1 Coríntios 12

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Niŋgu-nambwe wukale, kala ŋine naŋa atu aporo ŋgua pami ŋana Koroani Sapâŋa ne wisi-ara kâ, ŋana miki ma kasama ŋine sondo.
1 A respeito dos dons espirituais, irmãos, não quero que vivais na ignorância.
2 Miki kasama tu nia ndoyo, lâ zo ŋinde miki kamo tinikoa yo, ambo tamâta pinde ma sikai laŋeŋa kie-kie pami ŋana kalâ kawâŋgi pa maro laŋeŋa toŋge tai kaa nâ, ande miki ma kapono muli panzi.
2 Sabeis que, quando éreis pagãos, vos deixáveis levar, conforme vossas tendências, aos ídolos mudos.
3 Mine nde apaimi tu ambo Maro Kindeni ne Koroani imo tamâta toŋge ilo ku itula ŋgua papa, ande tamâta ŋinde ma ikura tu iporo itu nzâmbe lâ Yesu tini tu, “Yesu ipayaula!”, ande tia ndo. Aku mine nâ, ambo Koroani Sapâŋa ŋandai imo tamâta toŋge ilo, ande tamâta ŋinde ma ikura tu iporo ŋgua mine tu, “Yesu nde Maro Ŋalae”, ande tia ndo.
3 Por isso, eu vos declaro: ninguém, falando sob a ação divina, pode dizer: Jesus seja maldito e ninguém pode dizer: Jesus é o Senhor, senão sob a ação do Espírito Santo.
4 Koroani Sapâŋa ne wisi-ara kie-kie ikeno, andeta Koroani Sapâŋa taitu nâ iwae wisi-ara ŋinde panzi tamâta.
4 Há diversidade de dons, mas um só Espírito.
5 Aku kinda takura tu taveta wurâta kie-kie pa Maro Ŋalae, andeta kinda rârâni taveta wurâta pa Maro Ŋalae taitu nâ.
5 Os ministérios são diversos, mas um só é o Senhor.
6 Aku nzâla kie-kie ikeno pa kinda ŋana tavilanzi tininda pinde kâ, andeta Maro Kindeni taitu nâ walo ilua kinda ŋana taveta mine.
6 Há também diversas operações, mas é o mesmo Deus que opera tudo em todos.
7 Maro Kindeni ne Koroani uru walo kaika ilanzi kalo-tawana tamâta taitu-taitu, ŋana kinzi rârâni ma sikura tu sivilanzi ninzi-nambwe kalo-tawana tamâta.
7 A cada um é dada a manifestação do Espírito para proveito comum.
8 Maro Kindeni ne Koroani ŋinde walo kaika ilanzi tamâta pinde ŋana situla Maro Kindeni ne pateâŋa panzi tininzi pinde. Aku Koroani Sapâŋa taituni ŋinde nâ kala walo kaika ilanzi tamâta pinde ŋana situla ilo-kalo ara pinde panzi tininzi pinde.
8 A um é dada pelo Espírito uma palavra de sabedoria; a outro, uma palavra de ciência, por esse mesmo Espírito;
9 Aku Koroani taituni ŋinde kala walo kaika ilanzi tamâta pinde ŋana isuka nenzi kalo-tawana tu ipâŋga kaika kâ. Aku inani kala walo kaika ilanzi tamâta pinde ŋana sivetanzi pukoŋa tamâta tininzi ara kilo.
9 a outro, a fé, pelo mesmo Espírito; a outro, a graça de curar as doenças, no mesmo Espírito;
10 Koroani walo kaika ilanzi tamâta pinde ŋana siveta mâsi kaika kâ. Aŋga pinde nde walo kaika ilanzi ŋana situla Maro Kindeni kawa ŋgua sondo kâ. Aŋga pinde nde walo kaika ilanzi ŋana sisama koroani kie-kie kilalanzi pwataki kâ. Aŋga pinde nde walo kaika ilanzi ŋana siporo ŋgua kaŋa wasaseki kâ. Aŋga pinde nde walo kaika ilanzi ŋana silele ŋgua ŋinde.
10 a outro, o dom de milagres; a outro, a profecia; a outro, o discernimento dos espíritos; a outro, a variedade de línguas; a outro, por fim, a interpretação das línguas.
11 Maro Kindeni ne Koroani taituni ŋinde simbo nâ uru iveta mine. I uru iwae wisi-ara panzi kalo-tawana tamâta rârâni taitu-taitu, ikura i tamwata nâ ne pateâŋa mine.
