Lucas 19

Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu Yeliko dla puame woyapame ma mo duka tle tamhalaiyo.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Mo edla ta꞉kis mani halomalalo dokopala oplami hale halaiyo, ya꞉ hiye Sa꞉kiyes. Epame ya꞉ye alisisi pta pasatale halaiyo.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Yesuta api duka tle tamhallati opatapo ya꞉ natimyemama sikemte kustimtame elaiyo. Epalati Sa꞉kiyes ya꞉ ma Yesu natilowe solotamaiyo, amasiyama ya꞉ye sikemte elo kiyedeme ya꞉ta Yesu natilowe apiye opata kukomaiyo.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Epapalati Sa꞉kiyes ya꞉ Yesu natilowedeme ya꞉ tatle api olomasepele dla kukulumtame dali di dla hetame polaiyo.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Yesuta puame Sa꞉kiyesta dali di dla pollati natipame ya꞉ watle epo atlaiyo, “Wa꞉ hapele malane. Na꞉ solotama, wa꞉ mate wa꞉ aya dla tlowedeme,” diyo.
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Epalati ya꞉tapo malame sikemte siyele mate Yesuye ya꞉ aya dla semtaiyo.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Epalati opata koko i natipame sikemte allimama epo atlamyaiyo, “Yesuye batalimale oplami aya dla tapa?” demyaiyo.
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Epalati yia꞉ tame Sa꞉kiyes aya dla popa꞉mama Sa꞉kiyesta sila꞉time epo atlaiyo, “Lod, na꞉ wata ipapele koko halowama. Na꞉ na꞉ alisisi semeye atali so watle halopilowama. Epame na꞉ opa mani na꞉ta isikimi elemale tle halomuwaye, ma ilame yia꞉ watle pato halopilowama,” diyo.
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Epalati Yesuta Sa꞉kiyes yu dalepame epo atlaiyo, “Watapo aya dulu hema ha꞉ha꞉lalo so dla pasakalo halowe kokoye ma-hampualepo. Adipalati, oplami Sa꞉kiyes i mape A꞉iblaham ya꞉ mama halepo.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Ame adipalati, Opa Yamita puwaye opa alikili dla haohaodle soye totapo hohopame yia꞉ pasakalo gadlowedeme puwapo,” diyo.
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Opata Yesu yu i dalempopa꞉mama epo momalampopa꞉iyo, “Yesu wata Yelusalem mateka꞉pi dla puame polapo. Epedeme God ya꞉ mo kokota woyamolowe ma mo-mateka꞉pi mle,” demyaiyo. Epela natipame Yesuta wayu iye atlaiyo,
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 — ausente —
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 — ausente —
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Amasiyama ya꞉ epo ma-tlati ya꞉ mo sotapo ya꞉ta dokopala hi halowe dla allimama ya꞉ ko tle opa opi taiya diyo, yia꞉tapo yia꞉ta alli kokoye tame botomastlepo depame.
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Amasiyama epapele tlope oplami etapo dokopala hi hapame ma ilame puaiyo. Ya꞉ puame ya꞉ta mani halopili soye sisilamaiyo, mani ma adisowa hutiyema꞉ depo natilowedeme.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Epalati itapu hallalo oplamita puame epo atlaiyo, ‘Wa꞉ta na꞉ watle mani oplami dokopala walle hamiwa e mate alisisi aya tipo halemama ma mepapele 10 halomuwa,’ diyo.
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Epalati dokopala oplamitapo ya꞉ dla siyele yu atlemama epo atlaiyo, ‘Wa꞉ ka꞉pi apuwapo. Epedeme wa꞉tapo yimka꞉mala koko hema woloma ka꞉pi natili tle wa꞉ ma mo 10ye wa꞉ta dokopala depo halemama omhallepe,’ diyo.
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Epalati ma medla hallalo oko oplamita puame epo atlaiyo, ‘Na꞉ mape wa꞉ta mani oplami dokopala walle hamiwa e mate alisisi aya tipo halemama ma mepapele 5 halomuwa,’ diyo.
