Marcos 12

Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu matle wayu mate yia꞉ watle epo atlaiyo, “Alila haleta oplami hale osalo himpame gla꞉pi dlomoko ale empo alikiliye kosukuliyo. Epo dlomoko dala okolloweye ta꞉la dla munamu muwalepame matle alisisi e ompollowe kimna꞉ya di dla haiyo. Ya꞉ epame opa opi watle omha꞉ha꞉iye depame ma mo hale pateka꞉mu dla halla taiyo.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Ya꞉ edla tame hallati dlomokota milipame namolowe alilata mo-puaiyo. Epalati ya꞉tapo ya꞉ oko oplami hale watle ya꞉ osalo dla tame dlomokoye halopo puane diyo.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Amasiyama ya꞉ edla tame woyamalati osalo omha꞉ha꞉lalo sota ya꞉ye hopolopame alisisi dimi ma ilame tane diyo.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Epela natipame osalo ya꞉ ata ma ya꞉ oko oplami hale tane diyo. Amasiyama ya꞉ mape omha꞉ha꞉lalo sota ya꞉ye hopolemama dokopala dla ulu hatitipame ya꞉ watle wota꞉le hamipo tane diyo.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Epalati osalo ya꞉ ata matle ya꞉ oko oplami hale tane diyo. Amasiyama omha꞉ha꞉lalo sota ya꞉ ma hopolopo yumiyo. Epamtamama osalo ya꞉ ata ya꞉ oko so hapuloma taiya diyo. Amasiyama dlomoko emale omha꞉ha꞉lalo sota opa opi hohopolemama opa opi tlo potimaiyo.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Epame osalo ya꞉ ata ya꞉ oko so hapuloma mo-pokadiyo. Epalati ma ya꞉ta bokotiyapo malamale maseyemala hatlo tlo tane demama epo malamaiyo, ‘Osalo omha꞉ha꞉lalo sotapo na꞉ maseyemala dla heodemama ya꞉ye poyumuluwa,’ diyo.
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Amasiyama osalo omha꞉ha꞉lalo sotapo osalo ya꞉ a yamita pulati natipame yiskamu yia꞉ dulu dla epo atlamyaiyo, ‘Maseyemala itapo osalo ya꞉ a elo dla hallala. Epedeme ya꞉ye yumpame osalo iye dita kolahalowepo,’ demyaiyo.
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 Epame yia꞉ maseyemala hamamtame yumpo ya꞉ motoye dlomoko emale kosukulli alikili dla hamastaiyo.
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 Epedeme osalo ya꞉ ata puame ya꞉ osalo omha꞉ha꞉lalo so dla apa koko hapa꞉? Ya꞉ puame yia꞉ye potipame ma opa amko hohopo ya꞉ osaloye omha꞉ha꞉iya dlepe.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Epedeme wua꞉ God yu bukata atlama kokoye posesa꞉lalo wekemdi? Adipalati, edla ipo atlapo,
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 Epedeme koko iye Lodta hauwapo.
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Epalati Yu so dokopala sota wayu i dalepame epo momalamaiyo, “Yesuye di koko atlapo,” demyaiyo. Epammama yia꞉ta Yesu hamolowe api totamaiyo. Amasiyama yia꞉ opa wowota꞉mama pohamalalo ma i-ilapo tamalaiyo.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Epame Yu so dokopala so hapulomata Pa꞉lisi so opi mate Helod ya꞉ opa mate Yesu hala dla taiya diyo, yia꞉tapo Yesuta batalimale yu sepele atlati ya꞉ye hamolowedeme.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Epedeme Pa꞉lisi so mate Helod ya꞉ opa mate puame Yesu watle epo atlaiyo, “Imalalo oplami, dia꞉ dimalamana, wa꞉ye ikadepe koko tlo atlamalalo oplamipo. Epo wa꞉ ma opaye powota꞉semde. Epame wa꞉ opa kapala di dla potlamasemde. Amasiyama wa꞉ ikadepe God koko tlo imsela꞉mdepo.
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Epedeme wa꞉ di atlane, di ka꞉deta꞉, Loum dokopala oplami Sisa watle ta꞉kis mani halopiliweye?” diyo.
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 Epalati opata ya꞉ watle elo mani hamiyo. Yesu elo mani hame halemama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Mani hema ana mila꞉pi mate epo ana hi mate hutiyema꞉?” diyo. Epalati opata asiyama epo atlaiyo, “Sisa mila꞉pi mate epo ya꞉ hi mateta hutiyema,” diyo.
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Yesu asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ epapedeme Sisa teteye Sisa watle halopiya, epame God teteye God watle halopiya,” diyo.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Epame alila oloma edla Sa꞉dusi so opa opita Yesu hala dla pumulaiyo. Opa iwolota atlemama, “Palli sota ma posilliwa,” demdepo. Epeleye yia꞉tapo puame Yesu watle epo atlaiyo,
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Imalalo oplami, Mosesta di watle molo atlale yuye ipo ilipo hamiwapo, ‘Oplamitapo a꞉ya hapo yimlala pohatitimalalo halepo polopiye, ma oplami e ya꞉ eita sepeyama eye hapo ya꞉ bapa elo dla ha꞉ha꞉lowe yimlala hatitimelepe,’ duwapo.
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Epapedeme oplami haletapo akimlala 7 hatitimaiyo. Epame yia꞉ bapa tatle a꞉ya haiyo. Epo yimlala pohatitimalalo halemama powaiyo.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 Epalati ma medla hallalota ya꞉ bapa ya꞉llu sepeyama me-eye haiyo. Ya꞉ mape yimlala pohatitimalalo powaiyo. Epela ma medla hallalota sepeyama hatlo me-eye haiyo. Amasiyama ya꞉ mape yimlala pohatitimalalo powaiyo.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Epamtamama akimlala 7 hapuloma ewolotapo yimlala pohatitimalalo pataiyo. Epo a꞉ya sepeyama eta mosukulu alotle powaiyo.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Epapedeme palli tle silliwe oloma edla a꞉ya eye ikadepe ana ya꞉llu depa꞉? Adipalati, yia꞉ta 7ta a꞉ya hatlo metlo halompuwapo,” diyo.
