João 7

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu iyoka ilâ pa lawea pinde lâ Galilaya tâno. I tini pwâka tu iyoka lâ Judia tâno, ŋana tu kinzi Juda tamâta ŋalaŋala simo ŋinde nde ilonzi tu sipu i pâta imâte.
1 Passadas essas coisas, Jesus andava pela Galileia, porque não desejava andar pela Judeia, visto que os judeus queriam matá-lo.
2 Yesu iveta mine lee, ŋineŋga Juda nenzi kumbwa ŋana simo pâla ilo ikura sânda taitu kâ, nde imâ ipâŋga laiti lâ.
2 E a festa dos judeus, chamada de Festa dos Tabernáculos, estava próxima.
3 Mine kala Yesu tai kinzi nde simâ papa ku sipai tu, “Ara ŋana noko ma kupile nia ŋine ku pwoka kulâ pa Judia tâno. Ambo noko ma kuveta mine, ande kinzi tamâta muŋga kalonzi tawanano ŋinde ma sikura tu simora noko kuveta mâsi kaika pinde.
3 Então os irmãos de Jesus se dirigiram a ele e disseram: — Deixe este lugar e vá para a Judeia, para que também os seus discípulos vejam as obras que você faz.
4 Ŋana tu ambo tamâta toŋge itu ipatula i tamwata kilala pwataki panzi tamâta, ande i ma uru ipavea nâ ku iveta ne wurâta, ande tia. Ayo, noko uru kuveta mâsi kaika pinde; mine nde ara ŋana noko ma kupatua lâ nia yo, lâ kinzi tamâta rârâni naonzi.”
4 Porque, se alguém quer ser conhecido, não pode realizar os seus feitos em segredo. Já que você faz essas coisas, manifeste-se ao mundo.
5 Yesu tai kinzi siporo ŋgua mine, ŋana tu kinzi warakanzi kala ŋandai kalonzi tawana i ŋga.
5 Acontece que nem mesmo os irmãos de Jesus criam nele.
6 Mine kala Yesu itu lâ kawanzi tu, “Naneŋgu zo sondo nde ipâŋga tia yo. Aŋga miki warakami nemi zo sondo nde zo rârâni.
6 Então Jesus lhes disse:
7 Sâ toŋge ikeno ŋana ivetanzi tâno tamâta wisinzi nâna pa miki kâ, ande tia. Andeta kinzi wisinzi nâna pa naŋa, ŋana tu naŋa uru atula ŋgua pwataki tu nenzi vetâŋa nde sakamao ndo.
7 O mundo não pode odiar vocês, mas a mim ele odeia, porque eu dou testemunho a respeito dele, dizendo que as suas obras são más.
8 Miki warakami nâ kakâki kalâ kamora kumbwa ŋalae. Aŋga naŋa nde ma alâ amora kumbwa ŋinde tia, ŋana tu naneŋgu zo sondo nde ipâŋga tia yo.”
8 Vão vocês para a festa. Eu não vou, porque o meu tempo ainda não se cumpriu.
9 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi lâ, aku imo ndaina lâ Galilaya tâno ikura zo pinde.
9 Tendo dito isso, Jesus continuou na Galileia.
10 Yesu tai kinzi nde silâ ŋana simora kumbwa ŋinde marumbu lâ, aku muli, ŋineŋga Yesu kala ilâ tona. Andeta i ŋandai iyoka nia yo lâ kinzi tamâta naonzi ŋga. Iyoka paveâŋa nâ ilâ.
10 Depois que seus irmãos tinham ido à festa, Jesus também foi, não publicamente, mas em segredo.
11 Kinzi Juda tamâta ŋalaŋala nde sikai wurâta siroto ŋana Yesu kâ lâ kumbwa ŋinde. Kinzi sikasoŋanzi tamâta pinde tu, “Tamâta ŋinde imo ndia.”