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Epalati asiyama dokopala oplamitapo ya꞉ watle ‘Mo 5ye wa꞉ta dokopala depo halemama omhallepe,’ diyo.
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Epalati ma mosukulu dla hallalo oko oplamita puame epo atlaiyo, ‘Dokopala oplami, wa꞉ mani ipo. Na꞉ wa꞉ta hamilati hamtame tluka mate polupo hemele himiwa.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Adipalati, wa꞉ye pta itiyamale oplami, epedeme na꞉ wa꞉ pta wota꞉uwa. Epame na꞉malamana, wa꞉ye wa꞉ta itiyamale tle opa opita hatitimale alisisiye halomdepo. Epame opa opita emale alisisiye hauwalemdepo,’ diyo.
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 Epalati ya꞉ dokopala oplamita ya꞉ watle epo atlaiyo, ‘Wa꞉ batalipo omhallalo oko oplamipo. Epedeme mowolo yu ipo atlamale koko tle na꞉tapo wa꞉ kokoye gladlowepo. Ame adipalati, wa꞉ta atlemama na꞉ye sikemte itiyamale oplami dlepo. Epame wa꞉tapo na꞉ watle atlemama na꞉ta itiyamale tle opata hatitimale alisisiye isikimi halomde dlepo. Epame opa opita emale alisisiye isikimi me-hauwalemde dlepo.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Epapele dulu dla wa꞉ adipalati na꞉ maniye ta꞉lepo depame mani omha꞉ha꞉lalo aya dla pohimilalo wekuwa, na꞉ta ma ilame puame mani eye halepo depame?’ diyo.
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Ya꞉ epo halemama ya꞉ opa watle epo atlaiyo, ‘Wua꞉ ya꞉ dla mani oplami dokopala walle elaye holapame ma mani oplami dokopala walle 10 halomale oplami watle hamiya,’ diyo.
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Epalati yia꞉tapo ya꞉ watle epo atlaiyo, ‘Dokopala oplami, wa꞉ natine, ya꞉ mani oplami dokopala walle 10 mo-halopo halapo,’ diyo.
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 Amasiyama dokopala oplamitapo yia꞉ watle epo atlaiyo, ‘Na꞉ ikadepe koko wua꞉ watle atlema. Opa anawolotapo yia꞉ dla hapili alisisiye woloma omha꞉ha꞉lepiye, yia꞉ dla ma pasataleye halopilipe. Amasiyama opa anawolota yia꞉ dla hapili alisisiye woloma po-omha꞉ha꞉lalo wekelepiye, yia꞉ dla alisisi yimka꞉sikili hutiyeye alikili dla halopo woyamelepe.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Epedeme opa anawolota na꞉ta dokopala oplami hi halowedeme apalati na꞉ dla alliwa, yia꞉ye haliyamale hema eleme puame potimaiya,’ diyo.”
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Yesu yu iye atlemhalepo gudepame ma Yelusalem dla mu himtaiyo.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Ya꞉ tame Olipi tamali kikiwi isili dla mo dapiyamte Betapage mate epo Betani mate mateka꞉pi dla tame woyamaiyo. Epame ya꞉ alotle tlalo so dapiyamte watle taiya demama epo atlaiyo,
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 “Wua꞉ mo yemala itapu pola huma taiya. Wua꞉ mo edla tame donki aliya amkota꞉le kikitama himomeleme halla natilipe. Ya꞉ye opata di dla ala popopa꞉lalo wekelalo. Epeleye wua꞉ta kikitama towastepo hema sempuaiye.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Epapele dulu dla oplami haletapo puame wua꞉ watle atlemama, ‘Wua꞉ adipalati donki aliya kikitama towastama꞉?’ dlatiye, wua꞉ asiyama ya꞉ watle atlemama, ‘Lodta aliya i solotamuwo,’ dlepe.”
