Romanos 11

Wusyep Bwore tikin Got (URT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ŋam de ma misilih tuꞌe leꞌe, taꞌe Got si nangange teket me lenge miyeꞌ tuweinge Juta lakai? Pakai supule! Ŋam topoꞌe, ŋam miyeꞌ Israel. Ŋam ŋambaih ende tikin Abraham, topoꞌe ŋam bamtihei ilyeh tikin Benjamin.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Got yukur nangange teket me lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ŋaiye ŋendeheiyeh kin si nalaŋatme tinge. Yip ŋoiheryembe yilme wusyep bongol ŋaiye profet Elaija ŋaname Got me pupwa lenge Israel. Elaija ŋanange taꞌe leꞌe,
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 — ausente —
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Got nungwisme wusyep kin taꞌe la? Kin ŋaname taꞌe leꞌe,
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Ki ŋahilyeh taꞌe tukwini. Got ŋoih miꞌmiꞌ lenge mitiŋ syeꞌ Israel pe, kin si nalaŋatme tinge ŋaiye ka yurp tuꞌe lenge miyeꞌ tuweinge kitikin.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Got ŋoih miꞌmiꞌ me tinge pe, kin nalaŋatme tinge. Kin yukur ŋoiheryembe wah mune mune ŋaiye tinge yende no, kin nalaŋatme tinge, pakai. Kin nalaŋatme tinge pakaiye. Detale, kin ŋoih miꞌmiꞌ me tinge.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Taꞌe luku pe, ya mininge tuꞌe la? Ŋaimune ŋaiye lenge Israel yende wah nihe ŋaiye ka yambaꞌe pe, tinge yukur yambaꞌe. Got nalaŋatme lenge Israel syeꞌ pe, tinge yambaꞌe. O lenge mitiŋ wula wula pe, ŋoihmbwaip tinge si susukut miꞌe.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe,
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Dewit plihe ŋanange wusyep ilyeh uku taꞌe leꞌe,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Ka ende ŋembep tinge ka tingir pe, yukur ka plihe yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Taꞌe luku pe, ŋam de ma misilih tuꞌe leꞌe: Ŋupe ŋaiye lenge Israel tambe ya yoto hwap pe, tinge talai buryehme lakai? Pakai. Tinge yaŋaꞌe teket me Got, kut Got nungwisme lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Got ŋasande ŋaiye lenge Israel miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe ŋaimune bwore bwore ŋaiye Got nungwisme lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, lenge Israel ka ŋoihmbwaip pupwa me tinge, topoꞌe ka ternenge sisingir me ŋai uku.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Ŋupe ŋaiye lenge Israel miyeꞌ tuweinge yasme yaŋah bwore tikin Got ya yoto yende hwap pe, Got nangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme ŋaiye yarp kekep. Topoꞌe lenge Israel yaŋaꞌe teket yalme Got pe, Got nangange ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore nalme lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Taꞌe luku pe, ŋaiye lenge Israel miyeꞌ tuweinge lalme ka plihe yaŋaꞌe ŋoihmbwaip tinge yilme Got pe, kin se ka uwilꞌe ŋoih miꞌmiꞌ embere kin el lenge mitiŋ lalme.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ŋam manange wusyep eꞌe malme yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge. Got si nalaŋatme ŋam taꞌe aposel ŋaiye ma mende wah guh bumbe me yip haiten pe, ŋam hriphrip ŋaiye ma mende wah uku.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Ŋam ŋoiheryembe taꞌe leꞌe, ŋam da mahraꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge ŋam Juta ŋaiye ternenge sisingir me yip no, syeꞌ tinge, ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime Krais pe, Got ka ungwisme tinge.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Ŋupe ŋaiye Got ginyen lenge Juta miyeꞌ tuweinge pe, Got bunjenge lenge miyeꞌ tuweinge kekep ŋaiye somohon yende wachaihme kin pe, tinge ŋemei kin. Taꞌe luku pe, ŋaiye Got ka ungwisme lenge Israel pe, poi ya sisyeme nange Got se ka ahraꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye somohon yule pe, ka plihe tuhur.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ŋaiye Abraham topoꞌe lenge mwan kaꞌ lenge Juta yarp bwore bwarme pe, lenge ŋambaih talah tinge topoꞌe se ka yurp bwore bwarme. O ŋaiye lou nam uku bwore bwarme pe, lou lombo topoꞌe bwore bwarme.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Kom lou lombo syeꞌ tikin lou olip ŋaiye bwore luku pe, tinge miyeꞌ syeꞌ Juta, Got si ŋotombo ŋiche nal, kut kin plihe nambaꞌe lou lombo tikin olip pupwa ŋaiye gere sai sipsyap nate neŋelꞌe nal. Yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, yip taꞌe lou olip pupwa ŋaiye gere sai sipsyap. Pe tukwini yip yambaꞌe ŋom bwore natme lou tehei ŋaiye lou olip bwore tikin Got ŋahilyeh taꞌe lou lombo syeꞌ ŋaiye yambaꞌe pe, pa yurp bwore.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Taꞌe luku pe, yip yukur pa ŋoiheryembe nange yip si bwore miꞌ supule yengelyembe lenge lou lombo tikin lou orope olip uku. Yukur pa tengelyem no, pa ŋoiheryembe tuꞌe liki, na pakai! Yip lou lombo leꞌe. Lou lombo yukur kete kekep ŋom no, ki naŋaꞌe nalme lou orope, topoꞌe lou nam, pakai. Lou nam kete ŋom gah kekep ti, ki naŋaꞌe nalme lou orope topoꞌe lombo.