1 Coríntios 14
Wusyep Bwore tikin Got (URT) vs AAI
1 Ŋoihmbwaip ŋaiye yende niharar lenge mitiŋ pe, ka si ŋembere el oto ŋoihmbwaip yip nye nyermbe. Kom yende niharar ŋaiye pa yambaꞌe yitini tikin Yohe Yirise lalme ŋaiye kin si yal yip. Kom yitini ŋendehei ŋaiye pa yende niharar ŋaiye pa yambaꞌe pe, yitini ŋaiye pa yininge wusyep Got tuꞌe profet.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise pe, yukur kin ŋanange nal lenge miyeꞌ tuweinge, pakai. Kin ŋanange nal me Got, taꞌe na Got ŋilyeh ŋasande wusyep kin. Yohe Yirise gahanahme kin pe, kin ŋanange wusyep tase luku.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Kom miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep Got taꞌe profet pe, kin ŋende bongolme lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime Lahmborenge, topoꞌe kin nahraꞌe ŋoihmbwaip lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore, topoꞌe kin ŋoihginir ŋende bongolme tinge.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise pe, wusyep uku nungwisme kitikin, kut miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep Got taꞌe profet pe, wusyep uku nungwisme lenge sios ŋende bongol me tinge lalme.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Ŋam masande yip lalme pa yininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise, kom ŋam masande ŋembere kin pe, pa yininge wusyep profet tikin Got topoꞌe. Taꞌe na, miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep profet pe, ki ŋembere sekete nengelyembe miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise. Ŋaiye miyeꞌ ende ka orp ŋaiye ka imbilme wusyep ŋilim uku pe, ka ungwisme bworerme sios lalme.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Lenge toꞌ tatai ŋam, ŋupe ŋaiye ma mut me yip no, ma mininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise milme yip pe, luku ŋam mungwisme yip taꞌe la? Pakai supule. Sai ŋaiye ma mini yip wusyep tase ŋaiye Got si ŋana ŋam, topoꞌe ma mini yip sande tekeꞌe ŋaiye ŋam si mambaꞌe, topoꞌe ma mini yip wusyep profet ŋaiye natme Got, topoꞌe ma masamb yip sande tekeꞌe pe, luku ka ungwisme yip.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe tumbuh, topoꞌe loutumbwahŊaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ tikin Juta ŋaiye yende wenersep.|src="HK00188C.tif" size="col" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="14.7" ŋaiye laip pakai no, tinge yenge yende wenersep. Ŋaiye diꞌ kin yukur tas gondoume pe, lenge miyeꞌ tuweinge ka sisyeme wenersep ŋaiye tinge yende ka tuꞌe la?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Topoꞌe miyeꞌ ŋaiye ŋunduhulꞌe ŋoih gal gal kom ŋaiye yukur ki ŋunduhulꞌe gondoume pe, lahmende tatame ŋaiye ka yende miꞌmiꞌ ŋaiye ka yurmbe wondoh.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ki ŋahilyeh taꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yukur ka sisyeme ŋaimune ŋaiye nin nenge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise ŋanange. Wusyep nin uku pe, ki nal taꞌe yohe pakaiye nal hlaꞌ.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Bwore mise, wusyep ŋimeser wula wula ki sai kekep eꞌe lalme pe, wusyep ŋimeser uku lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yanange pe, tinge si sisyeme wusyep tehei uku lalme.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Kom ŋaiye yukur ŋam sisyeme wusyep uku ŋaiye miyeꞌ uku ŋanange pe, miyeꞌ uku yukur ŋimei ŋam, topoꞌe ŋam yukur ŋimei kin.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Ŋaiye yip yasande pa yambaꞌe yitini tikin Yohe Yirise pe, pa yisilihme Got bongol no, ka yul yip yitini luku ŋaiye ka ungwisme lenge sios lalme bworerme.