Atos 23
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs ACF
1 Paulo nde mata ilea sondo panzi tamâta ŋalaŋala, ŋineŋga iporo mine tu, “Niŋgu-nambwe wukale, lâ nia ndoyo, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande naneŋgu vetâŋa rârâni ikeno nia yo lâ Maro Kindeni nao. Naŋa uru aveta ikura i ne pateâŋa mine, aku iloŋgu ara ŋana warakâŋgu neŋgu vetâŋa rârâni. Naŋa aveta vetâŋa toŋge soki, ande tia.”
1 E, pondo Paulo os olhos no conselho, disse: Homens irmãos, até ao dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga patarawâŋa tamâta ŋalae Aninia ipainzi tamâta simandi Paulo tini laiti ŋinde tu ma siponza i kawa.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Andeta Paulo ipai tu, “Noko kutogo ŋgumbi siŋga mine, karae nâ nde ara, aŋga ilo nde sâmbu! Maro Kindeni ma iponza noko mine nâ! Mao nâ, noko kusaŋona ŋgua nia ŋine ŋana kulea pa naneŋgu vetâŋa, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula mine; andeta noko tamwata kulaŋa kupole ŋgua tukuŋa, kala kusupwanzi tu siponza naŋa!”
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá, parede branqueada; tu estás aqui assentado para julgar-me conforme a lei, e contra a lei me mandas ferir?
4 Kinzi tamâta simandi Paulo tini laiti ŋinde nde sipai tu, “Wa, tiambo noko kutu kuporo soki pa Maro Kindeni ne patarawâŋa tamâta ŋalae, a?”
4 E os que ali estavam disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Ande Paulo iporo taulo tu, “Niŋgu-nambwe wukale, naŋa azizâla ŋana tamâta ŋinde tu i nde patarawâŋa tamâta ŋalae. Kinda nenda ŋgua tukuŋa ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Noko ma kuporo soki pa noko tamwata ŋgu nenzi koipu ndimo’. Ŋinde nâ nde naŋa asama lâ.”
5 E Paulo disse: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Paulo isama tu kinzi Juda tamâta pinde simo pasauŋa ŋinde nde lâ Sadyusi ŋgu, aŋga pinde nde lâ Parisai ŋgu. Mine kala isarâwa panzi tamâta ŋalaŋala mine tu, “Niŋgu-nambwe wukale, naŋa nde Parisai ŋgu tamwatâŋgu! Mao nâ, Parisai ŋgu nenzi vâsa kala naŋani! Naŋa kaloŋgu tawana tu Maro Kindeni ma muli ipaŋonzi tamâta rârâni lâ mateŋa nianzi simo vianzi kilo, aku ŋana duvi ŋine kâ kinzi sio naŋa lâ ŋgua nia kala amo ŋai.”
6 E Paulo, sabendo que uma parte era de saduceus e outra de fariseus, clamou no conselho: Homens irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseu; no tocante à esperança e ressurreição dos mortos sou julgado.
7 Paulo iporo mine lâ, aku walele nâ kazâŋa ipâŋga lâ pasauŋa nia. Kinzi Parisai tamâta ŋga kinzi Sadyusi tamâta nde sipwa pwapwataki mo rua, aku sipawa ŋgua.
7 E, havendo dito isto, houve dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 Ŋana tu Parisai ŋgu uru kalonzi tawana tu kinzi mateŋa tamâta ma muli simandi simo vianzi kilo. Aku kalonzi tawana tu kinzi aŋelo wa koroani wa simo tona. Aŋga kinzi Sadyusi ŋgu kalonzi tawana mine, ande tia.
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Mine kala nduŋeŋa ŋalae ipâŋga lâ pasauŋa nia. Kinzi Parisai ŋgu nenzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde simandi ku siporo kaika tu, “Maka iloma patea tu tamâta ŋai iveta vetâŋa soki toŋge tia. Tiambo koroani toŋge tâku aŋelo toŋge tâ itula ŋgua papa.”