11 Ora, os judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde estará ele?
12 Aŋga kinzi tamâta rârâ nde siporo ŋana Yesu kâ lâ warakanzi nâ ŋgininzi. Kinzi pinde siporo tu, “I nde tamâta ara”, aŋga pinde nde siporo tu, “I tamâta ara tia. I uru ikai laŋeŋa panzi tamâta.”
12 E havia grande murmuração a respeito de Jesus entre as multidões. Uns diziam: — Ele é bom. E outros afirmavam: — Não, não é! Ele engana o povo.
13 Andeta kinzi rârâni siruru ŋananzi Juda tamâta ŋalaŋala. Mine kala kinzi ŋandai siporo nenzi ŋgua ŋana Yesu kâ lâ tamâta ŋinde naonzi ŋga.
13 Entretanto, ninguém falava dele abertamente, por ter medo dos judeus.
14 Kari pinde ilâ lâ, aku kumbwa ŋalae ŋinde ipâŋga lâ ŋgini. Ŋineŋga Yesu ilâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa, aku imandi ŋana ipanananzi tamâta kâ.
14 Quando a festa já estava na metade, Jesus foi ao templo e começou a ensinar.
15 Kinzi Juda tamâta ŋalaŋala nde wisinzi motutu, ku siporo tu, “Opopo, tamâta ŋine ŋandai ipono pepa ŋana nenda ŋgua tukuŋa kâ. Mine nde mana mana ŋga i ne ilo-kalo ipâŋga ŋalae mine, a?”
15 Então os judeus se maravilhavam e diziam: — Como é que ele pode ser letrado, se não chegou a estudar?
16 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Ŋgua kala naŋa uru aporo apananami ŋine, ande naŋa warakâŋgu neŋgu ŋgua, ande tia. Ŋine nde Maro Kindeni kawa ŋgua, ina isupwana kala amâ.
16 Jesus lhes respondeu:
17 Ambo tamâta toŋge ilo patea tu i ma iveta ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine, ande tamâta ŋinde ma isama ŋgua naŋa uru apananami ŋine kilala sondo. I ma isama sondo tu naŋa warakâŋgu nâ ŋandai apatea ŋgua ŋine ŋga. I ma isama tu Maro Kindeni muŋga ipanana naŋa ŋana ŋgua ŋine kâ.
17 Se alguém quiser fazer a vontade de Deus, conhecerá a respeito da doutrina, se ela é de Deus ou se eu falo por mim mesmo.
18 Ŋana tu tamâta ea ikai ŋgua lâ i tamwata nâ ilo kalo, ŋineŋga iporo itula pwataki, ande tamâta ŋinde iveta mine ŋana ipasuka i tamwata ŋa nâ. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge itu kinzi tamâta ma sipanea tamâta muŋga isupwa i imâ ŋinde ŋa, ande tamâta ŋinde nde tamâta ŋana iporo ŋgua mao kâ. I ma iporo ŋgua laŋeŋa toŋge tia.
18 Quem fala por si mesmo está buscando a sua própria glória; mas o que busca a glória de quem o enviou, esse é verdadeiro, e nele não há falsidade.
19 Miki kasama tu siŋgani Mose itula ŋgua tukuŋa pami. Andeta miki rârâni taitu-taitu uru kalaŋa kapole ŋgua tukuŋa ŋinde. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga miki ilomi tu kapu naŋa pâta amâte, a?”
19 Não é fato que Moisés deu a Lei para vocês? Contudo, nenhum de vocês a cumpre. Por que estão querendo me matar?
20 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi tamâta siporo tu, “Opopo, koroani saka toŋge ipakâe kuku noko! Tamâta ea ilo tu ipu noko pâta kumâte, a?”
