Mateus 12

Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yu so inoma sumalalo alila hale dla Yesuta ya꞉ alotle tlalo so mate witi daya emale dulu tle tamalaiyo. Epame Yesu ya꞉ alotle tlalo sota daya teta꞉mama witi dlomoko hauwalepame dlomtamalaiyo.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Epalati Pa꞉lisi sota koko i natipame Yesu watle epo atlaiyo, “Wa꞉ alotle tlalo sota adipalati dita inoma sumalalo alila dla dlowe alisisi hauwali? Yia꞉ di aiyalma ma-hauwokokomalepo,” diyo.
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Yesuta asiyama epo atlaiyo, “Wua꞉ God yu buka dla Deibidi mate ya꞉mkadulo mate yia꞉ta daya teta꞉lati koko halëye posesa꞉mdi?
3 — ausente —
4 Adipalati, Deibiditapo God ya꞉ aiyalma aya dulu dla tuwame aiyalma dayaye hapame ya꞉mkadulo mate douwapo. Amasiyama aiyalma daya iye di aiyalma dolumama isikimi God ka꞉ epo opa ka꞉ duka dla ha꞉ha꞉lalo so siyapota dlomduwapo. Epapele tlope Deibiditapo di aiyalma postamama ya꞉ opa mate mepele dlomuwapo.
4 — ausente —
5 Epame wua꞉ Mosesta aiyalma hatitimale dulu dla yu haleta ipo atlaye wua꞉ posesa꞉semdi? Eye God ka꞉ epo opa ka꞉ duka dla ha꞉ha꞉lalo soye dita inoma sumalalo alila dla aiyalma aya dulu dla yia꞉ oko halomdepo. Yia꞉ta epamha꞉ha꞉mdiye eta yia꞉ ma aiyalma hauwokokomdepo. Amasiyama Godta koko e natimama pobatalimana desemde.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Epedeme na꞉ wua꞉ dla atlema, koko hale amkotapo wata oloma hema mo-puame halemama aiyalma ayata itiyamaleye mo-tla꞉mtame halapo.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Epapedeme God yu bukata epo atlapo,
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Adipalati, Opa Yamitapo wua꞉ta inoma sumalalo alilaye ya꞉ta dokopala depo halapo.”
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Yesuta yu i atlamhalepo gudepame ma etle yia꞉ta inoma sumalalo aya dla hetaiyo.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Epame aya dulu edla oplami hale do seme powale ma me-polaiyo. Epapele dulu dla Pa꞉lisi sotapo Yesuye batalimale oplami dlowe api totamama ya꞉ watle epo atlaiyo, “Dita inoma sumalalo alila dla oplami ka꞉dloweye ka꞉deta꞉?” diyo.
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Amasiyama Yesutapo yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ dulu dla wua꞉ sipi aliya epapeleta dita inoma sumalalo alila dla munamu dulu dla teyulupiye, wua꞉ ya꞉ye poholahalalo wekepa꞉? Hao. Wua꞉ ya꞉ye munamu dulu tle holalepe.
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Epapedeme God mila꞉pi tle sipi aliyatapo koko pato pohalasema. Hao. Oplamitapo koko pato halapo. Epapedeme oplamitapo dita inoma sumalalo alila dla ka꞉dle koko haloweye aiyalma kokota pobatalimana desema.”
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Epammama Yesutapo do seme powale oplami watle epo atlaiyo, “Wa꞉ do powaleye mo-dolene,” diyo. Epalati oplamita ya꞉ do powaleta mo-dollati ya꞉ dota ma-ka꞉demama ma ya꞉ do seme ka꞉dle some halaiyo.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Epalati Pa꞉lisi sotapo koko i natipame siyalasiyalademama yia꞉ta inoma sumalalo aya tle alikili dla tamalaiyo. Yia꞉ tame yiskamu yia꞉ dulu dla Yesuye adipo hampo yumpa꞉ dle kokoye esemaiyo.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Epedeme Yesu yia꞉ta yu hatitimpopa꞉le koko dalepame ma mo hale dla taiyo. Epalati opa hapulomatapo ya꞉ dolumtamalaiyo. Epapalati ya꞉tapo yia꞉ dla esusulumale hutiyele hapulomaye ka꞉ka꞉depame yia꞉ watle itiyamale mate epo atlaiyo,
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 “Na꞉ kokoye ase opa hapuloma dla esemsiyamiyo,” diyo.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Eye God tle yu hapame molo atlalo oplami Aisayata atlamale mate ala꞉lowedeme apiyo. Adipalati, ya꞉tapo epo atluwapo,
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 “Na꞉ oko oplami natiya.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Epame ya꞉tapo oplami hale mate yu ga꞉ga꞉lemama yu potopulolowa.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Epame ya꞉tapo osamokolo illiye popostlowa.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Epapedeme ya꞉ hi tle po-Yu so opa hapulomatapo yia꞉ta omha꞉ha꞉mama dalemha꞉ha꞉ pasakaloye halepe.”
