João 6
Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI
1 Epedeme koko ita tame gudlati Yesutapo ma Ga꞉lili kaula seme dla uliyo. Ga꞉lili kaula i ya꞉ hi haleye Taibiliyes kaula demdepo.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Epapeleye Yesutapo esusulumale so opa hapuloma ka꞉ka꞉demhalale koko tle opa hapulomatapo e natipame ya꞉ dolumtamalaiyo.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Epapalati Yesuta ya꞉ alotle tlalo so mate tamali di dla hetame polaiyo.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Epapedeme oloma edla Yu so yia꞉ Namilatale daya dele alilatapo ma-teteka꞉mpuaiyo.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Epapele oloma edla Yesuta opa hapulomata ya꞉ hala dla pula natipame Pilipi watle epo atlaiyo, “Di daya hadima hapo opa hapuloma iye ilipa꞉?” diyo.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Epedeme Yesu ya꞉ta opa iwolo dla halowe kokoye mo-malapo halemama ma isikimi Pilipita mikadepe dle natilowedeme ya꞉ watle ipo atluwapo.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Epalati asiyama Pilipita epo atlaiyo, “Di mani pato hadima hapo daya halopame opa pasatale iye ilipa꞉? Adipalati, oplamitapo opa iwolo daya ilimolowe mani halowedeme sokomoko hatlo dulu dla oko halepiye, mani eta opa hapuloma iye po-ala꞉lowa,” diyo.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 — ausente —
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 — ausente —
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Epalati Yesutapo ya꞉ alotle tlalo so watle epo atlaiyo, “Opa hapulomata popa꞉lepo depame atlamaiya,” diyo. Epapalati opa hapulomatapo tuptu dla mo-popa꞉myaiyo. Epapele dulu dla isikimi opa siyapo sesa꞉mama 5,000 epapele umaiyo.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Epalati Yesutapo daya hapame God dla namkale dle yu atlepo hauwokokopame opa hapuloma dla alemaiya diyo. Epame amalo ma hapame mepo apiyo. Epalati opa hapulomatapo daya dlomama sikemte susukaliyo.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Yia꞉ta daya dlopo mo-susukalepo popa꞉lati Yesutapo ya꞉ alotle tlalo so watle epo atlaiyo, “Daya akutu opi popomelle hapulomaye kikilahaiya,” diyo
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Epalati Yesu ya꞉ alotle tlalo sotapo daya akutuye kikilahamtapame yekalo 12 dla atilimama poposatilimaiyo. Daya iye isikimi do supulastale tle pasatamama akutu popomelle ipo.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Opa hapulomatapo Yesuta ulugiyemale koko halë i natipame epo atlamyaiyo, “Ikadepe, oplami iye God tle yu hapame molo atlalo oplami dita pulupe depo omha꞉ha꞉uwa oplamipo,” demyaiyo.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Epame Yesutapo yia꞉ dokopala oplami hallepo depame solotamama Yesu watle puame akumyaiyo. Amasiyama Yesuta yia꞉ta malamale ma-natipame ma meyelo tamali di dla hetaiyo.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Tamila꞉la oloma edla Yesu ya꞉ alotle tlalo sotapo Yesu ompopa꞉lowedeme koa sitali dla tuluiyo.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Amasiyama Yesu ala populalo hallati ma-amtuwaiyo. Epalati yia꞉tapo koa dla tulume alupame Kapaniyem mo dla kotiyapo tamalaiyo.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Yia꞉ ala me-sosolemtamha꞉ha꞉lati mosisi patota pumama ulo patototapo hehetamhalaiyo.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Yia꞉ 5 kilomita selemalli epapele tamha꞉ha꞉lati Yesutapo yú di tle yia꞉ hala dla pula natiyo. Yia꞉ epalati sikemte wowota꞉iyo.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Amasiyama Yesutapo yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ ase sikemte wowota꞉miya. Na꞉ta puma,” diyo.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Epalati asiyama yia꞉tapo sisiyele mate ya꞉ye koa dulu dla posokolene diyo. Epapele oloma edla koatapo pakasiyamalalo yia꞉ta ta mo dla tame tamali dla gusulludiyo.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Alila hale utulalati Yesuta daya ilimale so hapulomatapo koa sitali hatlo medla tulume Yesu ompopa꞉iyo, yia꞉ta malamaleta semte Yesuye ala medla me-halemapo depame. Adipalati, yia꞉ Yesu ya꞉ alotle tlalo sotapo yia꞉ tatle miyelo koa hamtlati natiyo.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Epapele oloma dla koa opita Taibiliyes mo tle puame yia꞉ta popa꞉ dla woyamaiyo.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Epapele dulu dla yia꞉ye Yesu mate epo ya꞉ alotle tlalo so mate potlamalalo wekelati ma koa etle Kapaniyem mo dla Yesu totamala taiyo.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Yia꞉ ulumtame Kapaniyem mo dla woyapame Yesu natipo epo atlaiyo, “Labai, wa꞉ adipalalo hema puwa?” diyo.