20 A multidão respondeu: — Você tem demônio. Quem é que está querendo matá-lo?
21 Andeta Yesu iporo ŋgua lâ kawanzi tu, “Naŋa muŋga aveta mâsi kaika taitu nâ, kala miki rârâni wisimi motutu.
21 Jesus respondeu:
22 Miki uru kavenzi natumi karaenzi lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula pami mine. (Andeta Mose ŋandai imuŋga ŋana iveta vetâŋa ŋinde ŋga. Siŋgani miki timbumi uru siveta mine.)
22 Moisés lhes deu a circuncisão — se bem que ela não vem de Moisés, mas dos patriarcas —, e vocês fazem a circuncisão de um menino até mesmo no sábado.
23 Miki kalomi tawana tu Mose ne ŋgua tukuŋa ŋana karae-veŋa kâ nde ipole ŋgua tukuŋa ŋana pwareâŋa ne zo sapâŋa kâ. Mine kala miki uru kavenzi natumi tamâne karaenzi lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa. Aŋga naŋa nde muŋga aveta tamâta toŋge tini ndoni sondo lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa. Mine kala ŋana sâ kâ ŋga miki wisimi nâna pa naŋa, a?
23 E, se um menino pode ser circuncidado em dia de sábado, para que a Lei de Moisés não seja desrespeitada, por que vocês ficam indignados contra mim, pelo fato de eu ter curado por completo um homem num sábado?
24 Miki uru kaporo ŋgua soki walele nâ ŋana naneŋgu vetâŋa kâ. Andeta naŋa apaimi tu ma kaveta mine ndimo. Ara ŋana miki ma kalomi ŋgere sondo muŋga lâ, ŋineŋga kaporo ŋgua sondo nâ ŋana naneŋgu vetâŋa kâ.”
24 Não julguem segundo a aparência, mas julguem pela reta justiça.
25 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi tamâta pinde uru simo Jerusalem lawea nde sipakasoŋa warakanzi tu, “Opopo, tiambo ina kala tamâtani ŋine kinzi situ sipu pâta imâte, tiya?
25 Alguns de Jerusalém diziam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Andeta kamora ŋga! Imo iporo ŋgua lâ nia yo, taitu kinzi tamâta ŋalaŋala nde siporo ŋgua toŋge lâ i kawa tia ndo. Tiambo kinzi ilonzi patea tu i nde Kirisi, tiya?
26 Eis que ele fala abertamente, e ninguém lhe diz nada. Será que as autoridades reconhecem de fato que este é o Cristo?
27 Andeta kinda kalonda tawana tu lâ zo ŋana Kirisi ma imâ ipâŋga, ande kinzi tamâta rârâni ma sizizâla ŋana i ne lawea tina kâ. Aŋga tamâta ŋine ne lawea tina, ande kinda tasama lâ.”
27 Mas nós sabemos de onde este homem vem. Quando, porém, o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é.
28 Yesu nde imo Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo ku ipanananzi tamâta yo, ŋineŋga isuŋa kawa kâki ŋalae ku iporo tu, “O, miki kasama naŋa kilalâŋgu marumbu lâ, a? Aŋga miki kasama naneŋgu lawea tina mine nâ, a? Kaloŋo ŋga; naŋa ŋandai akai warakâŋgu ndamwâŋgu kala amâ amo ŋine. Taitu Maro Kindeni, ina isupwa naŋa kala amâ, ande i Mao Tamwata. Miki kasama i kilala tia.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em voz alta:
29 Aŋga naŋa nde asama i kilala sondo, ŋana tu naŋa muŋga amo kuku i, aku ina isupwana kala amâ.”
29 Eu o conheço, porque venho da parte dele e ele me enviou.
30 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi tamâta pinde siveta ŋana sikale i kaika kâ. Andeta sikura tia, ŋana tu i ne zo sondo ŋana vetâŋa mine ma ipâŋga papa kâ, ande ipâŋga tia yo.
