Apocalipse 18

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ŋine ilâ lâ, ŋineŋga naŋa amora aŋelo toŋge ipile samba ku indue imâ. I ne walo ŋalae ŋinde, aku i tini nde salaga isinala tâno ndoni.
1 Depois disso vi outro anjo descendo do céu. Ele tinha um grande poder, e o seu brilho iluminava toda a terra.
2 Aku isarâwa kawa kâki ŋalae ndo mine tu, “Babilon lawea ŋalae nde zavaruŋa lâ! Mao nâ, i zavaruŋa ndo lâ! Kala ŋine Babilon ipâŋga koroani saka nenzi lawea, aku ipâŋga kinzi barâwe nianzi. Aku sii sakamao kie-kie simo ndaina tona, kinzi sii rârâni ŋinde uru sika tamâta mbatunzi.
2 E gritava com voz forte: — Caiu! Caiu a grande Babilônia ! Agora quem vive ali são os demônios e todos os espíritos imundos. Todos os tipos de aves e feras imundas e nojentas vivem nela.
3 Zavaruŋa ŋine nde duvi mine; tamâta ŋgu ndoni muŋga sipalulua tininzi potomule kuku lawea ŋinde, aku nenzi vetâŋa ŋinde ivetanzi sipâŋga kapa, itogo tamâta inu lââ kaika ku idauda mine. Aku kinzi koipu ŋalaŋala lâ tâno kulu kala sipalulua tininzi potomule kuku i mine nâ. Kinzi tamâta rârâni uru ilonzi ŋalae koŋa pa kelekele arara nâ. Mine kala tamâta ŋinde uru sikai nenzi kelekele silâ ŋana sipako kâ, ande kinzi sikai mbaliŋa rârâ ŋana lawea ŋinde ne ilo-kalo potomule kâ.”
3 Pois todas as nações beberam do seu vinho, o vinho forte do seu desejo imoral. Os reis do mundo inteiro cometeram imoralidade sexual com ela, e os homens de negócio deste mundo se enriqueceram à custa das práticas sexuais sujas da prostituta.
4 Ŋineŋga naŋa aloŋo sarawâŋa toŋge iyoka pa samba imâ mine tu, “Miki naneŋgu tamâta, kapile lawea ŋinde ku kayâti kamâ nia yo. Tia ma miki kaveta kiesaka itogo i uru iveta mine, aku Maro Kindeni ne pareŋa-nia ma imâ pa miki tona.
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: — Saia dessa cidade, meu povo! Saiam todos dela para não tomarem parte nos seus pecados e para não participarem dos seus castigos!
5 I ne kiesaka nde sipaseŋge nâ sikâki silâ lee sikatu samba tini puu, aku Maro Kindeni kalo ŋgere ŋana lawea ŋinde ne vetâŋa potomule kâ.”
5 Pois os seus pecados estão amontoados até o céu, e Deus lembra das suas maldades.
6 Ŋineŋga sarawâŋa ŋinde imâ kilo mine tu, “Miki kalomi ŋgere ŋana vetâŋa potomule rârâni i muŋga iveta ŋinde, aku kakatu vetâŋa kie mine papa. Ambo i muŋga iveta vetâŋa potomule taitu pami, ande miki ma kaveta vetâŋa rua kilo itaulo papa i. Ambo i muŋga iveta miki kanu lââ pinde ne makisa kaika mwasa, ande ara, miki kala ma kaveta i inu lââ pinde ne makisa kaika ndo.
6 Deem a ela o mesmo que ela deu a vocês; paguem em dobro o que ela fez. Encham a taça dela com bebida duas vezes mais forte do que a bebida que ela preparou para vocês.
