João 1
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Namolo namolo titikome padeya deyaka wete latia piameneyake panago pa mea kakeneya. Einago one ibinipa Akolaline Agale. Akolaline Agalepa Akolali-pala opia-kama meaneya. Akolaline Agalepa oneka Akolali.
1 Tafaram matara’e ana veya Tur i wan ma, naatu Tur i God hairi hima, naatu Tur i God taiyuwin.
2 Namolo namolo einagopa Akolali-pala odeneka meaneya.
2 Tur i God hairi wan hima’abo tafaram matar.
3 Padeya padeya peya Akolaline Agaleyo Akolali patu kautakoa kakome latianeya. Padeyaka one weneme titia alaneya mena. Akolaline Agaleyo-kama latikala taneya.
3 Tur wanawananamaim God sawar etei’imak sinafen himatar; iti sawar himamatar i etei tur wanawananamaim himatar men ta asir matar kwaneyanamih.
4 Padeya padeya peya alama nikilepa Akolaline Agale patu-kama kautakoa kakete alama nekeneya. Eniya peya alakakagome ali atoa pa̱ takoa meko.
4 Tur i yawas an anababatun, naatu iti yawas i sabuw isah marakaw bai na.
5 Yomiyomu keneke eni pa̱ tokoa kakolopa yomiyomume moa atukamele toamoko.
5 Iti marakaw guguminamaim kusisiar, naatu gugumin men karam boro marakaw na’asabun.
6 Panagopa Akolaliyo moa wetekakale taatekoa nekeneya. Einago one ibinipa Yone.
6 God ana kob abarayan wabin John iyafar na tit;
7 Einago taatekoa nokomepa eni toko pa̱ ko oademe noka. Nipa ali atoa peyame eni oka yakoa motekete Akolaline Agaleke wene tugamotoa tokome one ko oma noka.
7 marakaw isan sif ruboun eorereb sabuw hinowar, naatu sabuw iyab tur hinonowar hitumatum.
8 Einagopa pa̱ pinago mena. Pa̱ pinago ko oademe taatekoa noka.
8 I taiyuwin i men marakaw; i marakaw akisin ana sif narubonamih na.
9 Pa̱ pine agome ali atoa peya pa̱ takalogakoya. Yone meane-pete eni pa̱pa itonoke noademe nekeneya.
9 Iti marakaw i turobe, marakaw anababatun, tafaramaim na sabuw tafahimaim ekukusisiar.
10 Einago itonoke taatekoa nokalepa einago i nekedeko wa ali atoame one wene toamokoi. Akolali patu kautakoa kakome itono eya latia pianeyake one latikanakeya-kitame one wene toamokoi.
10 Tur i na tafaram eo mamatar wanawananamaim ma, baise tafaram i men inanimih.
11 One yatene mekoika eni nokoyake one yename one makutukoa moamokoi.
11 I na ana tafaram tit, baise taiyuwin ana sabuw i men hibaimih.
12 Nitaneyake one makutukoa motokoi-kiti kipa Akolaline mana kono-mikiti meamele toko wa moa kakapika. Nipa one ibinike wene tugoa mekoi-kiti nitika.
12 Baise sabuw afa hibai naatu wabinamaim hitumitum, naatu baibasit itih i hina God natunatun himatar.
13 Akolaliyo one mati-kiti opiou toa eni yenepa one mana kono-mikiti moa latikakilepa one tanele tokome toko. Nipa ali atoame mati opikete tiki toa mena. One eni mana kono-mikiti itono alike tageneya mena. Kiniketaipa Akolali one.
13 God natunatun himamatar i men orot anarara, o men orot babin aawan hairi hi’in kek tetutufu na’atube’emih, baise i God akisin anakokok sinaf i natunatun himatar.
14 Akolaline Agale einagopa ali latia toto pake pa tekei nome meka. Eni nokomepa pewe wia tagatapeneya mea nimini peku-pala nootapeneya mea toka. Nome mekale enekolo pa̱ teleta tootapeneya mekale totome enekoo. Nipa oneketaiyo one mana odene ago eni peku lawetekale noa toma yakale enekoo.
14 Tur i na orot matar, naatu wanawanatamaim ma, ana marakaw bonamanamarin i taitin, iti marakaw bonamanamarin i God Natun ta’imonamo ebitin. Iti tur wanawanan i turobe naatu manaw kabeber awan karatan.