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Taꞌe luku pe, miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise pe, ka isilihme Got ŋaiye ka plihe aŋaꞌe yitini ŋoinde tikin Yohe Yirise ŋaiye ka imbilme wusyep ŋaiye ki ŋanange.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Ŋaiye ma menge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise hindi Got mininge wusyep pe, luku yipihinge ŋam ŋanange wusyep topoꞌme Got. O ŋoiheryembe ŋam yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye yipihinge ŋam ŋanange.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Ma mende tuꞌe la? Yipihinge ŋam ka ininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise isilihme Got, topoꞌe ŋam ma mininge wusyep misilihme Got mil wusyep ŋaiye ŋam sisyeme. Yipihinge ŋam ka osoko wenersep ŋilim tikin Yohe Yirise, kom ŋam ma plihe mosoko wenersep mil wusyep ŋaiye ŋam sisyeme.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Ŋupe ŋaiye yipihinge nin ka enge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise ininge wusyep hriphrip elme Got, kom ŋaiye miyeꞌ moinde narp nato lotu luku pe, ka se ininge mise tuꞌe la ŋai me wusyep hriphrip ŋaiye nin ŋanange? Kin yukur sisyeme wusyep ŋaiye nin ŋanange.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Mise, wusyep hriphrip nin lalme pe, ki bwore supule, kom ŋaiye lenge mitiŋ syeꞌ pe, yukur ki nungwisme tinge.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Ŋam hriphrip me Got ŋaiye ŋam manange wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise mengelyembe yip lalme.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Bwore kin ŋupe ŋaiye ya guhilyeh mende lotu pe, wusyep ŋaiye ma mininge pe, ka rop syepumbur si no, ka ende lenge miyeꞌ tuweinge ka sisyeme bworerme, topoꞌe ka ungwisme tinge. Kut prepwan ŋaiye ma mininge wusyep wula wula sekete mil wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Lenge toꞌ tatai ŋam, yukur ŋoiheryembe yip ka tuꞌe lenge lahmakerep. Ŋoiheryembe yip pe, ka tuꞌe lenge miyeꞌ bworenge. Kom yarp yip pe, pa tuꞌe lenge lahmakerep ŋaiye yukur sisyeme ŋaiye ka yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Wusyep erŋeme tikin Got ŋanange sai nato tup kin na,
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Taꞌe luku pe, wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise ŋaiye Yohe Yirise ŋanange pe, wusyep uku tikin nal lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur yimbilme ŋoihmbwaip. Kut lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si yimbilme ŋoihmbwaip pe, tinge pakai. Kom ŋupe ŋaiye tinge yanange wusyep profet tikin Got pe, wusyep uku tikin nal lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye si yimbilme ŋoihmbwaip, o lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur yimbilme ŋoihmbwaip pe, tinge pakai.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Ŋaiye lenge Kristen miyeꞌ tuweinge lalme ka juhilyeh yurp no, ka lalme yahraꞌe yininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise pe, luku ka tuꞌe la ŋai me lenge haiten miyeꞌ tuweinge, topoꞌe lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye ka yute yoto. Tinge yukur sisyeme ŋainde me yitini tikin Yohe Yirise pe, tinge ka yininge nange yip kwote.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Kom ŋaiye yip lalme pa yininge yalaŋatme wusyep profet tikin Got no, ŋaiye haiten miyeꞌ ende ka ote usyunde wusyep uku pe, wusyep uku se ka otohote ŋoihmbwaip kin pe, kin si sisyeme nange kin ŋende pupwa pe, wusyep ŋaiye yip yanange pe, ka ende wusyep me kin.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Ŋoihmbwaip tase kin ka oworꞌe ember ot el halhale, topoꞌe ka asarꞌe ŋimbep kin ahraꞌe naŋ tikin Got ininge na, “Bwore mise. Got kin narp bumbe me yip.”
