João 7

Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Epedeme koko ita tame gudlati Yesutapo Yudiya mo dla sela꞉la alimama ma isikimi Ga꞉lili mo dla sela꞉iyo. Adipalati, Yudiya mo edla Yu so dokopala sotapo Yesu yumuluwe api totamsiyamaiyo.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Epapeleye Yu sotapo yia꞉ Kimna꞉ya daya dele alilata mo-teteka꞉mpuaiyo.
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 Epalati Yesu ya꞉ eidulotapo ya꞉ watle epo atlaiyo, “Wa꞉ mo i melepame ma Yudiya mo dla tane, wa꞉ dolumsiyamalalo sotapo wa꞉ta ulugiyemale koko halati natilipo depame.
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 Adipalati, oplamitapo opa hapulomata ya꞉ koko malastlepo dlepiye, ya꞉ hemele pohaohaodemsela꞉lowa. Epedeme wa꞉ ulugiyemale kokoye woloma haliyamale dla halomsela꞉ne, opata wa꞉ koko natilipo depame,” diyo.
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Epapele dulu dla Yesu ya꞉ eiduloye ala Yesu dla pomikadepe dlalo ha꞉ha꞉iyo.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Epalati Yesuta asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉ta Yelusalem dla tlowe alilaye ala po-umasema. Amasiyama wua꞉ tlo tamalaiya.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Epedeme ta꞉lamo sotapo wua꞉ye po-allisemde. Amasiyama yia꞉tapo na꞉ tlo allimdepo. Adipalati, na꞉tapo yia꞉ta batalimale koko halomale hapulomaye haliyamale dla bobotimatipo atlamhalapo.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Epapedeme wua꞉ tlo daya dele dla tamalaiya. Amasiyama na꞉ tlo potlowa. Adipalati, na꞉ alila ala po-umasema.”
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 Yesuta epo atlepame Ga꞉lili mo medla me-halaiyo.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Yesu ya꞉ eidulota Kimna꞉ya daya dele dlowedeme Yelusalem dla me-hetale hallati Yesu ya꞉ ma alotle hetaiyo. Amasiyama ya꞉ opa inoma dali dla tla alimama hemele hetaiyo.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 Epalati daya dele dulu edla Yu so dokopala sotapo Yesu totamyemama, “Yesu da꞉?” demyaiyo.
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 Epalati opa alumale patotapo hemele yia꞉ dulu dla Yesu koko dla yu topulolemyemama opita, “Yesuye oplami ka꞉pi,” dlati asiyama opita, “Hao, ya꞉ye opa isikimi elemale tle alikili dla elemtama,” demyaiyo.
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Amasiyama yia꞉tapo dokopala so wowota꞉mama yia꞉ta Yesu koko dla yu topulolleye haliyamale dla po-apena.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Epame daya demha꞉ha꞉le mo-duka dla hallati Yesutapo aiyalma aya dla hetame God yu imolowe mo-kotiyamaiyo.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 Epalati Yu sotapo ya꞉ta imale koko natipame sikemte yiyeliyo. Yia꞉tapo yiyelemama epo atlamyaiyo, “Oplami iye adipammama God yu hapulomaye sikemte malastepo halema꞉? Adipalati, ya꞉ye posukulu dena,” demyaiyo.
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Epalati asiyama Yesutapo yia꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉ta imale koko iye isikimi na꞉ tle popuasema. Amasiyama na꞉ tane dle God tle puapo.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Epedeme Godta solotamale koko tlo hali depo malamalalo oplamitapo na꞉ta imale koko ita ikadepe God tle puaye malanatilipe. Epame na꞉ta isikimi monolo malamale tle po-imalalo wekemde koko ma malanatilipe.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Epapedeme oplamitapo isikimi ya꞉ta malamale tle imsela꞉lepiye, ya꞉ye ya꞉skamu ya꞉ hi di dla ta꞉dlowedeme apopo. Amasiyama oplami antapo isikimi ya꞉ tane dle oplami koko tlo imsela꞉lepiye, ya꞉ye ya꞉ tane dle oplami hi tlo di dla ta꞉dlowedeme apelepe. Epapedeme ipapele oplami dla woloma ka꞉dle koko mate ikadepe koko mateta elapo.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 Epedeme Mosestapo wua꞉ watle aiyalma hatitimale ma-hamiwapo. Epapele tlope wua꞉ dulu dla oplami haletapo aiyalma eye woloma podolumhalasema. Epame wua꞉ ma adipalati na꞉ yumuluwedeme amma꞉?”