15 Yoneyo one ko oai toka. Nitoa kayo oma yakome okome no namolo takoa opianago kakuluka no moa patukademe toko. No wete opiameneyake one wete mea kama nekene ago tokome no moa patukademe toko. One naniko taatekoa nokagomeke no moa patukademe toko wane okounakagopa einago eni wa Yoneyo kayo oma yakeneya.
15 John iti orot isan fanan sib binan eo,” Iti orot ayu isan ao’oban iti enan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘I ayu ufu enan i ana fair ra’at ayu natabiru, anayabin i wan ma’abo ayu atufuw.’”
16 Akolaline Agaleyo etenane peku toto peya lawetekilepa pewe wima nokome toka.
16 I wanawanan manaw kabeber karsuwei it etei ebigegewasinit, ana baigegewasin tafan baban ebitit.
17 Ali atoame papete litia toatekoi totono Moseseyo i i wa yametaneya. Nitaneyake Yesu Keraisu etenane peku nootokoa taatekoa nokomepa ali atoa toto pewe-kama wia niminimo-kama oa tokome wenele litia toateko totono yameteka.
17 Anayabin God ana ofafar i Moses itin, baise manaw kabeber naatu turobe i Jesu Keriso’one na.
18 Padameka Akolaline lene timini enameneyake Akolaline mana odene ago one yono kounoke kakago nokome etenanemo i i wa to̱awea oka.
18 Men yait ta God itin. baise God Natun ta’imon Tamah wanawananamaim ema’am akisinamo God bai na bebeyanamaim tasusu’ub.
19 Yerusaleme tobou Yu yename eya ali-kiti Akolalike lodo yotokoai tane ali-kitika Lipai yatene ali-kitika takoa moa Yone kakata poe wa wetekaneya. Nipa ne ali te-pe wa pitia yakoatino poe wa moa wetekaneya.
19 Jew hai ukwarih Jerusalem hima’am firis afa naatu hai baibaisayah afa hiyafarih hin John hibatiy? “O i yait?”
20 Nitikoli pitia yakanokoli Yoneyo agale kauameneya to̱atapea okome okome nopa Keraisu mena-kale ekete
20 I men baifuwenamaim iyafutih, baise i mutufor bebeyanamaim eorereb, “Ayu i men Keriso.”
21 nipa nepa ali te-pe. Nepa Ilaida-pe-koli okome e̱'e mena wa okale ekete nipa nepa Akolaline agale to̱awea akamotoa totome nepia meko ago-pe wa okoli okome e̱'e mena wa akeneya.
21 Naatu hibatiy, “Bo o i yait? Om Elizah?” John eo, “Ayu men Elizah.” Ai o dinab orot?” John iya’afutih eo, “Ayu men dinab orot.”
22 Nimo okale e yename ekete toto moa wetekakoi-kiti kakita pekete oateko toa oa mano. Nepa te-pe. Ne edane ago wa yakoai tokoli okome
22 Ibanak hibatiy maiye hio, “O i yait? Ku’o anowar saise anamatabir anan iyab hiyafari anan hai tur ana’owen. O taiyuw isa boro inakubuna ananowar.”
23 Akolaline agale papete to̱awea akane ago Aisaiayo eya wa oa piane toane taatekoane nuku.
23 John iya’afutih dinab orot Isaiah Buk Atamaninamaim kirum inu’in imaim eo, “Ayu i orot ta fanan araramaim eafa’af. Ef kwanarumutufur Regah ana remor isan!”
24 One eni pitia yakanane yenepa Parisi ali-kitame moa wetekane yene.
24 Kob nayah Pharisee hiyafarih hina,
25 Eni yename Yone eya waka pitia yakaneya. Nipa nepa Keraisu mena Ilaida mena Akolaline agale to̱awea akatekago mena wa ekeke ali atoa ue motokakono, edekolo toko-pe-koli okome
25 John hibatiy, “Bo o men Keriso, o Elizah o dinab orot na’at, aisim sabuw bapataito kubitih?”
26 noanume kiwi pa ue motokakuno, kiwi pakeke panago taatekoa nome kakoyake kime agopa motiki.
26 John hai tur eowen eo, “Ayu harewamaim sabuw bapataito abitih, Baise kwa wanawanamaim orot ta ebatabat kwa men kwaso’ob.