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 Yesu asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ye yeitamale sopo. Adipalati, wua꞉ Godta itiyamale mate epo ya꞉ yu mate ala yeitamha꞉ha꞉po.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Adipalati, palli sota wabasi tle ma sillipiye, yia꞉ matle wola꞉ mate epo opa mate pohalomha꞉ha꞉lowa. Amasiyama yia꞉tapo God ya꞉ banakaka sota Pepele di dla ha꞉ha꞉ye, epapele some ha꞉ha꞉lepe.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 Wua꞉ Mosestapo ya꞉ buka dla palli sota matle pasakalo depo silliwe koko dla ilimaleye posesa꞉lalo wekuwa? Adipalati, yu eye dalupa asiyale dulu tle dlapata hamdemhallati Godta dlapa dulu tle Moses watle epo atluwapo, ‘Na꞉ye A꞉iblaham ya꞉ Godpo, epo Aisek ya꞉ Godpo, epame Yokob ya꞉ Godpo,’ duwapo.
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 Epapedeme God iye popalli so yia꞉ God. Hao, pasakalo ha꞉ha꞉lalo so yia꞉ Godpo. Epedeme wua꞉ pta sikemte yeitamale sopo.”
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Epalati aiyalma imalalo oplami haleta puame Yesu ya꞉ Sa꞉dusi so mate yu demhallati natiyo. Epame Yesuta Sa꞉dusi sota atlanatili yu ipi dla asiyama yu ka꞉ka꞉dle hapimhalla dalepame ya꞉tapo Yesu watle epo atlaiyo, “Mosesta aiyalma hatitimale dulu dla aiyalma adi tlo sikemte patota꞉?” diyo.
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 Epalati asiyama Yesuta ya꞉ watle epo atlaiyo, “Di aiyalma hatitimale dulu dla aiyalma patoye ita elapo,
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Epedeme wua꞉ Lod wua꞉ Godye sikemte malamaiya,
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Epame aiyalma pato haleye ipo,
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 Epalati aiyalma imalalo oplamita Yesu watle epo atlaiyo, “Imalalo oplami, wa꞉ ikadepe koko atlalepo. Epedeme Lod hatlo ya꞉ta God halapo, god hale hawa.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Epedeme di Lod sikemte malamolowa, di dupa dulu malamale tle, epo dita malamale tle, epo dita itiyamale tle. Epame diskamu sikemte malamdiye, epammama dia꞉ amkadulo ma sikemte malamolowepo. Epedeme aiyalma dapiyamte iwolo dolumoloweta koko pato halapo. Adipalati, aiyalma dapiyamte iwolotapo God watle alinepi poyupo dlapa dla halomalalo mate epo alisisi God watle hapilalo mate tla꞉mtame halapo.”
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Yesu oplamita asiyama yu ka꞉dle atla dalepame ya꞉ watle epo atlaiyo, “Wa꞉ God ya꞉ mo koko dla ulatuluweye mo-mateka꞉pi dla halapo,” diyo.
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Yesu Yu so aiyalma aya dla opa hapuloma imhalemama epo atlaiyo, “Adipalati aiyalma imalalo sotapo Kelisoye Deibidi yamipo demdi?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 Deibiditapo meyelo Hela꞉dle Soko tle ipo atluwapo,
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Epedeme Deibidita Kelisoye ‘na꞉ Lod’ duwapo. Ame adipalati aiyalma imalalo sotapo Kelisoye Deibidi yami demdi?”
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Yesu matle epo atlaiyo, “Ka꞉e! Wua꞉ aiyalma imalalo so opa woloma natiye. Yia꞉ tluka ka꞉ka꞉dle tlo didiyepo siyamdepo. Epo yia꞉ solotamde, opata yia꞉ natipame yia꞉ watle heodepo siyele yu atlamelepo depame.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Yia꞉ epame dita inoma sumalalo aya dla epo daya pato dele dla itapu ikadepe dla popa꞉lowe tlo solotamdepo.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Yia꞉ epo isikimi elemale tle sepeyamataloye dodolomsalepame yia꞉ ayaye kokolahamdepo. Epame yia꞉tapo isikimi opata dallepo depame inoma sumale yuye sikemte seselemalli atlamdepo. Epedeme yia꞉ asiyama wotiyalle pato halepe.”
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Opata aiyalma aya dulu dla namkale dle mani kolumha꞉ha꞉lati Yesu mani kolumalalo isilako mateka꞉pi dla polomama ompolaiyo. Yesu ompollati alisisi pasatale so opa hapulomata namkale dle alisisi patoto kolumha꞉ha꞉iyo.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 Epalati sepeyamata puame palli mani elo dapiyamte tlo isilako dulu dla kolumaiyo.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Yesu sepeyama e natipame ya꞉ alotle tlalo so sisilapo epo atlaiyo, “Na꞉ wua꞉ watle mikadepe koko atlema. A꞉ya sepeyama itapo hamilita alisisi pasatale sota hapiliye ma-tla꞉mtalepo.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Adipalati, alisisi pasatale soye mani patoto yia꞉ dla me-hutiyelati mani opihata tlo hapilipo. Amasiyama sepeyama iye, ya꞉ dla mani mosukulu elaleye etlo hamilipo. Epedeme ya꞉ dla daya dlowe mani ma-hawapo.”
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.