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Epalati Yesutapo asiyama epo atlaiyo, “Na꞉ ikadepe kokoye wua꞉ watle atlema. Wua꞉ta na꞉ totampualeye na꞉ta ulugiyemale koko halomhallati natiwa koko tle popuana. Amasiyama wua꞉ isikimi na꞉ta wua꞉ daya ilimalati sikemte susukaluwa koko tle ma na꞉ totampumulalepo.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Epedeme wua꞉ pakasiya pa꞉lalo alisisi daya epapele dla ase sikemte totamsiyamiya. Amasiyama wua꞉ kokó elepo ellalo pasakalo daya tlo totamsiyamaiya. Opa Yamitapo daya iye wua꞉ watle hamilipe. Adipalati, A Godtapo meyelo ya꞉ uluye Yami dla me-himiwapo.”
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Epalati asiyama yia꞉ta epo atlaiyo, “Godta apa kokoye dita hamha꞉ha꞉lepo depame sikemte solotama꞉?” diyo.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Amasiyama Yesutapo asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “God ya꞉ solotamapo, wua꞉tapo ya꞉ta tane dle oplami dla mikadepe dlepo depame.”
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 — ausente —
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 — ausente —
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Epalati asiyama Yesutapo yia꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉ ikadepe koko wua꞉ watle atlema. Mosestapo wua꞉ mamadulo watle pepele di tle daya pohapina. Amasiyama na꞉ Atapo yia꞉ watle daya eye hapimduwapo. Epapedeme ma ya꞉tapo woloma ikadepe dayaye Pepele di tle wua꞉ watle hamilipe.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Epedeme God ya꞉ pasakalo dayaye Pepele di tle ma ta꞉lamo hema malale oplamipo. Adipalati, ya꞉tapo ta꞉la so dla pasakalo hapimhalapo.”
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Epalati asiyama opatapo ya꞉ watle epo atlaiyo, “Wa꞉ alila hapuloma dulu dla di watle pasakalo daya eye hapimhalane,” diyo.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Epame Yesutapo epo atlaiyo, “Na꞉ye pasakalo dayapo. Epedeme oplami antapo na꞉ hala dla pulupiye, ya꞉ matle daya pota꞉lowa. Epame oplami antapo na꞉ dla mikadepe dlepiye, ya꞉ yú ma pota꞉lowa.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Epapedeme na꞉ wua꞉ watle koko hapulomaye ma-atlamuwapo, epame wua꞉ na꞉ koko ma-natiwapo. Amasiyama wua꞉ ala na꞉ dla pomikadepe desema.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Epedeme na꞉ Ata na꞉ watle hapili sotapo na꞉ hala dla pumullupe. Epalati na꞉tapo yia꞉ dulu dla oplami haleye po-alliwa.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Adipalati, na꞉tapo Pepele di tle ta꞉lamo hema maluwaye, monolo solotamale koko halowedeme pomalana. Amasiyama na꞉ A, na꞉ tane dle oplamita solotamale koko tlo hala maluwapo.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Epapele dulu dla ya꞉ta solotamale kokoye ipo. Ya꞉ posolotamasema, ya꞉ta na꞉ watle hapili so dulu dla oplami haletapo haodloweye. Amasiyama mosukulu alila dla na꞉tapo yia꞉ye palli tle ma pasakalo dla hohopo ta꞉ta꞉dlowepo.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Adipalati, na꞉ Ata solotamapo, opa anawolotapo Maseyemala natipame ya꞉ dla mikadepe dlepiye, yia꞉ye halepo halepo pasakalo halepe. Epalati na꞉tapo mosukulu alila dla yia꞉ye palli tle hohopo ta꞉ta꞉dlowepo.”