11 Mas um e o mesmo Espírito distribui todos estes dons, repartindo a cada um como lhe apraz.
12 Tamâta karae nde kelekele taitu nâ, andeta ne pinde-pinde rârâ keno. Aku pinde-pinde ŋinde rârâni sipaseŋge ku sipâŋga itogo karae taitu nâ. Aku Kirisi karae kinda kala tamo mine nâ,
12 Porque, como o corpo é um todo tendo muitos membros, e todos os membros do corpo, embora muitos, formam um só corpo, assim também é Cristo.
13 ŋana tu Koroani Sapâŋa taitu nâ ilili kinda rârâni lâ, ku iveta kinda tapâŋga tamo tatogo karaenda taitu mwasina. Iveta mine pa kinda Juda tamâta wa kinda tamâta tamo lâ ŋgu pinde wa, aku iveta mine pa kinda ŋine uru taveta wurâta koa tia nâ panzi tamâta ŋalaŋala wa kinda ŋine uru takai mbaliŋa lâ nenda wurâta tini wa. Maro Kindeni ipaliŋi Koroani Sapâŋa taitu ŋinde nâ indue imo kinda rârâni ilonda, itogo tamâta ipaŋando lââ mine.
13 Em um só Espírito fomos batizados todos nós, para formar um só corpo, judeus ou gregos, escravos ou livres; e todos fomos impregnados do mesmo Espírito.
14 Kala ŋine naŋa ma asia ŋgua lâ karaenda tini. Kinda tasama tu tamâta karae ŋandai pinde-pinde taitu nâ ŋga. I ne pinde-pinde rârâ keno.
14 Assim o corpo não consiste em um só membro, mas em muitos.
15 Ambo kie ma iporo tu, “Naŋa nde mbalau tia; mine nde naŋa amo karae ne pinde-pinde mao toŋge tia”, ande i ne ŋgua ŋinde ma kanaŋo tia, ŋana tu kie imo karae ne pinde-pinde mao nâ.
15 Se o pé dissesse: Eu não sou a mão; por isso, não sou do corpo, acaso deixaria ele de ser do corpo?
16 Ambo taŋa ma iporo tu, “Naŋa nde mata tia; mine nde naŋa amo karae ne pinde-pinde mao toŋge tia”, ande i ne ŋgua ŋinde kala ma kanaŋo tia mine nâ, ŋana tu taŋa imo karae ne pinde-pinde mao nâ.
16 E se a orelha dissesse: Eu não sou o olho; por isso, não sou do corpo, deixaria ela de ser do corpo?
17 Ambo karaenda ndoni ma ipalele ku ipâŋga mata nâ, ande kinda ma takura tu taloŋo ŋgua mâsi mana, a? Ambo karaenda ndoni ma ipalele ku ipâŋga taŋa nâ, ande kinda ma takura tu taŋo kelekele kuwae mâsi mana, a?
17 Se o corpo todo fosse olho, onde estaria o ouvido? Se fosse todo ouvido, onde estaria o olfato?
18 Andeta karaenda ŋandai mine ŋga. Nia ndoyo Maro Kindeni iseŋge karaenda ne pinde-pinde rârâni ipâŋga karae taitu, ikura i tamwata ne pateâŋa mine.
18 Mas Deus dispôs no corpo cada um dos membros como lhe aprouve.
19 Ambo karaenda ne pinde-pinde taitu nâ ikeno, ande ŋinde ma karae mao tia.
19 Se todos fossem um só membro, onde estaria o corpo?
20 Andeta karaenda ŋandai mine ŋga. I ne pinde-pinde rârâ keno, andeta kinzi rârâni sipaseŋge kala sipâŋga karae taitu nâ.
20 Há, pois, muitos membros, mas um só corpo.
21 Mine nde mata ma iporo pa mbalau mine tu, “Naŋani nâ; noko kulâ!”, mine ndimo. Aŋga kulu kâmba ma iporo pa kie mine tu, “Naŋani nâ; noko kulâ!”, mine ndimo.
21 O olho não pode dizer à mão: Eu não preciso de ti; nem a cabeça aos pés: Não necessito de vós.
22 Ŋana tu karaenda ne pinde-pinde ndia kinda uru taporo tu nenzi kaika ŋalae koŋa tia, ambo ŋinde ma naonzi tia lâ, ande karaenda ma ikura tu imo via tia.
22 Antes, pelo contrário, os membros do corpo que parecem os mais fracos, são os mais necessários.
23 Aŋga karaenda ne pinde-pinde ndia kinda uru taporo tu ŋinde nde pinde-pinde kaa nâ, ande ŋinde kinda uru tasiŋgarana sondo ndo. Aŋga karaenda ne pinde-pinde ndia kinda uru takai maŋeti ŋana, ande ŋinde kinda uru tatura sondo ndo.
