1 Coríntios 12

Wusyep Bwore tikin Got (URT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Lenge toꞌ tatai, tukwini ŋam da mini yip bworerme yitini tikin Yohe Yirise ŋaiye yip tatame pa sisyeme bworerme.
1 Boun i kwa Anun Kakafiyin ana usar isan kwabibat i anao kwananowar. Taitu ayu men akokok kwa aur kasiy na’atube nama’amih.
2 Yip sisyeme ŋupe ŋaiye yip yarp haiten pe, yipihinge pupwa kete yip nalme got homboꞌe ŋaiye yukur ŋanange wusyep. Kom yukur yip jarnge, yip yal.
2 Kwanaso’ob kwa baikirisiyana’e, Eteni kwama’am ana veya, wagabur hibonawiy a ef kwawasa’ir kwatit sawar inu’inuwih kwakwafirih.
3 Ŋam da mini yip na, miyeꞌ ende ŋaiye papararme Yohe Yirise tikin Got pe, yukur ka gonosambalaiꞌ Jisas. Topoꞌe miyeꞌ ŋaiye Yohe Yirise pakai pe, yukur ka gilme Jisas ŋaiye kin Lahmborenge.
3 Isan imih a tur ao’owen, orot yait God Anunin tatargabuw men karam boro Jesu nao raraf, naatu orot yait wanawananamaim Anun Kakafiyin men ema’am boro men karam naorereb, “Jesu i Regah.”
4 Yitini tikin Yohe Yirise ilyeh ilyeh tongonose, kom Yohe Yirise, kin ŋaisep ŋilyeh.
4 Usar i yumatan yumatan, baise Anunin i ta’imon efafaram.
5 Wah tikin Lahmborenge ŋaiye ya mende pe, ki ilyeh ilyeh tongonose, kom Lahmborenge kin ŋaisep ŋilyeh.
5 Bowabow i yumatan ta ta tabowabow, baise Regah i ta’imon isan tabowabow.
6 Ŋahwikin kin ilyeh ilyeh tongonose ŋaiye ya mende wah tikin Got, kom Got kin ŋilyeh ŋaiye kin ŋende wah nato poi.
6 Bowabow hai fair i yumatah ta ta tabowabow, baise God ta’imon bowabow ana fair orot ta’ita’imon wanawanahimaim faram tebowabow.
7 Yohe Yirise sasambe bongol tikin Got nate tas poi ilyeh ilyeh tongonose, topoꞌe ki nungwisme sios.
7 Orot ta’ita’imon biyahimaim Anun Kakafiyin ana taragub ef tata’ane ebirerereb saise sabuw etei hina’itin ana baigegewasin hinab.
8 Miyeꞌ ende pe, Yohe Yirise naŋaꞌe bongol ŋaiye ka ininge wusyep topoꞌe ŋoiheryembe bwore el lenge miyeꞌ tuweinge. O miyeꞌ ende pe, Yohe Yirise ŋilyeh uku naŋaꞌe bongol ŋaiye ka ininge wusyep topoꞌe sande tekeꞌe bwore tikin Got el lenge miyeꞌ tuweinge.
8 Anunin orot ta isan boro ukwar rerekab ana usar nitin, naatu orot ta boro not so’ob ana usar nitin.
9 Ŋoinde nambaꞌe yitini ŋaiye ŋoihmbwaip kin teŋei bongol me Got. Yohe Yirise ŋilyeh uku pe, ŋoinde nambaꞌe yitini ŋaiye ŋende miꞌme wahriꞌ epwa.
9 Anun ta’imonaban orot ta isan boro baitumatum ana usar nitin, naatu orot ta boro sabuw baiyawasih isan ana usar nitin.
10 Miyeꞌ ende pe, Yohe Yirise naŋaꞌe bongol ŋaiye ka ende mirakel, ŋoinde pe, kin nambaꞌe yitini tikin Yohe Yirise ŋaiye ka ininge wusyep profet, topoꞌe ŋoinde, kin nambaꞌe yitini tikin Yohe Yirise ŋaiye ka iyarꞌe lenge yipihinge ŋaiye tikin Got topoꞌe yipihinge pupwa. O miyeꞌ ŋoinde pe, kin nambaꞌe yitini tikin Yohe Yirise ŋaiye ka ininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise, topoꞌe ŋoinde pe, kin nambaꞌe yitini ŋaiye nimbilme wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise ŋaiye miyeꞌ uku ŋanange.
10 Orot ta ina’inan fokarih sinaf isan ana fair boro nitin, orot ta boro dinabatur orereb isan ana usar nitin, naatu orot ta boro turobe baifuwen hairi orereb yamutufurin isan ana usar nitin. Orot ta menan botabirin tur ta o isan ana usar boro nitin, orot ta tur koubuna isan usar boro nitin.
11 Kom Yohe Yirise sep ilyeh uku pe, kin ŋende ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku lalme gande ŋasande kitikin pe, kin nangange yitini luku nalme lenge miyeꞌ ilyeh ilyeh tongonose.
11 Baise iti bowabow etei i God Anunin ta’imon akisinamo sawar etei esisinaf, naatu i ana kokomaim usar orot babin ta ta rubinih ebitih.
12 Wahriꞌ orope pe, ki ŋaisep ilyehe sai, kom wahriꞌ lombo pe, ki wula wula sekete. Ki ŋahilyeh taꞌe poi lenge miyeꞌ tuweinge tikin Krais. Poi wula wula sekete, kom nato Krais pe, poi ŋaisep ilyeh sai.