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Epapele oloma edla Yesutapo atlemama, “Na꞉ye Pepele di tle malale dayapo,” dlati Yu sotapo dalepame siyalasiyalademama yu baliyo.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Epame yia꞉tapo epo atlamyaiyo, “Oplami iye Yosep yami Yesupo. Adipalati, di ya꞉ a mate epo ya꞉ wai mate dimalamana. Epapedeme ya꞉ye adipo atlemama, ‘na꞉ye Pepele di tle maluwa,’ demsela꞉ma꞉?” demyaiyo.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Amasiyama Yesuta asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Wua꞉ dulu dla yu balle koko elaye medla gudiya,” diyo.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 “Adipalati, Atapo na꞉ye tane duwapo. Epapedeme oplamitapo meyelo na꞉ hala dla populuwa. Amasiyama Atapo ha꞉ha꞉mhallalo oplamita na꞉ hala dla pulupe. Epalati na꞉tapo mosukulu alila dla ya꞉ye powale tle hamame ta꞉dlowepo.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Epapedeme God tle yu hapame molo atlalo oplami haletapo epo hatitimuwapo, ‘Godtapo opa hapulomaye imelepe,’ duwapo. Epedeme opa anawolotapo A yu dalepame ya꞉ tle koko malamelepiye, yia꞉ta na꞉ hala dla pulupe.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Epedeme oplami haletapo Aye ponatina. Amasiyama hatlo A God tle malale oplamitapo A natiloweye, ya꞉malamana.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Epapedeme na꞉ ikadepe kokoye wua꞉ watle atlema. Oplami antapo na꞉ dla mikadepe dlepiye, ya꞉ye halepo halepo pasakalo halepe.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Epedeme na꞉ye pasakalo hamilalo dayapo.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Epapele dulu dla wua꞉ mamadulotapo dalupa dulu dla mena daya dlomsiyamduwapo. Epapele tlope daya e dele soye mo-paliwapo.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Amasiyama pasakalo hamilalo daya iye Pepele di tle maluwapo. Epapele dulu dla daya e dlalo sotapo popalliwa.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Epedeme Pepele di tle malale pasakalo daya eye na꞉po. Epapele dulu dla opa anawolotapo daya eye dlomelepiye, yia꞉ye kokó ha꞉ha꞉po ha꞉ha꞉lepe. Epedeme na꞉ta hamilowe daya eye na꞉ mopo, ta꞉lamo sotapo pasakalo halepo depame.”
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Epalati Yu sotapo yu i dalepame yia꞉ dulu dla yu balemyemama epo atlamyaiyo, “Oplami iye adipo ya꞉ moye di watle delepo depo hamipa꞉?” demyaiyo.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Epalati Yesutapo yia꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉ ikadepe koko wua꞉ watle atlema. Wua꞉ Opa Yami omali mate mo mate podlalo wekelepiye, ikadepe pasakalotapo wua꞉ dulu dla pohallowa.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Epedeme opa anawolotapo na꞉ mo mate epo na꞉ omali mate dlomelepiye, yia꞉ye halepo halepo pasakalo halomelepe. Epalati mosukulu alila dla na꞉tapo yia꞉ye palli tle hohopo ta꞉ta꞉dlowepo.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Na꞉ omali mate epo na꞉ mo mateye dlowe alisisi ikadepepo.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Epapele dulu dla opa anawolotapo na꞉ mo mate epo na꞉ omali mate dlomha꞉ha꞉ma꞉, yia꞉ye na꞉ dulu dla ha꞉ha꞉po. Epalati na꞉ mape yia꞉ dulu dla halapo.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Epedeme na꞉ tane duwa Atapo pasakalo halemhallati na꞉ mape halapo. Epapedeme na꞉ mo mate epo na꞉ omali mate demhallalo oplamitapo na꞉ tle pasakalo hamhallepe.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Epapele dulu dla na꞉ye wua꞉ mamadulotapo daya dlomsiyamale pe-epapena. Adipalati, yia꞉ta daya e dlomsiyamuwatapo yia꞉ dla pasakalo pohamina. Amasiyama na꞉ye Pepele di tle malale pasakalo daya ikadepepo. Epedeme oplami antapo daya iye delepiye, ya꞉ye kokó halepo halepo pasakalo hallepe.”
