Atos 22
Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI
1 Polota yu atlowe kotiyamama epo atluwa, “Adulo epo bapadulo epo eidulo, wua꞉ na꞉ta naskamu na꞉ koko atlati woloma daliya,” duwa.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Epalati Yu sota Polota yia꞉ yu ikadepe Hibulu yu mate yukamhalla dalepame sikemte titiyalepo dalemha꞉ha꞉uwa.
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 — ausente —
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 — ausente —
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Epapedeme aiyalma aya dokopala oplami mate Yu so dokopala so mate na꞉ koko iye me-yia꞉malamana. Adipalati, yia꞉tapo mikadepe dle so Damasko dla ha꞉ha꞉laloye hohopame amtuwale aya dla ka꞉ka꞉timelepo depame na꞉ watle yu ilimale hapimama epo atluwa, ‘Wa꞉ tame Damasko dokopala so dla yu ilimale i hapipame mikadepe dle so hohopo Yelusalem dla elempuane,’ duwa.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 Na꞉ epamsela꞉mama alila haleta Damasko mo dla mikadepe dle so hohomala tauwa. Oloma edla alila dukuslopi dla Damasko mo mateka꞉pi dla tamhallati pakasiyamalalo pepele di tle hela꞉dleta tulume na꞉ye hauwa.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Epalati na꞉ta ta꞉la dla teyume elemama yuta ipo atla daluwa, ‘Sol, Sol, wa꞉ adipalati na꞉ watle wotiyalle hapimhalema꞉?’ duwa.
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Na꞉ epalati asiyama ya꞉ watle epo atluwa, ‘Lod, wa꞉ anata꞉?’ duwa. Epalati ya꞉ta asiyama epo atluwa, ‘Na꞉ye Nasalet oplami Yesupo. Wa꞉ta mikadepe dle so dla wotiyalle hapimhalaye, na꞉ watle amhalapo,’ duwa.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Epapele dulu dla opa na꞉ mate tamaluwa soye yu e woloma podalena. Amasiyama yia꞉ hela꞉dle tlo me-natiwa.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Epame na꞉ta epo atluwa, ‘Lod, na꞉ apa koko hapa꞉?’ duwa. Epalati asiyama Lodta na꞉ watle epo atluwa, ‘Wa꞉ sila꞉time Damasko mo dla tane. Mo edla na꞉ta solotamale koko wa꞉ta haloweye atellepe,’ duwa.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Amasiyama hela꞉dleta na꞉ inomaye kokowelati na꞉ mate tamalale sota na꞉ye Damasko dla hamame tauwa.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Na꞉ Damasko dla tame woyamalati oplami hale Ananayasta na꞉ natila puwa. Ya꞉ye Mosesta aiyalma hatitimaleye woloma dolumsela꞉lalo oplami. Epapalati Yu so Damasko dla ha꞉ha꞉lalota ya꞉ye ka꞉dle oplami demdiyo.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Epeleye ya꞉ta puame na꞉ mateka꞉pi dla halemama epo atluwa, ‘Sol namkale, wa꞉ matle natine,’ duwa. Oloma edla na꞉ inomata ma-ka꞉dlati ya꞉ natiwa.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Epame ya꞉ta na꞉ watle epo atluwa, ‘Di mamadulo Godtapo wa꞉ye mo-sauwapo, wa꞉tapo ya꞉ta solotamale kokoye malastlepo depame. Epo wa꞉ta Ka꞉dle Oplami Kelisoye natimama ya꞉ yu dallepo depame.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Epedeme wa꞉tapo ya꞉ kokoye opa hapuloma dla wa꞉ta dalle mate natili mate bobotimatimsela꞉lepe.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Epedeme wa꞉ apa ompoloma꞉? Wa꞉ hapele sila꞉time Yesu hi sisilamama yú tulune, ya꞉tapo wa꞉ batalimaleye howahapo wellipo depame,’ duwa.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Alotle na꞉ta Yelusalem dla ilame tame aiyalma aya dla inoma sumpollati Lodta na꞉ inomaye meyelope duwa.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Na꞉ inomata meyelope dlati Lodta na꞉ dla yukamhalla natiwa. Epammama ya꞉ta na꞉ watle epo atluwa, ‘Wa꞉ hapele sila꞉time Yelusalem saliyome tane. Adipalati, opa hema ha꞉ha꞉ soye wa꞉ta na꞉ koko atlamalati dalepame pomikadepe dlowa,’ duwa.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Amasiyama na꞉ta Lod watle epo atluwa, ‘Opa hapuloma yia꞉malamana, na꞉ta inoma sumalalo aya hapuloma dla hehetamsela꞉mama mikadepe dle soye hohopolepame amtuwale aya dla ka꞉ka꞉timsela꞉mduwaye.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Epame wa꞉ oko oplami Stiben yumuwa oloma edla ya꞉ yumulalo so kapumale tlukaye na꞉ta omhalemama yia꞉ watle siyele ta꞉demhaluwapo,’ duwa.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Amasiyama Lodta na꞉ watle epo atluwa, ‘Wa꞉ wata ma-tane. Adipalati, na꞉ta wa꞉ye mo itle pateka꞉mu po-Yu so mo dla tane dema,’ duwa.”
