Mateus 22

Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Epame Yesu matle wayu mate ipo atlaiyo,
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 “Pepele dimo kokoye ipapena. Dokopala oplamitapo yamita a꞉ya halowe dla daya pato dinapiyo.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Ya꞉ daya ma dinapopo gudepame ma ya꞉ oko so watle taiya demama epo atlaiyo, ‘Wua꞉ na꞉ta daya dinapele dla pulupo depame yu halopimtauwa opaye elempuaiya,’ diyo. Epalati ya꞉ oko sota yu hamtame opa ewolo atlamalati asiyama yia꞉ta pula alliyo.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Epela dalepame dokopala oplamitapo ya꞉ oko so opa opiye mamisika꞉ tame atlamama epo atlaiye diyo, ‘Aliya haloye mo-poyupo halema, epame daya ma ma-dinapopo halema. Epapedeme wua꞉ a꞉ya hamili daya dele dla puame daya deiya diye,’ diyo.
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Amasiyama yia꞉tapo yu hamtame atlati opa opita yu i dalepame allimama ma yia꞉ oko dla tamalaiyo.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Epalati ma opa opitapo yu i dalepo dokopala oplami ya꞉ oko so opaye hohopolepame potimaiyo.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Epalati dokopala oplamitapo koko i dalepo sikemte siyaladepame ya꞉ opa hapuloma watle atlemama, ‘Yimkadulo potimalalo so ewoloye potipame yia꞉ mo ma dlapa mistaiya,’ diyo.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 Epame dokopala oplamitapo ya꞉ oko so watle ma epo atlaiyo, ‘Daya patoye mo-dinapopo elema. Amasiyama na꞉ta sisilamale soye me-yia꞉ batalimale koko tle populalo wekelepo.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Epedeme wua꞉ tame mo duka dla siyama opa hapulomaye daya delepo depame elempuaiya,’ diyo.
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Epalati ya꞉ oko sota tame opa hapuloma ka꞉ka꞉dle so mate epo bobtalimale so mate elepame daya dele dla pumulaiyo. Epapele oloma edla aya dulu eye opata alumama sikemte pasataiyo.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 Amasiyama dokopala oplamita aya dulu edla opa natila hetamama natilati oplami haletapo a꞉ya hamili dla tluka didiyelalo epapele po-asilalo puame polla natiyo.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Epalati dokopala oplamita ya꞉ watle epo atlaiyo, ‘Namkale, wa꞉ a꞉ya hamili dla tluka didiyelalo epapele po-asiyampolasema. Wa꞉ aya dulu hema adipo matao?’ diyo. Amasiyama oplami etapo asiyama atlowe yu pa꞉iyo.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Epalati dokopala oplamitapo ya꞉ oko so watle epo atlaiyo, ‘Oplami iye do mate epo hete mate kokotipoliyepame alikili amtuwale dla hamastaiya. Ya꞉ edla halemama amale mate a꞉pe tetekelemhallepe,’ diyo.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Epedeme Godtapo opa hapulomaye ma-sisilamhalapo. Amasiyama ya꞉ isikimi opa opi tlo elemhalapo.”
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Epame Pa꞉lisi sotapo alikili dla tame Yesutapo batalimale koko atlati ya꞉ye hamolowe kokoye esemaiyo.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Epammama yia꞉tapo yia꞉ opa mate epo Helod ya꞉ opa mate Yesu hala dla taiya diyo. Epalati opa ewolota tame Yesu watle epo atlaiyo, “Imalalo oplami, dimalamana, wa꞉ye ikadepe koko tlo halalo oplamipo. Epame wa꞉ta God koko imama ikadepe koko siyapo tlo imdepo. Epame wa꞉ opa powota꞉semde. Epo wa꞉ opa isikimi kapala di dla potlamasemde.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Epedeme wa꞉ di atlane, di ka꞉deta꞉, Loum dokopala oplami Sisa watle ta꞉kis mani halopiliweye?” diyo.
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Yesu yia꞉ta batalipo malamale kokoye momalanatipame yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ wuskamu pepemalalo sopo. Wua꞉ adipalati na꞉ye elemala natilowedeme amma꞉?
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Epedeme wua꞉ta ta꞉kis mani kolumha꞉ha꞉lalo mani haleye na꞉ watle nati-iya.” Epalati yia꞉ta ya꞉ watle elo mani hale hamiyo.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Epalati Yesutapo yia꞉ watle epo atlaiyo, “Mani hema ana mila꞉pi mate epo ana hi mate hutiyema꞉?” diyo.
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Epalati asiyama yia꞉ta epo atlaiyo, “Sisa mila꞉pi mate epo ya꞉ hi mateta hutiyema,” diyo. Epapalati Yesuta yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ epapedeme Sisa teteye Sisa watle halopiya, epame God teteye God watle halopiya,” diyo.