27 Nopa namolo takoa opianeyake moa patukatekagoke uku. One auapeane one kawa yene kekatukuyake pa keku ago tekene kekamele toamoko wa Yoneyo akeneya.
27 I Ayu ufu’umaim enan, an ana baibaiyon murab men gewasu boro anarufamen.”
28 Enilepa Yodane ue eko matanuke Besani take Yoneyo ali atoa ue motokoai tane take taneya.
28 Iti sawar etei i Bethany himatar harew Jordan sisibin veya yeninane, John sabuw bapataito bitihimaim.
29 Podolikama Yone eida kakome enekale Yesu noademe nokale enekome okome Akolaline sipi sipi kai tinepa ita noademe ku nokono, enoe. Ali atoame toma yakoi poanele kogoa mitapeatekago enina.
29 Mar to John nuw Jesu nan itin eo, “Kwanuw God Ana Lamb tafaram ana kakafin bosairenayan enan kwa’itin!”
30 No namolo takoa opianago kakuluka one wete mea kama nekene ago tokome no moa patukademe toko wane okounakagopa einago eni. One naniko taatekoa nokagomeke no moa patukademe toko.
30 Iti orot isan ao’orereb anamaramaim iti na’atube ao, ‘Orot ayu ufu’umaim enan i ana fair ra’at kwanekwan, anayabin i wan ma’abo ayu a tufuw.’
31 Noanumepa one agopa motokou. Nitikouyake Iserele yename one nokale enekete einago i nekedeko wa wene tomotoane tekene ali atoa ue motokama nuku wa Yoneyo oka.
31 Ayu taiyuwu auman iti orot men asu’ub, baise anayabin nati isan ayu harewamaim sabuw bapataito abitih imaim Israel sabuw isah tirerereb hitaso’ob’.
32 Nitoa Yesuke okome okome Yodane uele kakene enekolu Epetane Yomini ini weuwe keneya a tibu mea ketipea nome oneke awinome mekale enekou.
32 Naatu John iti tur eorereb. “Ayu Anunin mamu imag na’atube marane ra’iy naatu i tafanamaim mamara’at aitin.
33 Einago papete agopa motokounake Akolaliyo ali atoa ue motokapamene wa no takoa moa wetekakagome no wene takapikome okome Epetane Yomini panagoke awinome mekale enade toko. Epetane Yomini ali atoake awinomotoa einagome too wa Akolaliyo nopala oka.
33 Ayu iti orot i boro men ataso’ob, baise God iyunu ana harewamaim sabuw bapataito abitih i au tur eowen, ‘Orot yait Anunin nara’iy tafanamaim namara’at ina’i’itin, i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nitih.’”
34 Akolaliyo eina okanakale taatekoa tokale enekouya tekene einagopa Akolaline mana tadeko wane to̱aweane ukuna-ye wa Yoneyo oka.
34 John eo, “Ayu aitinika naatu ao’orereb iti i God Natun.”
35 Podolikama Yone one oyali takuta-pala opia kakome enekale Yesu ponokale enekome okome
35 Ana martot John iban maiye ana bai’ufununayah orot rou’ab bairi hina efan ta’imonamaim hibatabat.
36 Akolaline Sipi Sipi Kai Tine ku ponokona wa okale
36 Naatu Jesu na natabirih inan i’itin anamaramaim, John eo, “God ana Lamb enan kwa’itin!”
37 yatekete one oyagota Yone tewitikoa pote Yesu litima pokoi.
37 Anamaramaim bai’ufununayah orot rou’ab iti hinonowar, i hairi Jesu hi’ufunun.
38 Nitikoli Yesuyo ete peketapekome enekale einagota one litima nokoli enekome okome edeya tuku toma niki-pe-kale ekete Labai nepa manika mekato-pe wa yatekoi. (Labai wapa Tikisa ago wa ekete akeneya.)
38 Jesu nunutabir, orot rou’ab hibi’ufunun itih naatu ibatiyih, “Kwa abistan kwakokok?”
39 Einagotame nimo okoli okome nipa enenoe-kale one meka yapu pote enepaneya. Nipa lou wegoukaka (4 kilokoke) tadiya tokale eida mea pitaneya.