7 I muŋga ipasuka taine tini ku itambira mbaliŋa ŋana iveta vetâŋa ndia i ilo papa ŋinde. Aku mine nâ, miki ma kakatu nâna wa malia itaulo papa i, ipakura kuku i ne vetâŋa muŋgâŋa ŋinde, aku kaveta i ita pâta kanaŋo. I uru iporo lâ i taine ilo mine tu, ‘Naŋa nde koipu taine ŋalae, aku uru asaŋona koipu ŋalae ne saŋonâŋa nia. Naŋa ŋandai atogo taine mwala kala amo kaa nâ, ande tia. Aku naŋa ma kaloŋgu sukâŋa itogo taine kalonzi sukâŋa ŋalae ŋananzi kaiwanzi simâte lâ, ande tia ndo.’
7 Deem a ela tanto sofrimento e tristeza quanto luxo e ela deu a si mesma. Porque ela pensa assim: “Estou sentada aqui como rainha! Não sou viúva e nunca mais vou sofrer!”
8 Mine kala vetâŋa kie-kie sakamao ndo ma ipâŋga papa i walele nâ. Pukoŋa kie-kie wa kalo-sukâŋa ŋalae wa putole ŋalae ma imâ ipâŋga papa i. Ŋineŋga Babilon lawea ŋinde ma yââ kana ndo lâ, ŋana tu Maro Ŋalae Kindeni, i Walo Tamwata, ande ipa ŋgua lâ ŋana i ne pareŋa-nia kâ.
8 Por isso num mesmo dia cairão sobre ela estas pragas: doenças, dor e fome, e ela será queimada no fogo. Pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso.
9 Tâno ŋine ne koipu ŋalaŋala ma simora yââ ne mundo ikâki lâ Babilon lawea, kinzi koipu ŋinde muŋga sipalulua tininzi potomule kuku i ku siveta vetâŋa kiesaka pinde kuku i. Kinzi ma simora yââ ne mundo ŋinde, aku ma kalonzi sukâŋa ŋalae tina, ma sipataiŋa wa ilonzi malia ŋana wa.
9 Os reis do mundo inteiro que tomaram parte na imoralidade e na corrupção dela vão gritar e chorar quando virem a fumaça do seu incêndio.
10 Kinzi ma matanzi simora i ikai nâna ŋalae tina mine, aku ma siruru pâta kanaŋo. Kinzi ma simandi malawae ku ma sisarâwa mine tu, ‘Opopo, Babilon, noko lawea ŋalae, noko ne kaika ŋalae tina! Andeta Maro Kindeni ne pareŋa-nia ŋana noko ne kiesaka kâ nde imâ ipâŋga walele nâ pano!’
10 Eles ficam de longe porque têm medo de tomar parte no castigo que ela vai sofrer e dizem: — Ai de você! Ai de você, Babilônia, grande e poderosa cidade! Em apenas uma hora você já foi castigada!
11 Aku kinzi tamâta ŋinde lâ tâno ndoni uru sikai nenzi kelekele silâ ŋana sipako kâ, kinzi ŋinde ma sita wa sikai kalo-sukâŋa ŋalae ŋana Babilon lawea kâ, ŋana tu tamâta toŋge ŋana iko nenzi kelekele kilo kâ, ande tia.
11 Os comerciantes do mundo inteiro também gritam e se lamentam por causa dela porque ninguém mais compra os produtos deles.
12 Muŋga, kinzi tamâta lâ Babilon lawea uru sipako nenzi kelekele arara kie-kie: mira ‘gol’ wa, mira ‘silva’ wa, mira tini ŋgere-ŋgere kie-kie ne kulu ŋalae wa, mbote-mbote kulu ŋalae wa, lalava pâne aŋga ŋiŋi kaŋa-kaŋa wa, kâi kie-kie ne kuwae ara ndo wa, kelekele kie-kie muŋga siveta lâ ŋgoa ŋalae ‘elefan’ ne saŋiri wa, kâi arara kie-kie ne kulu ŋalae wa, ‘baras’ ŋga ‘aini’ wa, mira ne tini mâsi wa,
12 Ninguém compra o seu ouro, prata, pedras preciosas e pérolas; nem o seu linho finíssimo, a sua púrpura , a sua seda e a sua lã vermelha; nem qualquer espécie de madeira rara ou qualquer tipo de objetos feitos de marfim e de madeira cara, de bronze, ferro e mármore;
13 kâi lau kiri-kiri kie-kie ŋana iveta kâpwa mona-mona kâ wa, kâi lau kiri-kiri kie-kie ne kuwae ara ndo wa, ‘waini’ wa, kâi ‘oliv’ kanaŋo siŋi ara wa, puroŋa ŋga kâpwa ‘wit’ wa, bulmakao wa, lama wa, hosi tava nenzi kareta wa, kinzi tamâta pinde wa. Kelekele rârâni ŋinde, ande tamâta toŋge lâ Babilon lawea ŋana iko kilo kâ, ande tia.