23 E os membros do corpo que temos por menos honrosos, a esses cobrimos com mais decoro. Os que em nós são menos decentes, recatamo-los com maior empenho,
24 Andeta karaenda ne pinde-pinde ndia kinda mainda ŋana tia, ande ŋinde kinda ŋandai tatura ŋga. Nanayoni Maro Kindeni iseŋge karaenda ne pinde-pinde rârâni simo mine. Mine nde karaenda ne pinde-pinde ndia kinda taporo tu ŋinde nde kaa nâ, ande ŋinde kinda uru takatona sondo ndo.
24 ao passo que os membros decentes não reclamam tal cuidado. Deus dispôs o corpo de tal modo que deu maior honra aos membros que não a têm,
25 Maro Kindeni iveta mine ŋana duvi ŋine kâ; i tini pwâka tu karaenda ma ikai kazâŋa pa tamwata. I ilo tu karaenda ne pinde-pinde rârâni taitu-taitu ma sikatona nawalanzi rârâni.
25 para que não haja dissensões no corpo e que os membros tenham o mesmo cuidado uns para com os outros.
26 Mine nde lâ zo ndia karaenda ne pinde-pinde toŋge ikai nâna, ande karaenda ndoni kala isama nâna ŋinde tona. Aku lâ zo ndia tamâta sindekana karaenda ne pinde-pinde toŋge, ande karaenda ne pinde-pinde rârâni ma sindeka tava.
26 Se um membro sofre, todos os membros padecem com ele; e se um membro é tratado com carinho, todos os outros se congratulam por ele.
27 Ayo, naneŋgu ŋgua siâŋa ŋinde ne duvi nde mine; miki rârâni kamo katogo Kirisi karae mwasina, aku miki taitu-taitu kamo katogo i karae ne pinde-pinde mine.
27 Ora, vós sois o corpo de Cristo e cada um, de sua parte, é um dos seus membros.
28 Aku mine nâ, nanayoni Maro Kindeni ipateanzi tamâta pinde ŋana siveta wurâta kie-kie panzi kalo-tawana tamâta ŋgu. Kinzi pâri-tamâta nde simo wurâta tamâta pinde rârâni kulunzi. Aŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nde simo pâri-tamâta kalonzi. Aŋga kinzi pananâŋa tamâta nde simo ŋgua-tulâŋa tamâta kalonzi. Aŋga wurâta tamâta ŋinde nenzi walo keno ŋana siveta mâsi ŋalaŋala kâ, nde simo pananâŋa tamâta kalonzi, sitavanzi tamâta ŋinde nenzi walo keno ŋana sivetanzi pukoŋa tamâta tininzi ara kilo wa, kinzi ŋinde nenzi walo keno ŋana sivilanzi tininzi pinde wa, kinzi ŋinde nenzi walo keno ŋana sikai poe pa wurâta kie-kie wa, kinzi ŋinde nenzi walo keno ŋana siporo ŋgua kaŋa wasaseki wa.
28 Na Igreja, Deus constituiu primeiramente os apóstolos, em segundo lugar os profetas, em terceiro lugar os doutores, depois os que têm o dom dos milagres, o dom de curar, de socorrer, de governar, de falar diversas línguas.
29 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Tiambo kalo-tawana tamâta rârâni simo pâri-tamâta, tiya? Tiambo kinzi rârâni simo ŋgua-tulâŋa tamâta, tiya? Tiambo kinzi rârâni simo pananâŋa tamâta, tiya? Tiambo kinzi rârâni nenzi walo keno ŋana siveta mâsi ŋalaŋala, tiya?
29 São todos apóstolos? São todos profetas? São todos doutores?
30 Tiambo kinzi rârâni nenzi walo keno ŋana sivetanzi pukoŋa tamâta tininzi ara kilo, tiya? Tiambo kinzi rârâni nenzi walo keno ŋana siporo ŋgua kaŋa wasaseki, tiya? Tiambo kinzi rârâni nenzi walo keno ŋana silele ŋgua ŋinde, tiya? Tia ndo! Kinzi rârâni taitu-taitu nenzi wurâta ikeno pa warakanzi nâ.
30 Fazem todos milagres? Têm todos a graça de curar? Falam todos em diversas línguas? Interpretam todos?
31 Andeta ara ŋana miki ma ilomi ŋalae tu kakai Koroani Sapâŋa ne wisi-ara ŋinde sipolenzi ne wisi-ara pinde.
31 Aspirai aos dons superiores. E agora, ainda vou indicar-vos o caminho mais excelente de todos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.