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Oloma edla opatapo oplami hale bataliya yemalata ya꞉ dulu dla tuwame halemama inoma mate epo yu mate pa꞉po halaleye Yesu hala dla hamampumulaiyo. Epalati Yesutapo ya꞉ye ka꞉diyo. Epapele oloma medla oplamitapo ya꞉ inoma mo-towanatipame yukamolowe ma mo-kotiyamaiyo.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Opa hapulomata koko i natipo yiyelepame epo atlamyaiyo, “Oplami iye Deibidi Yami mle,” demyaiyo.
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Amasiyama Pa꞉lisi sotapo koko i dalepame epo atlamyaiyo, “Yesuye Belsebulta itiyamale tle bataliya yimlalaye alikili dla dodolomsalemsela꞉ma. Adipalati, Belsebulye bataliya yimlala yia꞉ apo,” demyaiyo.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Amasiyama Yesu yia꞉ta malamaleye momalanatipame yia꞉ watle epo atlaiyo, “Mo hatlope sotapo yiskamu yia꞉ dulu dla duka gladepame opahale dlepiye, mo eye pohallowa, batalimelepe. Epame asiya hatlope sota yiskamu yia꞉ dulu dla duka gladepame opahale dlepiye, asiya ewoloye poha꞉ha꞉lowa, batalimelepe.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Epapedeme Saitentapo bataliya yimlalaye alikili dla dodolomsalemhallepiye, eta ya꞉skamu ya꞉ alumale dulu dla duka gladepame opahale dlepe. Ya꞉ta epapelepiye, adipammama ya꞉ mo kokota kokó elepa꞉? Batalimelepe.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Amasiyama na꞉ta bataliya yimlalaye alikili dla dodolomsalemsela꞉ itiyamale iye ikadepe Belsebulta itiyamale tle amsela꞉ma dlepiye, ame mo-wua꞉ opata bataliya yimlala alikili dla dodolomsalemsiyamaye itiyamale adi tle hapo siyamama amma꞉? Epedeme wua꞉ opa ewolotapo wua꞉ta na꞉ dla atlamyaleye pomikadepe dlowa.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Amasiyama na꞉tapo God ya꞉ Sokota itiyamale tle bataliya yimlalaye alikili dla dodolomsalemsela꞉ma dlepiye, God ya꞉ mo kokotapo wua꞉ dla mo-puwapo.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Epedeme oplami haletapo itiyamale oplami aya dla hetame alisisi uhalomolowedeme apelepiye, ya꞉ ka꞉yapa itiyamale oplami tatle dea mate yupo himilipe. Epame alotle ya꞉ aya dulu dla hetame ya꞉ alisisi uhalomelepe.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Epapedeme oplami antapo na꞉ tiyama tle pohallalo wekelepiye, ya꞉ye na꞉ mate opahale demhalapo. Epame oplami antapo na꞉ mate opaye God hala dla pe-elempulalo wekelepiye, ya꞉tapo opaye God tle ma alikili dla dodolomsalemhalapo.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Epedeme na꞉ wua꞉ watle ikadepe koko atlema. Batalimale koko hapuloma opata halomde mate epo yu batalimale God hi mate putlopo atlepiye, Godta howahapo hiyostlepe. Amasiyama oplami antapo Hela꞉dle Soko watle putlopo atlepiye, Godta ya꞉ batalimaleye pohowahapo hiyostlowa.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Epedeme oplami antapo Opa Yami dla batalipo putlopo atlepiye, Godtapo ya꞉ batalimaleye howahapo hiyostlepe. Amasiyama oplami antapo Hela꞉dle Soko dla batalipo putlopo atlepiye, ya꞉ kokó elepo ellalo batalimale hapo. Epedeme ya꞉ batalimaleye Godtapo pohowahapo hiyostlowa.”
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 “Epedeme dlomoko dali ka꞉dletapo dlomoko ka꞉ka꞉dle mimdepo. Epame dlomoko dali batalimaletapo dlomoko batalimale mimdepo. Epedeme dlomoko dali hapulomaye yia꞉ dlomoko tle malanatimdepo.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Epedeme wua꞉ ilama yimlalapo. Wua꞉ bobtalimale so depo ha꞉ha꞉ tle ma adipammama ka꞉ka꞉dle koko atlapa꞉? Epapedeme adipapele kokotapo oplami dupa dulu dla pasatepo ellepiye, ya꞉ mati tle epapele kokoye atlamdepo.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Epedeme ka꞉dle oplamitapo ka꞉ka꞉dle koko ya꞉ dupa dulu dla hutiyeye ya꞉ mati tle halopo wowoyamdepo. Epalati batalimale oplamitapo ya꞉ dupa dulu tle bobtalimale kokoye halopo wowoyamdepo.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Epapele dulu dla na꞉ mikadepe koko wua꞉ watle atlema. Koko gladle oloma edla opa hapuloma hatlope hatlope dletapo yia꞉ta bobtalimale yu atlamale hapulomaye God dla bobotimatimelepe.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Epedeme Godtapo wa꞉ koko glademama mowolo yu adipo atlamsela꞉mduwa yu e mate wa꞉ kokoye gladlepe. Epapele dulu dla wa꞉ yu ka꞉ka꞉dle tlo atlamsela꞉mduwayo, ya꞉tapo wa꞉ye ka꞉dle oplami dlepe. Amasiyama wa꞉ yu bobtalimale tlo atlamsela꞉mduwayo, ya꞉tapo wa꞉ye batalimale oplami dlepe.”