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 Epalati opatapo asiyama ya꞉ watle epo atlaiyo, “Wa꞉ bataliya yemalata wa꞉ dulu dla hetlati yu epo atlapo. Di wa꞉ yumuluwe yu po-atlempopa꞉sema,” diyo.
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 Amasiyama Yesutapo yia꞉ watle asiyama epo atlaiyo, “Na꞉tapo wua꞉ta inoma sumalalo alila dla ulugiyemale koko hatlo halati wua꞉ta hapulomata natipame me-yiyeluwapo.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 Epapele dulu dla wua꞉ mape Mosesta aiyalma hatitimale dolumha꞉ha꞉mama wua꞉ta inoma sumalalo alila dla oko me-halomha꞉ha꞉mdepo. Adipalati, wua꞉tapo Mosesta aiyalma hatitimale dolumama wua꞉ akimlala opiye wua꞉ta inoma sumalalo alila dla kapala kotimdepo. Epele dulu dla ikadepe Mosestapo kapala kotimolowe dla aiyalma hatitimale iye pohamina. Amasiyama wua꞉ mama A꞉iblahamta hamiwapo.
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 Epapedeme wua꞉tapo Mosesta aiyalma hatitimale hauwokokomalala depame inoma sumalalo alila dla owayimlala kapala kotimha꞉ha꞉mdepo. Ame wua꞉ adipalati na꞉ta esiyele oplamiye wua꞉ta inoma sumalalo alila dla ka꞉dlati na꞉ watle siyalasiyaladema꞉?
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Epapedeme wua꞉ koko iye woloma sikemte momalamelepiye, eta wua꞉tapo na꞉ta atlama kokoye ikadepe mleni dlepe.”
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Epedeme Yesuta yu ipo atlati dalepame Yelusalem so opa opitapo yia꞉ dulu dla epo atlamyaiyo, “Oplami iye di dokopala sota yumuluwa demde oplami eye ipa?
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 Amasiyama ya꞉tapo opa hapuloma inoma dali tle imhallati oplami haletapo yu hale po-atlasema. Epedeme di dokopala sota ya꞉ye ikadepe Keliso mle deyo.
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Amasiyama dita omha꞉ha꞉ Kelisota pulupiye, oplami haletapo ya꞉ta puale mo woloma pomalamolowa. Epapele tlope Yesuta puale moye, ma-dimalamana,” demyaiyo.
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Epalati Yesutapo aiyalma aya dla imhalemama yu teta꞉le mate epo atlaiyo, “Yao, ikadepe, wua꞉ na꞉ koko mate epo na꞉ta hallalo mo mate mo-wua꞉malamana. Amasiyama na꞉ monolo solotamale tle hema puame pohalasema. Hao, na꞉ tane duwa oplamiye ikadepepo, epele tlope wua꞉ ya꞉ye powua꞉malamana.
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 Asiyama hatlo na꞉ tlo na꞉malamana. Adipalati, na꞉ ya꞉ tle puwa oplamipo, ya꞉tapo na꞉ye wua꞉ dla tane duwapo.”
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Epapele oloma edla dokopala so yia꞉ solotamaiyo, Yesuye medla hamolowedeme. Amasiyama oplami haletapo ya꞉ dla koko hale pohaiyo. Adipalati, ya꞉ alilatapo ala popuana.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 Amasiyama opa opitapo Yesu dla mikadepe demama epo atlamyaiyo, “Oplami haleta ulugiyemale koko halomsela꞉mama Yesuta ulugiyemale koko halomsela꞉ iye potla꞉mtlowa. Epedeme Yesu iye ikadepe dita omha꞉ha꞉uwa Kelisopo,” demyaiyo.
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 Epapeleye opatapo Yesu koko dla epo atlamyelati Pa꞉lisi so mate epo dokopala so mateta dalepame aiyalma aya alikili tle omha꞉ha꞉lalo so watle, “Yesu hamala taiya,” diyo.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Yesu ma opa dla atlemama epo atlaiyo, “Na꞉ ala alila kiyele yemala hema wua꞉ mate hallowepo. Epame ma ilame na꞉ye tane duwa oplami hala dla tlowepo.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 Epalati wua꞉ ma oloma edla na꞉ye totamelepe. Amasiyama wua꞉ na꞉ ponatilowa. Adipalati, wua꞉ na꞉ta tame hallowe mo dla tloweye po-ala꞉na,” diyo.