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Yia꞉tapo yu i dalepo sikemte yiyelepame Yesu saliyome ma-tamalaiyo.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Epame alila oloma edla Sa꞉dusi so opa opita Yesu hala dla pumulaiyo. Opa iwolota atlemama, “Palli sota ma posilliwa,” demdepo. Epeleye yia꞉tapo puame Yesu watle epo atlaiyo,
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 “Imalalo oplami, Mosesta di watle molo atlale yuye ipo ilipo hamiwapo. ‘Oplamitapo a꞉ya hapo yimlala pohatitimalalo halepo polopiye, ma oplami e ya꞉ eita sepeyama eye hapo ya꞉ bapa elo dla ha꞉ha꞉lowe yimlala hatitimelepe,’ duwapo.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Epapedeme oplami haletapo akimlala 7 hatitimaiyo. Epame yia꞉ bapa tatle a꞉ya haiyo. Epo yimlala pohatitimalalo halemama powaiyo. Epalati ma medla hallalota ya꞉ bapa ya꞉llu sepeyama me-eye haiyo.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Ya꞉ mape yimlala pohatitimalalo powaiyo. Epela ma medla hallalota sepeyama hatlo me-eye haiyo. Amasiyama ya꞉ mape yimlala pohatitimalalo powaiyo. Epamtamama akimlala 7 hapuloma ewolotapo yimlala pohatitimalalo pataiyo.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Epo a꞉ya sepeyama eta mosukulu powaiyo.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Epapedeme palli tle silliwe oloma edla a꞉ya eye ikadepe ana ya꞉llu depa꞉? Adipalati, yia꞉ta 7ta a꞉ya hatlo metlo halompuwapo,” diyo.
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Amasiyama Yesuta asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ye yeitamale sopo. Adipalati, wua꞉ Godta itiyamale mate epo ya꞉ yu mate ala yeitamha꞉ha꞉po.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Adipalati, palli sota wabasi tle sillipiye, yia꞉ matle wola꞉ mate epo opa mate pohalomha꞉ha꞉lowa. Amasiyama yia꞉tapo God ya꞉ banakaka sota Pepele di dla ha꞉ha꞉ye epapele some ha꞉ha꞉lepe.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Epedeme wua꞉ Godtapo palli sota matle pasakalo depo silliwe koko dla atlale yuye posesa꞉semdi? Adipalati, ya꞉ta epo atluwapo,
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 ‘Na꞉ye A꞉iblaham ya꞉ Godpo, epo Aisek ya꞉ Godpo, epame Yokob ya꞉ Godpo,’ duwapo. Epapedeme God iye popalli so yia꞉ God. Hao, pasakalo ha꞉ha꞉lalo so yia꞉ Godpo.”
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Epalati opatapo Yesuta imale koko i dalepame sikemte yiyeliyo.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Yesuta Sa꞉dusi sota yuhalowe api himomelle koko natipame asiyama Pa꞉lisi sotapo yimkata alupame esemaiyo.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Epame yia꞉ dulu dla aiyalma imalalo oplami haleta Yesu elemala natilowedeme puame ya꞉ watle epo atlaiyo,
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 “Imalalo oplami, Mosesta aiyalma hatitimale dulu dla aiyalma adi tlo sikemte patota꞉?” diyo.
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Epalati Yesutapo asiyama epo atlaiyo,
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Epedeme aiyalma hatitimale dulu dla aiyalma itapo ikadepe pato halapo.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Epame ya꞉ ko tle aiyalma hale pato me-epapele sepeleye ipo,
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Epedeme Mosesta aiyalma hatitimale hapuloma mate epo God tle yu hapame molo atlamalalo sota hatitimale hapuloma matetapo aiyalma dapiyamte iwolo dla hitaha꞉ha꞉po.”
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Pa꞉lisi so ala yimkata me-alupo popa꞉lati Yesuta yia꞉ watle epo atlaiyo,
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 “Wua꞉ Keliso kokoye adipo malama꞉, ya꞉ye ana yamita꞉?” diyo. Epalati yia꞉tapo epo atlaiyo, “Deibidi yamipo,” diyo.
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Epalati asiyama Yesuta yia꞉ watle epo atlaiyo, “Ame adipalati Deibiditapo Soko tle atlemama Kelisoye ya꞉ Lod duwa? Deibidita meyelo epo atluwapo, adipalati,
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 ‘Godta na꞉ Lod watle epo atluwapo,
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Epedeme Deibidita Kelisoye ya꞉ Lod duwapo. Ame adipammama Kelisoye Deibidi yami depa꞉?” diyo.
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Epalati oplami haletapo ya꞉ yu ipi dla yu hale asiyama po-atlaiyo. Epedeme oloma etle ma oplami haletapo Yesu watle atlanatili yu hale atloweye wowota꞉mdiyo.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.