13 nem canela, cardamomo , incenso, mirra ou perfumes. Ninguém compra o seu vinho, azeite, farinha de trigo e trigo em grão; nem gado e ovelhas, cavalos e carruagens, nem escravos ou outros seres humanos.
14 Kinzi tamâta uru sikai nenzi kelekele silâ ŋana sipako kâ ŋinde ma siporo pa Babilon lawea mine tu, ‘Opopo, kelekele arara rârâni muŋga noko ilo yosi tu pwai ŋinde, ande kelekele ŋinde nde nao tia lâ. Noko ne mbaliŋa wa siŋgâra arara rârâni kala naonzi tia lâ, aku noko ma kumora kelekele ŋinde kilo, ande tia ndo.’
14 Os comerciantes dizem à cidade: — Acabaram todas aquelas coisas boas que você tanto desejava, e você perdeu para sempre toda a riqueza e toda a fama que possuía e não as encontrará mais.
15 Kinzi tamâta ŋinde ma simora lawea ŋinde ikai nâna sakamao ndo, aku ma siruru pâta kanaŋo. Kinzi ma simandi malawae, ku ma sita wa sikai kalo-kalo ŋana, ku ma kalonzi loko.
15 E os comerciantes, que se tornaram ricos negociando naquela cidade, ficarão de longe, com medo de serem castigados junto com ela. Eles vão gritar e lamentar assim:
16 Kinzi ma sisarâwa mine tu, ‘Opopo, noko lawea ŋalae! Noko muŋga kupita lalava arara nâ, lalava pâne wa ŋiŋi kaŋa-kaŋa wa. Aku noko muŋga kusiŋgara mira arara nâ lâ tini, mira “gol” wa, mira tini ŋgere-ŋgere kie-kie ne kulu ŋalae wa, mbote-mbote wa.
16 — Ai da grande cidade! Ai da cidade que estava vestida de linho finíssimo, de púrpura e de lã vermelha e que se enfeitava com joias de ouro, com pedras preciosas e com pérolas!
17 Andeta walele nâ noko ne mbaliŋa ŋinde ndoni nde naonzi tia lâ.’
17 Em somente uma hora ela perdeu toda a sua riqueza! Todos os capitães de navios e todos os passageiros, marinheiros e outros que ganham a vida no mar ficaram de longe.
18 Kinzi ma simora yââ ne mundo ikâki lâ Babilon lawea, ŋineŋga ma siporo mine tu, ‘Muŋgani, aku imâ lee ipâŋga lâ ŋine, ande lawea ŋalae toŋge ipakura kuku Babilon lawea, ande tia ndo!’
18 Então, vendo a fumaça do incêndio da cidade, gritaram: — Nunca houve uma cidade igual a esta grande cidade!
19 Tamâta ŋinde ma siliŋi tâno ne gawura kâki kulunzi ŋana itula nenzi kalo-sukâŋa pwataki kâ. Kinzi ma sipataiŋa, matanzi sulu ndue, aku ma sisarâwa mine tu, ‘Opopo, noko lawea ŋalae! Muŋga, kinzi tamâta pinde uru sikai wurâta ŋana mbaliŋa kâ lâ tâi kulu, ande kinzi ŋinde rârâni nde sipâŋga mbaliŋa warakanzi ŋana noko ne mbumbu kâ! Andeta walele nâ, ande noko nao tia ndo lâ!’