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Epalati Yu sotapo yiskamu yia꞉ dulu dla epo atlamyaiyo, “Di ya꞉ye hadima tale hallati ya꞉ ponatilalo wekepa꞉? Podimalamana, ya꞉ ma di opa opita Guliki so mo dla tame ha꞉ha꞉ye, ya꞉ ma edla tame hallowedeme apeyo. Epame Guliki so dla God yu imsela꞉lowedeme apeyo.
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 Epame ya꞉ta di watle atlemama ‘Wua꞉ na꞉ totamelepe, amasiyama wua꞉ na꞉ ponatilowa,’ dleye, apa koko atlemama api? Epame, ‘wua꞉ na꞉ta tame hallowe mo dla tloweye po-ala꞉na,’ dle ma apa koko atlemama api?” demyaiyo.
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Epapeleye Kimna꞉ya daya dele mosukulu alilaye pta koko pato. Epedeme alila oloma edla Yesuta sila꞉time halemama yu teta꞉le mate epo atlaiyo, “Oplami antapo yú ta꞉mhallepiye, ya꞉ puame na꞉ hala dla yú delepe.
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 Epame God yutapo epo atlapo, ‘Oplami antapo na꞉ dla mikadepe dlepiye, pasakalo halemhala yútapo ya꞉ dulu tle alowamhallepe.’”
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 Epedeme Yesutapo koko i atluwaye, ya꞉ dla mikadepe dle so dla Hela꞉dle Soko hamilowe kokoye atlemama apuwapo. Amasiyama oloma edla Hela꞉dle Soko eye ala opa watle pohamina. Adipalati, Yesuye ala A hala dla pehetana.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Epapedeme opa opitapo Yesuta atlamale yu dalepame epo atlamyaiyo, “Oplami iye ikadepe God tle yu hapame molo atlalo oplami dita pulupe depo omha꞉ha꞉uwa oplami i mle,” demyaiyo.
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 Epalati opa opitapo epo atlamyaiyo, “Ya꞉ye Kelisopo,” demyaiyo. Amasiyama ma opita epo atlamyaiyo, “Hao, ya꞉ye po-Keliso. Adipalati, Keliso adipammama Ga꞉lili mo tle pupa꞉?
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 Ame adipalati, God yu bukata epo atlapo, ‘Kelisoye Deibidi ya꞉ mamadulo dulu tle pulupe. Epame ya꞉ye Deibidi ya꞉ mo Betliyem dla hamelepe,’ depo,” demyaiyo.
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Epammama Yesu koko dla opa dla duka hukulli elaiyo.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 Epame opa opi yia꞉ solotamaiyo, Yesuye hamolowedeme. Amasiyama oplami haletapo ya꞉ dla koko hale pohaiyo.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Epapele oloma edla Yesu hamala taiye dle sota ma isikimi ilame pula natipame Yu so dokopala so mate epo Pa꞉lisi so mateta yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ adipalati Yesu hema pohamame pulalo weki?” diyo.
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 Amasiyama yia꞉tapo asiyama epo atlaiyo, “Di oplami haleta Yesuta yu atlemhalale epo atlati podalesemde,” diyo.
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Epapalati asiyama Pa꞉lisi sota yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ mape ya꞉ta imale koko dla mo-tuluyo?
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Amasiyama Pa꞉lisi so dia꞉ dulu dla epo dokopala so dia꞉ dulu dla oplami haleta ya꞉ dla mikadepe dle pohalasema, hao.
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 Amasiyama isikimi mo sotapo ya꞉ dla mikadepe demyapo. Adipalati, yia꞉ Mosesta aiyalma hatitimaleye poyia꞉malamana. Epedeme yia꞉ye Godta kasilamale dulu dla ma-ha꞉ha꞉po.”
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Epapeleye yia꞉ dulu dla Pa꞉lisi oplami hale me-halaiyo, ya꞉ hiye Nikodimas. Ya꞉ye ka꞉yapa utula꞉la Yesu natila tale oplamipo. Epedeme ya꞉tapo epo atlaiyo,
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 “Mosesta aiyalma hatitimale dolumama di poka꞉dena, oplamiye ya꞉ koko tatle pogladlalo isikimi ya꞉ batalimale asiyama hamiloweye,” diyo.
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 Epalati Pa꞉lisi so opa opi mate epo dokopala so mateta ya꞉ watle epo atlaiyo, “Wa꞉ mape Ga꞉lili oplamita꞉? Wa꞉ God yu woloma sesa꞉pame malamane. Adipalati, God yu bukata atlemama, God tle yu hapame molo atlalo oplami haleye Ga꞉lili mo tle populuwa depo.”
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 Epame esemale medla gudepame opa hapulomatapo me-yia꞉ aya dla tamalaiyo.
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.