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Epalati Polo ka꞉yapa ya꞉ yu kotiyapo atlempuale oloma dla opata ya꞉ yu woloma dalempopa꞉uwa. Amasiyama ma ya꞉ta po-Yu so koko atlemhallati opata dalepame ma siyaladle ta꞉demama yu teta꞉le mate ya꞉ watle epo atlamyeuwa, “Yumiya, yumiya. Ya꞉ ta꞉lamo hema hallowe poka꞉dena,” demyeuwa.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Epammama yia꞉ta yu teta꞉limyemama yia꞉ kapumale tluka uptipo apupu mate di dla pololemyeuwa.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Epalati opahale so dokopala oplamita ya꞉ opa watle itiyamale hamiwa, yia꞉tapo Poloye yia꞉ aya dla hamame tame atlanatili mate hopollepo depame. Adipalati, ya꞉ solotamaiyo, Polota opatapo ya꞉ dla siyalasiyaladepame yu teta꞉limyale ya꞉ dulu koko atlepo depame.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Epapalati opahale so opata Poloye tuwale dea mate hopollowedeme ya꞉ do mate hete mate ala dali dla keketipoliyemha꞉ha꞉lati Polota me-halemama opahale so omhallalo oplami hale watle epo atlaiyo, “Wua꞉ dla itiyamale eleme wua꞉ta Loum mo oplami ikadepeye koko pa꞉le isikimi hopolloweye? Adipalati, wua꞉ na꞉ koko ala woloma pogladena,” diyo.
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Epalati opahale so omhallalota yu i dalepame ma tame ya꞉ dokopala oplami watle epo atlaiyo, “Wa꞉ wa꞉ta koko hamsela꞉ye malanatima꞉? Adipalati, oplami iye Loum mo oplami ikadepeyo. Epedeme di aiyalmata epo atlapo, ‘Loum mo oplamiye isikimi koko pa꞉le hopolloweye aiyalma,’ demdepo,” diyo.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Epalati yia꞉ dokopala oplamita yelle mate puame Polo watle epo atlaiyo, “Wa꞉ na꞉ watle atlane, wa꞉ ikadepe Loum mo oplamita꞉?” diyo.
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Epapalati opahale so dokopala oplamita asiyama epo atlaiyo, “Na꞉ Loum mo oplami ikadepe dlowedeme asiyama mani pato himiwa,” diyo.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Epalati opahale sota Polo hopollowedeme ha꞉ha꞉leta yu i dalepame alikili a꞉ma potamalaiyo. Epame yia꞉ dokopala oplami mape sikemte wota꞉iyo. Adipalati, ya꞉ta Loum mo oplami ikadepeye hopollowedeme dea mate keketipoliyeiya dle koko tle.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Epame ma alila haleta opahale so dokopala oplamita Polo kokoye woloma malamolowedeme aiyalma aya dokopala so mate epo Yu so dokopala so mate esemolowedeme sisilamaiyo. Epame ya꞉ta Polo oli dea mate keketipoliyeleye totowatipame yia꞉ta esemale itapu dla pameliyo.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.