19 Em sinal de tristeza eles jogaram pó sobre a cabeça, choraram e gritaram assim: — Ai da grande cidade! Ai da cidade onde, à custa da sua grande riqueza, se enriqueceram todos os que tinham navios no mar! E em apenas uma hora ela perdeu tudo!
20 Miki tamâta rârâni kamo samba ilo, ande miki kandeka ŋana lawea ŋinde ne zavaruŋa kâ! Miki tamâta rârâni uru kapono muli sondo pa Maro Kindeni, aŋga miki pâri-tamâta, aŋga miki ŋgua-tulâŋa tamâta, miki rârâni kandeka nâ! Ŋana tu Maro Kindeni kalo ŋgere ŋana vetâŋa rârâni lawea ŋinde muŋga iveta pa miki, ande kala ipare nia papa lâ, ikura lawea ŋinde ne vetâŋa potomule mine.”
20 Alegrem-se, ó céus, por causa da destruição dessa cidade! Alegrem-se, povo de Deus, apóstolos e profetas ! Pois Deus a condenou pelo que ela fez a vocês!
21 Ŋgua ŋinde rârâni marumbu lâ, ŋineŋga aŋelo toŋge, i ne walo kaika, ande ikai mira ŋalae toŋge kâki ku itambira ilâ indue tâi ilo. Mira ŋinde ne malia nde ŋalae tina. Ŋineŋga aŋelo ŋinde iporo mine tu, “Maro Kindeni ma iveta vetâŋa kaika mine nâ papa noko Babilon lawea. I ma izavaruno, kala noko ma nao tia lâ!
21 Então um anjo forte levantou uma pedra do tamanho de uma grande pedra de moinho e a jogou no mar. E disse: — É assim que a grande cidade de Babilônia será jogada fora com violência e nunca mais será vista.
22 Mine kala tando kie-kie nenzi nduŋeŋa ma ipâŋga kilo lâ noko ne ŋgumbi ilo, ande tia ndo. Aku wâŋgiŋa toŋge kala ma ipâŋga kilo tia mine nâ. Aku wurâta tamâta toŋge ma iveta wurâta ŋana mbaliŋa kâ kilo lâ noko ne ŋgumbi ilo, ande tia ndo. Aku mira ma iveta nduŋeŋa kilo ŋana ipopo kâpwa ‘wit’ vâsa kâ, ande tia ndo.
22 A música dos tocadores de harpa , de flauta e de trombeta e as vozes dos cantores nunca mais serão ouvidas em você, e em você nunca mais será encontrado nenhum trabalhador de qualquer ofício, e nunca mais se ouvirá em você o barulho das pedras de moinho!
23 ‘Lamu’ ne sinâla ma ipane nia kilo lâ noko ne ŋgumbi ilo, ande tia ndo. Aku taine kuku tamâne rua nenzi pakâeŋa ma ipâŋga kilo tia mine nâ. Muŋga, tamâta pinde uru sikai nenzi kelekele silâ ŋana sipako lâ noko ne ŋgumbi ilo, aku tamâta ŋinde ŋanzi ŋalae ndo, sipolenzi tamâta ŋalaŋala rârâni lâ tâno kulu. Aku noko muŋga kuveta nzâmbe sakamao kie-kie ŋana kulaŋenzi tamâta lâ nia ndoni.”
23 Em você jamais brilhará a luz de uma lamparina, e nunca mais se ouvirá em você a voz dos noivos e das noivas. Os seus comerciantes foram os mais poderosos do mundo, e com feitiçaria você enganou todos os povos da terra.
24 Lawea ŋinde muŋga ipunzi ŋgua-tulâŋa tamâta pâta simâte, aku ipunzi tamâta ŋinde uru sipono muli pa Maro Kindeni simâte mine nâ, kinzi ŋinde muŋga simo lâ nia ndoni lâ tâno kulu. Maro Kindeni ipare nia papa lawea ŋinde ŋana tamâta sondo ŋinde rârâni nenzi mateŋa kâ.
24 A grande Babilônia foi castigada porque nela foi encontrado o sangue dos profetas, o sangue do povo de Deus e o de todos os que foram assassinados na terra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.