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Epalati ya꞉ alotle tlalo sota Yesuta atlamale yu dalepame mo edla ma-tamalaiyo. Yia꞉ tame natilati koko hapulomaye Yesuta atlamale yu mate ma-ala꞉po hutiyeiyo.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Epalati yia꞉ donki aliyaye kikitama towastamha꞉ha꞉lati aliya yota yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ adipalati aliya kikitama towastamha꞉ha꞉ma꞉?” diyo.
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Epalati asiyama yia꞉ta epo atlaiyo, “Lodta aliya iye solotamuwo,” diyo.
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Epammama yia꞉ donki aliya iye Yesu hala dla sempuaiyo. Epame yia꞉ kapumale tluka uptipo donki aliya dimsisi di dla hatitipame Yesuye hamame di dla pameliyo.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Ya꞉ aliya di tle tamhallati opatapo yia꞉ kapumale tlukaye uptipame ya꞉ta tlowe api dla yalemtaiyo.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Epame Yesuta Olipi tamali di tle Yelusalem dla tulumhallati ya꞉ dolumsiyamalalo so hapulomatapo ya꞉ta ulugiyemale koko halomsela꞉le koko dla God dla siyele pato ta꞉demtuluiyo.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Epammama yia꞉tapo yu teta꞉le mate epo atlamyaiyo,
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Amasiyama alumale pato dulu edla Pa꞉lisi so opa opi me-ha꞉ha꞉iyo. Yia꞉tapo Yesu watle epo atlaiyo, “Imalalo oplami, wa꞉ wa꞉ alotle tlalo sotapo yu keillipo depame yu itiyamale mate atlamane,” diyo.
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Amasiyama Yesuta asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉ ikadepe koko wua꞉ watle atlema. Opa iwolotapo yia꞉ta yu dimi telepiye, asiyama ewala hutiyemyatapo yu teta꞉lalimyelepe,” diyo.
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Yesu Yelusalem mateka꞉pi dla tamhalemama Yelusalem mota itapu dla polla natipo ammama epo atlaiyo,
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 “Yelusalem so, wua꞉ adipapeta꞉? Na꞉ sikemte solotama, wata wua꞉tapo sadle hame puluwe koko tlope sikemte malamelepo depame. Amasiyama wua꞉ koko eye woloma pomalamasema. Adipalati, sadle koko eye wua꞉ tle hemele haodepo elapo.
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Epedeme alilatapo wua꞉ dla pulupe, wua꞉ dla opahale dlalo sota wua꞉ moye polemama olostame guguwoudepo ha꞉ha꞉lepe.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Epame yia꞉tapo wua꞉ aya dodokotipame opa hapulomaye poyulupe. Epame wua꞉ mo dodokotimale dulu edla ewala haletapo ma woloma yimkadulo tama di dla popopa꞉lowa. Epapedeme ipapele kokotapo woyamelepe. Adipalati, Godtapo wua꞉ gadlowedeme puwaye wua꞉ta e woloma pomalanatina.”
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Yesu Yelusalem mo dla tuwame Yu so aiyalma aya dla hetaiyo. Ya꞉ aya dulu edla tuwame halemama natilati opatapo alisisiye asiyama mate halomyela natiyo. Epalati ya꞉tapo alisisi yia꞉ adulo hapulomaye aya dulu etle alikili dla dodolomsalemama epo atlemsela꞉iyo,
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 “Wua꞉ malamaiya, God yu bukata epo atlapo,
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Yesu Yelusalem mo dla tame halemama alila hapuloma Yu so aiyalma aya dla hetame opa watle God yu imhalemdiyo. Amasiyama aiyalma aya dokopala so mate epo aiyalma imalalo so mate epame Yu so dokopala so mate Yesu yumuluweye api totamaiyo.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Epapele tlope yia꞉ Yesu yumuluwe api ponatiyo. Adipalati, opatapo Yesuta imale kokoye sikemte kulume dalemyemdiyo.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.