9 E originou-se um grande clamor; e, levantando-se os escribas da parte dos fariseus, contendiam, dizendo: Nenhum mal achamos neste homem, e, se algum espírito ou anjo lhe falou, não lutemos contra Deus.
10 Sipawa ŋgua lee, aku kazâŋa ipâŋga more-more ŋalae. Aku zugu tamâta nenzi koipu iruru tu kinzi ma sipakawea Paulo ku sitapa utu mo rua ma imâte. Mine kala ipainzi ne zugu tamâta tu ma sindue sikai Paulo sitapa piti lâ ŋgu ŋgininzi, ŋineŋga ma sikai silâ warakanzi nenzi luma ilo.
10 E, havendo grande dissensão, o tribuno, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a soldadesca, para que o tirassem do meio deles, e o levassem para a fortaleza.
11 Siveta mine lâ, aku zoni ndaina, lâ mbo, ŋineŋga Maro Ŋalae tamwata imâ imandi Paulo tini laiti ku ipai tu, “Kumandi kaika, aku kururu ndimo. Noko muŋga kutula naŋa parinâŋgu lâ Jerusalem lawea, aku Maro Kindeni ipatea tu noko ma kuveta mine nâ lâ Rom lawea tona.”
11 E na noite seguinte, apresentando-se-lhe o Senhor, disse: Paulo, tem ânimo; porque, como de mim testificaste em Jerusalém, assim importa que testifiques também em Roma.
12 Aku wurita kilo, kari ikâki lâ, ŋineŋga Juda tamâta pinde sipasau ku sipa ŋgua lâ warakanzi nâ ŋgininzi. Siporo tu, “Kinda tapa ŋgua mine lâ Maro Kindeni nao; kinda ma taka tia wa tanu tia wa lee, ikura lâ zo ndia ma tapu Paulo pâta imâte.”
12 E, quando já era dia, alguns dos judeus fizeram uma conspiração, e juraram, dizendo que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Kinzi tamâta kala siveta ŋgua pâŋa ŋinde kambwaŋenzi nde ipole tamâta rua (40).
13 E eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração.
14 Ŋineŋga silâ panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ku siporo tu, “Maka muŋga kaveta ŋgua pâŋa kaika lâ Maro Kindeni nao tu ma kaka kâpwa toŋge tia lee, ikura lâ zo ndia ma kapu Paulo pâta imâte.
14 E estes foram ter com os principais dos sacerdotes e anciãos, e disseram: Conjuramo-nos, sob pena de maldição, a nada provarmos até que matemos a Paulo.
15 Mine kala maka kano pa miki katavanzi tamâta ŋalaŋala tu miki ma kapasupwa ilâ pa zugu tamâta nenzi koipu tu ma walele nâ ikai Paulo imâ pami. Ara ŋana miki ma kapai tu, ‘Maka iloma tu kasama Paulo ne ŋgua duvi sondo’. Aŋga maka nde ma kao ŋana i lâ nzâla. I ma imâ ipâŋga pami tia yo, ŋineŋga ma kapu pâta imâte.”
15 Agora, pois, vós, com o conselho, rogai ao tribuno que vo-lo traga amanhã, como que querendo saber mais alguma coisa de seus negócios, e, antes que chegue, estaremos prontos para o matar.
16 Andeta Paulo numbaila tamâne toŋge iloŋo ŋgua tu tamâta pinde ma simuna lâ nzâla ku ma sipu Paulo pâta imâte. Mine kala ilâ zugu tamâta nenzi luma ilo ku itapâri ŋgua ŋinde pa Paulo.
16 E o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido acerca desta cilada, foi, e entrou na fortaleza, e o anunciou a Paulo.
17 Ŋineŋga Paulo isarâwa pa zugu tamâta nenzi katonâŋa toŋge tu imâ, aku ipai tu, “Pwai tamâta limoa ŋai kulâ pa nemi koipu tamâta. I ilo ŋgua tini itu iporo papa.”