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Kom yip pa yininge tuꞌe leꞌe, “Got ŋotombo lenge lou lombo luku ŋiche nal. Detale, kin plihe nambaꞌe poi na neŋelꞌe nanah luh tinge.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Luku ki bwore mise. Lenge lou lombo luku pe, lenge Juta miyeꞌ tuweinge. Tehei kin taꞌe leꞌe, ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime Got pe, kin ŋotombo tinge ŋiche nal. Kom yip pe, ŋoihmbwaip yip teŋeime kin pe, yip yarp bwore. Taꞌe luku pe, yip ŋoiheryembe bworerme. Ŋoihme ŋaiye pa yahraꞌe naŋ yip tip. Yip pa hiꞌjirnge pe, pa yurp ŋumwaiye.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Te ŋoiheryembe! Somohon yukur Got nasme lou lombo syeꞌ lenge Juta ki sai, pakai. Taꞌe luku pe, ŋaiye yip pa yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got pe, yukur ka se enge syep ember me yip, pakai.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Leꞌe ya metekeꞌe Got kin miyeꞌ taꞌe la? Kin Got ŋaiye pasam poi ŋoihmbwaip ŋumwaiye topoꞌe ŋoihmbwaip gamare. Kin nangange nihe syohe nalme lenge miyeꞌ tuweinge luku ŋaiye yengelyembe wusyep kin. Kom lahmende miyeꞌ tuweinge ŋaiye tongorꞌ yal ŋoihmbwaip ŋumwaiye tikin Got pe, kin nangange ŋoihmbwaip bwore bwore nalme tinge. O ŋaiye yukur pa yaŋaꞌe ŋoihmbwaip yip yilme kin pe, se ka otombo yip iche el.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Topoꞌe ŋaiye lenge Juta miyeꞌ tuweinge ka plihe yimbilme ŋoihmbwaip yilme Got pe, kin se ka plihe ambaꞌe tinge eŋelꞌe el lou orope luku. Kin ilyeh bongol tatame ŋaiye ka ende ŋai uku.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Yip haiten, yip sisyeme, somohon yip yarp taꞌe lou lombo tikin lou olip ŋaiye gere sai nal syipsyap tinginde. Kom Got kin ŋotombo yip pe, kin neŋelꞌe yip nal lou olip ŋaiye sai wah. Lou olip luku yukur yip iki, pakai. Taꞌe luku pe, ŋam mana yip. Got se ka plihe ambaꞌe lou lombo tikin Juta, ŋaiye lou olip lombo tikin wah uku ŋaiye somohon kin ŋotombo ŋiche nal uku plihe eŋelꞌe el luh kitikin ŋaiye somohon sai.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋam masande ŋaiye yip pa sisyeme wusyep tase ende leꞌe. Ŋaiye pa sisyeme wusyep eꞌe bworerme pe, yukur pa se plihe ŋoiheryembe yip tip nange yip si sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Ŋoihmbwaip syeꞌ lenge miyeꞌ tuweinge Juta si susukut pe, ka yurp tuꞌe luku yil tutume ŋupe ŋaiye namba lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yutme Krais pe, ka usungurhme namba ŋaiye Got si nalaŋatme tinge.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Pe luku yaŋah ŋaiye Got ka ungwisme lenge Israel. Ki gande wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe,
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Ŋam ma mupwaiꞌe kontrak eꞌe topoꞌe tinge,
27 “Naatu
28 Lenge Israel yaŋaꞌe teket me wusyep bwore mise tikin Jisas pe, tinge yende wachaihme Got. Pe luku ki nungwisme yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge ŋaiye yate sisyeme Got. Kom somohonme Got si nalaŋatme tinge ŋaiye ka yurp tuꞌe lenge miyeꞌ tuweinge kitikin. Got ŋende gande wusyep tupwaiꞌ bongol kin ŋaiye kin nupwaiꞌe topoꞌe Abraham, Aisak topoꞌe Jekop.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Got yukur tatame ka se bunjenge ŋoihmbwaip kin me lahmende ŋaiye kin nalaŋatme, topoꞌe kin naŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore kin nalme tinge.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Somohon yip lenge haiten miyeꞌ tuweinge pe, yip yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got. Kom tukwini pe, Got si ŋoihginirme yip. Detale, lenge miyeꞌ tuweinge Juta si yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Topoꞌe tukwini ŋahilyeh uku pe, lenge Juta miyeꞌ tuweinge si yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep tikin Got. Kom ŋup ende pe, tinge Juta topoꞌe se ka yambaꞌe ŋoihginir tikin Got. Detale, Got kin si ŋoihginirme yip.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Tehei ŋaiye lenge miyeꞌ lalme yarp ya yoto mwahupwaiꞌe me hwap pupwa pe, tinge yende bwiliꞌe bwulaꞌe yengelyembe wusyep Got. Kin nasme tinge yende taꞌe luku no, mindemboi ka asamb lenge ŋoihmbwaip ŋumwaiye kin elme tinge lalme.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Hei, Got kin papararme sande tekeꞌe,
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Wusyep ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange taꞌe leꞌe,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Topoꞌe lahmende si naŋaꞌe ŋaimune nalme Got yer ti,
35 O yait God a sawar itin,
36 Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye tukwini sai eꞌe pe, Got kin ŋende. Kin tehei me ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme leꞌe pe, ŋai kitikin. Poi ya mirisukwarme mahraꞌe naŋ kin nye nyermbe. Bwore mise.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.