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Lenge toꞌ tatai ŋam, wusyep ŋaiye ŋam manange taꞌe leꞌe, ŋupe ŋaiye pa juhilyeh yende lotu pe, wah sai me yip ilyeh ilyeh ŋaiye pa yende. Ŋoinde ka osoko wenersep ende, kut ŋoinde ka ende lenge sande tekeꞌe, topoꞌe ŋoinde ka ininge alaŋatme wusyep tase tikin Got, topoꞌe ŋoinde ka ininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise, topoꞌe ŋoinde ka imbilme wusyep uku, ŋaiye kin si ŋanange. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku pe, ka ende bongolme sios.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Ŋaiye yip de pa yininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise pe, pa hoi lakai hun si. Kom yukur pa lalme yininge nilyehe si, pakai. Pa ilyeh ilyeh yininge pe, ŋende ka imbilme wusyep uku.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Kom ŋaiye ŋende yukur narp ŋaiye ka imbilme wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise luku pe, miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep uku pe, ka enge woihe ininge si e oto kitikin topoꞌe Got.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Miyeꞌ hoi lakai hun tinge tatame ŋaiye ka yininge wusyep profet no, lenge miyeꞌ tuweinge ka iyarꞌe wusyep ŋaiye tinge yanange.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Kom ŋupe ŋaiye ka lalme juhilyeh yurp yende lotu no, miyeꞌ ende ŋaiye narp no, kin nambaꞌe wusyep profet ende natme Got pe, miyeꞌ ŋaiye gan ŋanange wusyep ka upwaiꞌe mut, kut ka aŋaꞌe dou elme miyeꞌ ŋaiye nambaꞌe wusyep natme Got ka ininge wusyep kin.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Yip lalme pa yininge wusyep profet tikin Got, kom pa ilyeh ilyeh yininge no, lenge mitiŋ ŋaiye yasande wusyep pe, wusyep uku ka angang lenge sande tekeꞌe, topoꞌe ka ende bongolme tinge.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Lenge miyeꞌ ŋaiye yanange wusyep profet pe, tinge bepeteme wusyep ŋaiye tinge yanange pe, ka yurp yeseperhme ŋaiye miyeꞌ ende ka miꞌe pe, ŋoinde ka ininge wusyep kin.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Detale, Got kin ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwarme lalme pe, kin garnge ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge yukur ka yeseperhme ŋaiye miyeꞌ ende ka ininge wusyep kin ka miꞌe. Kin ŋasande lenge miyeꞌ tuweinge kitikin ka yurp ŋoihmbwaip ŋumwaiye, topoꞌe ŋoihmbwaip ilyeh tuꞌe luku yi yoto sios lalme.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Ŋupe ŋaiye sios lalme ka juhilyeh yende lotu pe, lenge tuweinge ka yupwaiꞌe mut. Tinge yukur ka yininge wusyep, topoꞌe tinge ka yurp tuwihme miyeꞌ tinge. Ki taꞌe ŋaiye wusyep erŋeme ŋanange.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Ŋaiye tinge de ka sisyeme ŋaiꞌe ŋaiꞌe pe, ka yisilih lenge miyeꞌ titinge yurp yokoh. Yukur bwore bwarme ŋaiye lenge tuweinge ka yisilih lenge wusyep ŋupe ŋaiye tinge yende lotu.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Yip ŋoiheryembe nange wusyep Got natme yip yer lakai? Topoꞌe taꞌe yip ilyeh iki ŋaiye wusyep profet tikin Got natme yip yer, kut lenge syeꞌ pakai?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Ŋaiye miyeꞌ ende ka ŋoiheryembe nange kin profet tikin Got, lakai kin si nambaꞌe yitini tikin Yohe Yirise pe, kin ka sisyeme na, wusyep eꞌe ŋaiye ŋam mainge malme yip pe, wusyep erŋeme tikin Got.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Kom ŋaiye yukur miyeꞌ ende ŋasande wusyep uku pe, yukur na isyunde wusyep kin ŋaiye kin ŋanange.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Taꞌe luku pe, lenge toꞌ tatai ŋam, ŋoihmbwaip yip ka teŋeime ŋaiye pa yininge wusyep profet tikin Got, kom yukur pa yininge pakai me ŋaiye yanange wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Yip ilyeh ilyeh pa yende wah yip tip tongonose no, ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye pa yende pe, pa yende junde yaŋah ŋaiye ka bwore bwarme supule.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.