17 E Paulo, chamando a si um dos centuriões, disse: Leva este jovem ao tribuno, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 Mine kala tamâta ŋinde ikai lâlu ilâ pa nenzi koipu, aku ipai tu, “Paulo, ina tamâta ŋinde imo luma sakamao ilo, ande ino naŋa tu ma akai lâlu ŋai amâ pano. I ilo ŋgua tu iporo pano.”
18 Tomando-o ele, pois, o levou ao tribuno, e disse: O preso Paulo, chamando-me a si, rogou-me que trouxesse este jovem, que tem alguma coisa para dizer-te.
19 Koipu nde ikai lâlu mbalau aku rua silâ pa nia ŋgaŋe, ŋineŋga ikasoŋa tu, “Noko ilo tu kuporo mana pa naŋa.”
19 E o tribuno, tomando-o pela mão, e pondo-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que tens que me contar?
20 Ande lâlu ipai tu, “Kinzi Juda tamâta nde sipa ŋgua kaika tu ma wurita kilo, ŋineŋga ma sino pano tu kuo Paulo ilâ panzi Juda nenzi tamâta ŋalaŋala. Kinzi ma silâŋe sipaino tu ilonzi tu sisama i ne ŋgua duvi sondo.
20 E disse ele: Os judeus se concertaram rogar-te que amanhã leves Paulo ao conselho, como que tendo de inquirir dele mais alguma coisa ao certo.
21 Taitu noko ma kusâu pa nenzi ŋgua ndimo. Ŋana tu tamâta pinde, kambwaŋenzi ipole tamâta rua (40), ande siveta ŋgua pâŋa lâ Maro Kindeni nao tu ma sika tia wa sinu tia wa lee, ikura lâ zo ndia ma sipu Paulo pâta imâte. Kala ŋine simuna simo nzâla ŋgaŋe sio ŋana i kâ. Kinzi sio tininzi ŋanano tu ma kusâu pa nenzi ŋgua.”
21 Mas tu não os creias; porque mais de quarenta homens de entre eles lhe andam armando ciladas; os quais se obrigaram, sob pena de maldição, a não comer nem beber até que o tenham morto; e já estão apercebidos, esperando de ti promessa.
22 Ŋineŋga koipu io lâlu ŋinde ilâ, aku itu kaika papa tu, “Noko ma kutapâri pa tamâta toŋge tu muŋga kumâ pana ŋana kutula ŋgua ŋine pana, mine ndimo.”
22 Então o tribuno despediu o jovem, mandando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Ŋineŋga koipu ŋinde isarâwa panzi ne tamâta rua, aku ipainzi tu, “Miki rua ma kakainzi zugu tamâta kambwaŋenzi tamâta ŋalae rua (200), sitavanzi zugu tamâta kambwaŋenzi tamâta ŋato kanaŋo saŋao (70) uru sisaŋona hosi kumbunzi, aŋga zugu tamâta kambwaŋenzi tamâta ŋalae rua (200) uru sikai ua. Kakainzi zugu tamâta rârâni ŋinde aku kaluku ŋana kapile lawea ŋine lâ ŋine mbo, kari tai lima kanaŋo ŋapa, aku kalâ pa Sisaria lawea.
23 E, chamando dois centuriões, lhes disse: Aprontai para as três horas da noite duzentos soldados, e setenta de cavalaria, e duzentos archeiros para irem até Cesaréia;
24 Aku kapateanzi hosi pinde pa Paulo tona, ŋana i kala ma isaŋona kumbu. Kakai Paulo sondo nâ kalâ pa koipu ŋalae Feliks.”
24 E aparelhai animais, para que, pondo neles a Paulo, o levem salvo ao presidente Félix.
25 Ŋineŋga zugu tamâta nenzi koipu iŋgere ŋgua pinde lâ pepa tini mine tu,
25 E escreveu uma carta, que continha isto:
26 “Naŋa Klodius Lisias aŋgere ŋgua ŋine imâ pa noko tamâta ŋalae, koipu Feliks. Kari ara.