30 Então quiseram prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos, porque a sua hora ainda não havia chegado.
31 Aŋga kinzi tamâta rârâ lâ ŋgu ŋinde nde kalonzi tawana Yesu. Kinzi siporo tu, “Ŋine nde Kirisi tamwata, ŋana tu tamâta toŋge ikura tu iveta mâsi kaika rârâ, kambwaŋenzi ipole tamâta ŋine ne mâsi kaika, ande tia ndo.”
31 Porém muitos dentre a multidão creram nele e diziam: — Quando o Cristo vier, será que vai fazer maiores sinais do que este homem tem feito?
32 Kinzi tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde siloŋonzi tamâta siporo ŋgua mine ŋana Yesu kâ. Mine kala kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Parisai tamâta nde sisupwanzi luma sapâŋa ne sambara pinde tu sikai Yesu kaika kâ.
32 Os fariseus, ouvindo a multidão murmurar essas coisas a respeito de Jesus, juntamente com os principais sacerdotes enviaram guardas para o prender.
33 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Naŋa ma amo kumi ikura zo mbuku taitu nâ, ŋineŋga ma apilemi ku alâ pa i ŋinde muŋga isupwana kala amâ.
33 Jesus disse:
34 Miki ma karoto ŋana naŋa kâ, andeta ma kasânda kuluŋgu tia. Aku miki kakura tu kalâ nia naŋa ma amo ŋinde, ande tia.”
34 Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou.
35 Andeta kinzi Juda tamâta ŋalaŋala nde siporo lâ warakanzi nâ ŋgininzi tu, “Ayo, tamâta ŋine ma ilâ sinia kala kinda takura tia ŋana tasânda i kulu kâ, a? Tiambo i ma ilâ kinzi tinikoa ŋgu nenzi lawea ikeno malawae, kinda seenda pinde simo ŋinde, aku ma ipanananzi tinikoa, tiya?
35 Então os judeus disseram uns aos outros: — Para onde ele irá que não o possamos achar? Será que pretende ir para a diáspora entre os gregos, a fim de ensinar os gregos?
36 Iporo tu kinda ma taroto ŋana i kâ, andeta ma tasânda kulu tia. Aku iporo tu kinda takura tu talâ nia i ma imo ŋinde, ande tia. Ayo, ŋgua ŋine nde duvi mana.”
36 Que significa isso que ele diz: “Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou?”
37 Juda nenzi kumbwa ŋinde nde laiti ŋana marumbu kâ, aku kari taitu nâ keno mo ŋai yo. Ŋineŋga lâ zo ŋalae ŋinde, Yesu imandi ku isarâwa kawa ŋalae mine tu, “Noko tamâta ea kurakoŋa ŋana lââ kâ, ande kumâ pa naŋa, aku ma lââ alano kunu.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus se levantou e disse em voz alta:
38 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Tamâta ea kalo tawana naŋa, ande via ne lââ ma isâko lâ tamâta ŋinde ilo, aku ma irere ilâ’.”
38 Quem crer em mim, como diz a Escritura, do seu interior fluirão rios de água viva.
39 Yesu ne ŋgua tambirâŋa ŋine duvi nde mine: kinzi tamâta ea kalonzi tawana i, ande muli kinzi ŋinde sikai Koroani Sapâŋa. Andeta pa zo ŋinde, Koroani Sapâŋa nde ilâ panzi kalo-tawana tamâta tia yo, ŋana tu Yesu imo kunzi yo, aku ŋandai itaulo ilâ pa Maro Kindeni ŋga.
39 Isso ele disse a respeito do Espírito que os que nele cressem haviam de receber; pois o Espírito até aquele momento não tinha sido dado, porque Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Kinzi tamâta pinde siloŋo Yesu ne ŋgua ŋinde, ŋineŋga siporo tu, “Mao nâ, tamâtani ŋaina nde ŋgua-tulâŋa tamâta ŋinde kinda uru tao tininda papa!”
40 Quando ouviram essas palavras, alguns do meio do povo diziam: — Este é verdadeiramente o profeta.
41 Aku pinde nde siporo tu, “I nde Kirisi ma!” Aŋga pinde nde siporo tu, “Yoo, tamâta ŋine nde Galilaya tâno warika, aku Kirisi ma ipâŋga lâ Galilaya tâno tia ndo!