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Alila hale dla Pa꞉lisi so opi mate epo aiyalma imalalo so opi mate Yesu hala dla puaiyo. Yia꞉tapo Yesuta itiyamale hamsela꞉ye ikadepe God tle malata꞉ depame ya꞉ watle epo atlaiyo, “Imalalo oplami, di wa꞉ta ulugiyemale koko hale halati natilowe solotama,” diyo.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Yesuta asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wata oloma hema ha꞉ha꞉ so opaye pta bobtalimana. Epame yia꞉ ma God kokoye pokoko desemde. Epammama yia꞉ isikimi ulugiyemale koko tlo tlamha꞉ha꞉lowedeme na꞉ watle atlamha꞉ha꞉po. Amasiyama na꞉ yia꞉ dla ulugiyemale koko hale ponati-iliwa. Isikimi God tle yu hapame molo atlalo oplami Yona koko tlo yia꞉ watle nati-iliwepo.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Yonatapo alila dapahatlope amalo pato koko dulu dla eluwapo. Epammama Opa Yami mape alila dapahatlope ta꞉la dulu dla ellepe.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Epedeme Niniba sotapo koko gladle oloma dla wua꞉ mate ha꞉ha꞉mama wua꞉ kokoye gladepo wua꞉ye batalimale so dlepe. Adipalati, Yonata God yuye yia꞉ dla hampulati yia꞉tapo yia꞉ bobtalimale tle ma-heheletimuwapo. Amasiyama na꞉tapo Yonaye tla꞉mtame halapo. Epapele tlope na꞉ta God yuye wua꞉ dla hampulati wua꞉ta dalepame wua꞉ bobtalimale tle poheheletimana.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Epame koko gladle oloma dla Siba mo dokopala a꞉ya mape wua꞉ mate koko gladle dla halemama wua꞉ kokoye gladepo wua꞉ye batalimale so dlepe. Adipalati, ya꞉tapo mo pateka꞉mu tle pato oplami Solomonta imale koko dalla puwapo. Amasiyama na꞉ta Solomonye tla꞉mtame halapo. Epapele tlope wua꞉tapo na꞉ yuye dalla allipo.”
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 “Epedeme bataliya yemalata oplami tle alikili dla ulatelepiye, ya꞉ tame dalupa dulu dla ya꞉ta hedlowe moye totamsela꞉lepe. Ya꞉ epo totamsela꞉mama ya꞉ta hedlowe mo ponatilalo wekelati ma ya꞉skamu epo atellepe,
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 ‘Na꞉ na꞉ta haluwa aya dla ma ilame tali,’ dlepe. Ya꞉ epo puame natili dla ayata ala aya siyapo woloma hakaka towalipo hallati natilipe.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Epalati ya꞉ ma tame bataliya yimlala opi 7 sikemte i-itiyamale tlo elempuame aya edla hallepe. Epapelepiye, oplami itapo ya꞉ta ka꞉yapa haluwaye memelepame ma sikemte batalipo hallepe. Epapedeme wata oloma hema batalimale dulu dla ha꞉ha꞉lalo so dla epapele kokota woyamelepe.”
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Yesu opa alumale dla ala me-yukamhallati ya꞉ wai mate epo ya꞉ eidulo mateta alikili tle puame ha꞉ha꞉mama ya꞉ mate yukamolowe solotamaiyo.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Epalati oplami haletapo Yesu watle epo atlaiyo, “Wa꞉ wai mate epo wa꞉ eidulo mateta wa꞉ mate yukamolowe solotamama alikili dla puame omha꞉ha꞉ma,” diyo.
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Amasiyama Yesutapo ya꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉ wai anata꞉? Epo na꞉ eidulo ma anawolota꞉?” diyo.
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Epame ya꞉ta ya꞉ alotle tlalo so dla do dlokomama epo atlaiyo, “Iwoloye na꞉ wai mate epo na꞉ eidulo matepo.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Adipalati, opa anawolotapo na꞉ A Pepele di dla halata solotamale koko halomha꞉ha꞉lepiye, ewoloye na꞉ eidulopo, epo notimadulopo, epo na꞉ waidulo ikadepepo.”
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.