26 Cláudio Lísias, a Félix, potentíssimo presidente, saúde.
27 Kinzi Juda tamâta muŋga sikale tamâta ŋine kaika, ŋana ma sipu pâta imâte. Andeta naŋa aloŋo pâri tu i nde itogo Rom lawea warika, kala akainzi naneŋgu zugu tamâta pinde ku kalâ kakai i piti lâ mbaunzi ilo.
27 Esse homem foi preso pelos judeus; e, estando já a ponto de ser morto por eles, sobrevim eu com a soldadesca, e o livrei, informado de que era romano.
28 Naŋa iloŋgu tu asama mine; mana mana ŋga kinzi sisowe ŋgua lâ i tini. Mine kala akai i alâ apasau kunzi Juda nenzi tamâta ŋalaŋala.
28 E, querendo saber a causa por que o acusavam, o levei ao seu conselho.
29 Akasoŋanzi lâ, ŋineŋga asama tu kinzi sisowe ŋgua lâ i tini ŋana warakanzi nâ nenzi ŋgua tukuŋa. Andeta i muŋga iveta vetâŋa soki toŋge, ikura ŋana ma ao ilâ luma sakamao ilo ku apu pâta imâte, ande tia.
29 E achei que o acusavam de algumas questões da sua lei; mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou de prisão.
30 Andeta aloŋo ŋgua tu tamâta pinde sipavea nâ ku sipa ŋgua tu ma sipu i pâta imâte. Mine kala ao i imâ walele nâ pano. Aku aporo ŋgua kaika panzi tamâta ŋinde muŋga sisowe ŋgua lâ i tini tona. Naŋa apainzi tu ma silâ siporo nenzi ŋgua pwataki lâ noko nao, ŋana noko ma kusama ŋgua ŋinde ne duvi. Naneŋgu ŋgua kala imâ imotu lâ ŋine.” Koipu iŋgere ŋgua mine lâ pepa tini.
30 E, sendo-me notificado que os judeus haviam de armar ciladas a esse homem, logo to enviei, mandando também aos acusadores que perante ti digam o que tiverem contra ele. Passa bem.
31 Kinzi zugu tamâta sipono muli pa nenzi koipu kawa ŋgua, aku mboni ndaina sikai Paulo silâ lee sipâŋga Antipatris lawea.
31 Tomando, pois, os soldados a Paulo, como lhe fora mandado, o trouxeram de noite a Antipátride.
32 Aku wurita mboyo, ŋineŋga zugu tamâta pinde sipilenzi ku sitaulo silâ pa nianzi kilo. Aŋga zugu tamâta uru sisaŋona hosi kumbunzi ŋinde simbonzi nâ nde sikai Paulo silâ pa Sisaria lawea.
32 E no dia seguinte, deixando aos de cavalo irem com ele, tornaram à fortaleza.
33 Kinzi silâ lee sipâŋga Sisaria lâ, ŋineŋga pepa silua koipu ŋalae, aku sio Paulo lâ i mbau ilo.
33 Os quais, logo que chegaram a Cesaréia, e entregaram a carta ao presidente, lhe apresentaram Paulo.
34 Koipu ŋalae nde ipono pepa marumbu lâ, ŋineŋga ikasoŋa Paulo tu, “Noko ne lawea tina nde ikeno lâ tâno ndia.” Ande Paulo ipai tu, “Naneŋgu lawea tina ikeno lâ Silisia tâno.”
34 E o presidente, lida a carta, perguntou de que província era; e, sabendo que era da Cilícia,
35 Ŋineŋga koipu iporo tu, “Ara. Mambo kinzi tamâta situ sisowe ŋgua lâ noko tini ŋinde nde simâ sipâŋga ŋga, ŋineŋga ma aloŋo noko ne ŋgua.” Aku io Paulo lâ luma sakamao ilo, lumani ŋinde ikeno koipu ŋalae Herot ne luma ilo.
35 Disse: Ouvir-te-ei, quando também aqui vierem os teus acusadores. E mandou que o guardassem no pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.