41 Outros diziam: — Ele é o Cristo. Outros, porém, perguntavam: — Por acaso o Cristo virá da Galileia?
42 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu Kirisi ma ipâŋga lâ Koipu Ŋalae Daviti see, aku ma ipâŋga lâ Daviti ne lawea tina, Betlehem.”
42 Não diz a Escritura que o Cristo vem da descendência de Davi e da aldeia de Belém, de onde era Davi?
43 Mine kala kinzi tamâta sipwa pwataki simo ŋgu rua ŋana Yesu kâ.
43 Assim, houve divisão entre o povo por causa dele.
44 Kinzi pinde situ ma sikale i kaika. Andeta ŋandai siveta mine ŋga.
44 Alguns queriam prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos.
45 Tia ku luma sapâŋa ne sambara ŋinde nde sitaulo silâ panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi Parisai tamâta wa. Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ŋinde nde sikasoŋanzi tu, “Ayo, ŋana sâ kâ ŋga miki ŋandai kakai Yesu kamâ, a?”
45 Os guardas voltaram à presença dos principais sacerdotes e fariseus, e estes lhes perguntaram: — Por que vocês não o trouxeram?
46 Andeta kinzi sambara situ lâ kawanzi tu, “Opopo, tamâta toŋge muŋga iporo ŋgua irerege kuku tamâta ŋinde ne ŋgua, ande tia ndo!”
46 Eles responderam: — Jamais alguém falou como este homem.
47 Andeta kinzi Parisai tamâta nde siporo taulo tu, “Wa, tiambo ilaŋe miki wa, tiya?
47 Os fariseus disseram aos guardas: — Será que também vocês foram enganados?
48 Miki kalomi ŋgere ŋana maka tamâta ŋalaŋala wa maka Parisai ŋgu wa. Maka ea kaloma tawana i, a? Tia ndo!
48 Por acaso alguma das autoridades ou algum dos fariseus creu nele?
49 Aŋga kinzi tamâta ŋgu ŋinde ilonzi kalonzi kapa, kala sizizâla ndo ŋana Mose ne ŋgua tukuŋa kâ. Ara ŋana Maro Kindeni ma izavarunzi tamâta ŋinde!”
49 Mas esse povo que nada sabe da lei é maldito.
50 Andeta Parisai tamâta toŋge, i ŋa tu Nikoteme, nde imo ndaina kunzi tamâta ŋalaŋala ŋinde. Ina kala tamâtani ndaina muŋga ipavea ku ilâ pa Yesu. Aku ipainzi nuwala tu,
50 Nicodemos, um deles, que antes tinha ido conversar com Jesus, perguntou-lhes:
51 “Kaloŋo ŋga; kinda nenda ŋgua tukuŋa ikeno mine: ambo kinda ilonda tu tapare nia pa tamâta toŋge ŋana i ne vetâŋa soki kâ, ande kinda ma taloŋo ŋgua lâ i tamwata kawa muŋga lâ ŋga, ŋana ma tasama sondo ŋana vetâŋa ndia i muŋga iveta ŋinde.”
51 — Será que a nossa lei condena um homem sem primeiro ouvi-lo e saber o que ele fez?
52 Andeta i nuwala tamâta ŋalaŋala nde siporo taulo tu, “O, tiambo noko kala nde Galilaya tâno warika, a? Kulâ kupono Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini ŋinde sondo ŋga. Ŋineŋga noko ma kusama tu Galilaya tâno nde ŋgua-tulâŋa tamâta mao toŋge ne lawea tina, ande tia ndo.”
52 Eles responderam: — Por acaso também você é da Galileia? Examine e verá que da Galileia não se levanta profeta.
53 — ausente —
53 E cada um foi para a sua casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.