39 I iya’afutih eo, “Kwanatan, kwa taiyuw efan kwa’itin.”
40 Yoneyo okale yakamotekete Yesu litima pokoi agota pade Saimone Pitane wamenago Aderu.
40 John abistan eo’o orot rou’ab hinowar Jesu hibi’ufunun orot ta i Andrew, Simon Peter tain
41 Einagome wamene Saimone tuku toa enamutukome okome Mesaia wa papete ibini oa piane agopa wete enekoo wa opoka. (Mesaia Geriki agaleke eketepa Keraisu wa oi.)
41 Andrew Jesu bihamiy ufunamaim wantoro’ot i tuwah Simon nuwih, naatu tita’ur ana tur eowen, “Ayu i Roubininenayan atita’ur, nati i Keriso.”
42 Aderuyo Saimone Yesuke aua nokale Yesuyo enekome okome nepa Yonene mana Saimone. Opii titimoa nepa Sipasi wa ibini ato wa Yesuyo oka. (Sipasi Geriki agaleke eketepa Pita wa oi. Nipa kakene kue wa ekete oi.)
42 Naatu Andrew tuwah Simon nawiy in Jesu biyan tit.
43 Podolikama Yesu Galili take pouno wene pia poademe pokome Pilipi kotukome okome no pukuka patono no wa enemoma poka.
43 Ana marto, Jesu au Galilee namih bobogaigiwas, Philip tita’ur naatu iu, “Kuna kwi’ufnunu tan.”
44 Pilipi onepa wamena Aderu Pitata-pala Besaida take odene-mene meane ago.
44 Philip ana tafaram i Betsaida, Andrew tuwah Peter bairi hai bar merar ta’imon.
45 Einago Pilipiyo eyago Nataniele enemotokome okome Moseseyo one totono wia mekakomeka Akolaline agale papete to̱awea akane ali-kitame kini boku-mene wia mekaketeka Mesaia taatekoa noatekamo dekoa wia mekaneya. I wa papete wia mekapiane ago totome enekoo. Einagopa Nasarese Yesu Yosepene mana tadeko wa Pilipiyo okale
45 Philip na Nathanael tita’ur naatu iu, “Iti orot isan Moses Buka Atamaninamaim eo kikirum naatu dinab oro’orot auman hikikirum i boun atita’ur, iti orot tamah i Joseph ana bar ana merar i Nazareth.”
46 Natanieleyo okome Nasarese take padele epetanele edoa witamotoa-pe wa okale okome nipa einago enoano noo wa Pilipiyo akeneya.
46 “Nazareth! Sawar gewasin ta boro imaim namatar?” Nathanael ibat.
47 Nimo okale yakamotokome noademe nokale Yesuyo enekome Natanieleke okome etene Iserele ago ku nokona. Pademoka oa yotokamene ago eni wa oka.
47 Anamaramaim Jesu nuw Nathanael nan itin, isan eo, “I turobe Israel mowan, i orot ana yawas gewasin men baifufuwenayan.”
48 Nitikale Natanieleyo Yesu yatekome okome neme nopa edoa wene toko-pe-kale okome Pilipiyo ne no wa pade wete wamokake neke take yomo piki todoke mekale no ita mekene enekou wa Yesuyo oka.
48 Nathanael ibatiy, “O mi’itube ayu isu’ubu?”
49 Nitikale okome Tikisa ago nepa Akolaline mana toto Iserele yene lukoa meateko ago toko-la wa okale okome
49 Imaibo Nathanael eorereb eo, “Rabbi, Bai’obaiyenayan o i God Natun! o i Israel hai Aiwob.”
50 nepa neke take yomo piki todoke mekale ita mekene enekou wane okounake nooke wene tugako-pe. Ina okounapa pa nami wane okouna. Nanikodopa padele telekole i moa patukatekole-kiti enade toko wa ootokoa okome
50 Jesu eo, “O i tumatum anayabin ayu a tur aowen o i ai fig an ima’am ait. O boro sawar gagamihika ina’itan men iti i’i’itin na’atube.”
51 kipala nimini ukuno yakoe. A tibu peaneya pikaya keneke edelo ali-kiti no Ali Yatenane Oyago mekouta keti nekete ate pekete toa kakoile enoi wa Yesuyo oa pika.
51 Tur tafan ya’abar maiye eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa boro mar ana etawan nabotawiy, naatu God ana tounamatar Orot Natun biyanamaim hinayen hinarara’iy kwana’itih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.