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Yesutapo Kapaniyem inoma sumalalo aya dulu dla opa hapulomaye imhalemama koko hapuloma iye atlamhalaiyo.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Epapeleye Yesu ya꞉ dolumsiyamale so opa opitapo Yesuta imale koko dalepame epo atlamyaiyo, “Imale koko iye pta sikemte kokalena. Oplami anta yu i halowe ala꞉ta꞉?” demyaiyo.
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Epapele dulu dla Yesutapo ya꞉ dolumsiyamale sota yia꞉ dulu dla yu balempopa꞉le malapame yia꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉ta atlama koko itapo wua꞉ dla wotiyalle hamima꞉?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Koko ita wua꞉ dla wotiyalle hamima dlepiye, amasiyama wua꞉ Opa Yamita ma ilame Pepele di dla hetla natipo adipo malapa꞉?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Epedeme Sokotapo pasakalo hapimhalapo. Amasiyama mota solotamale kokotapo pasakalo pohapimhalasema. Epapedeme na꞉ta wua꞉ watle atlamale yu dulu hema Soko mate pasakalo mate elapo.”
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Yesu ya꞉ tatle ma-natiyo, opa anawolotapo ya꞉ dla pomikadepe dlalo wekelowe soye. Epame ya꞉ye hamame opahale do tama dla homellowe oplami mape ma-natiyo. Epapedeme ya꞉tapo yia꞉ watle epo atlaiyo, “Opa opi wua꞉ dulu dla ha꞉ha꞉ye ala na꞉ dla pomikadepe desema.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Epapele koko tle na꞉tapo yu iye wua꞉ watle ma-atlalepo, ‘Oplami haletapo isikimi na꞉ hala dla populuwa. Amasiyama Atapo ha꞉ha꞉mhallalo oplamita na꞉ hala dla pulupe,’ dlepo.”
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Yesutapo yu i atlamhalepo gudlati ya꞉ dolumsiyamalalo so opa opitapo ma ya꞉ dolumala allimama ya꞉ tle alikili a꞉ma potamalaiyo.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Epalati Yesutapo ya꞉ alotle tlalo so 12 watle epo atlaiyo, “Wua꞉ ma na꞉ saliyomtapa꞉?” diyo.
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Amasiyama Saimon Pitata epo atlaiyo, “Lod, di ana hala dla tapa꞉? Hatlo wa꞉ yutapo pasakalo hapimhalapo.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Epedeme di wa꞉ dla mikadepe dema. Adipalati, dimalamana, wa꞉ye God tle malale aiyalma oplamipo,” diyo.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Amasiyama Yesu asiyama yia꞉ watle epo atlaiyo, “Na꞉tapo opa 12 wua꞉ye mo-hohomuwapo. Amasiyama wua꞉ dulu dla bataliya walle oplami ma me-halapo.”
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Epedeme Yesutapo yu ipo atluwaye, Saimon Iskaliyot yami Yudas kokoye atlemama apuwapo. Adipalati, Yudasye ya꞉ mape Yesu ya꞉ alotle tlalo so 12 alumale dulu dla haluwapo. Amasiyama alotle ya꞉tapo Yesuye hamame opahale do tama dla homeluwapo.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.