12 Biyat ana itinin i men ta’imonamaim wowab yenamih, baise yow kusisib an moumurih na’in, naatu kukusisib i moumurih, baise biyat i ta’imon maiyow. Keriso ana’itinaban nati na’atube.
13 Yaŋah ilyeh uku pe, poi lalme taꞌe Juta pe, Grik pe, lenge miyeꞌ wah pakaiye pe, lenge miyeꞌ hlaininge pe, Yohe Yirise pangaih pinip me poi lalme ma moto wahriꞌ ilyeh uku, topoꞌe Got si pwal poi Yohe Yirise ŋilyeh uku nato ŋoihmbwaip poi.
13 Ana itinin i ta’imon. O Jew orot, o Greek orot, akir orot, roufamen orot, it etei i Anunin ta’imonamaim bapataito tabai biyat ta’imon matar, naatu God Anunin ta’imon ayubit ana harew dogorotamaim isuwaire.
14 Hei, bwore mise, wahriꞌ pe, wahriꞌ lombo kin wula wula sekete, yukur wahriꞌ orope ŋilyehme, pakai.
14 Biyat i men ta’imon wowab yen biyat tutufin mataramih, baise famen moumurin na’in na ikokofan biyat matar.
15 Ŋaiye ŋihip ka ininge na, “Ŋam yukur syep” pe, luku taꞌe ŋaiye yukur ki ŋonombe nal wahriꞌ orope. Kom kin teter narp taꞌe ŋaiye lombo tikin wahriꞌ orope.
15 Naatu at iti na’atube nao, “Ayu i men o uma, imih ayu men o biya turin.” Nati na’atube nao men karam boro akisin nabin nabat.
16 Topoꞌe ŋaiye mungwim ka ininge na, “Ŋam yukur ŋembep, taꞌe luku pe, ŋam yukur wahriꞌ lombo ende.” Kom kin wahriꞌ lombo tikin wahriꞌ orope.
16 Naatu tainit nao, “Ayu i men o mata, imih men o biya turin.” Nati na’at nao i men karam boro akisin nabin nabat.
17 Ŋaiye wahriꞌ lalme ka ŋembep pe, ka isyunde wusyep tuꞌe la? Ŋaiye wahriꞌ lalme ka mungwim pe, ka ginihme ŋaiꞌe ŋaiꞌe tuꞌe la?
17 Naatu biyat tutufin etei i matatawat tama’am na’at, tur boro mi’itube tatanowar? Naatu biyat tutufin etei tainitawat tama’am na’at, sawar yamurih boro mi’itube tatayon?
18 Kom wahriꞌ yukur taꞌe liki, pakai. Got si ŋende wahriꞌ lombo ilyeh ilyeh tongonose sai wahriꞌ taꞌe ŋaiye ŋasande kitikin.
18 Baise boun tama’am kwana’itin, God biyat etei yakitifuw gewas, ta’ita’imon hai efanamaim ya, ikokofan wowab yen biyat matar.
19 Ŋaiye ŋihip ŋilyehme ka si pe, luku yukur wahriꞌ bwore mise.
19 Biyat wowowab ana itinin ta’imon tama’am na’at, biyat ana itinin boro ai’ab.
20 Wahriꞌ yukur taꞌe liki, pakai. Wahriꞌ lombo pe, ki wula wula, kom ki sai wahriꞌ orope ilyeh.
20 Imih biyat i yow kukusisib ana itinin moumurih na’in, baise an i ta’imon.
21 Taꞌe luku pe, ŋembep yukur ka inime syep tuꞌe leꞌe, “Ŋaiye yukur nin sai pe, ŋam ilyeh ŋam tatame ma murp bwore.” Topoꞌe ŋondoh yukur ka inime ŋihip na, “Ŋaiye yukur nin sai pe, ŋam tatame ma murp bwore.” Pakai.
21 Isan imih matat men karam umat isan nao, “Ayu o a baibais men akokok,” na’atube ukwarit men karam at isan nao, “Ayu o a baibais men akokok.”
22 Wahriꞌ lombo syeꞌ ŋaiye poi ŋoiheryembe yukur bongol pe, ŋaiye yukur ki sai pe, wahriꞌ yukur ka si bwore, pakai supule.
22 En baise, biyat turin ririmin tarouw tao’o men karam boro tanakusair, nati i biyat ana fair turin.
23 Wahriꞌ lombo ŋaiye poi ŋoiheryembe sikirp pupwa pe, luku poi mendendeꞌme miꞌ supule, topoꞌe wahriꞌ lombo ŋaiye poi hiꞌe pe, luku poi tatme miꞌ supule.
23 Naatu biyat turin isan tanotanot i men hai yabin auman, biyat nati i tabi’abur gewas, naatu biyat turin wabih su’ubin isan awat ihihiririy, ana kaifin i wa’iwa’irin.
24 Wahriꞌ lombo ŋaiye mitiŋ tatame ka yetekeꞌe pe, luku yukur poi tatme bworere, kom Got ŋende wahriꞌ lalme gahilyeh pe, wahriꞌ lombo ŋaiye yukur bongol pe, wahriꞌ lombo uku ki sai ŋembere sekete me ŋembep tikin Got.
24 Biyat turin men bai’usin gewas isan tanotanotamih, baise biyat tutufin etei God ita’imon wowab ikawarafut, saise biyat turin ta’itin yabin en tao’o i auman tanabora’ah.
25 Taꞌe luku pe, wahriꞌ yukur ŋowor ilyeh ilyeh tongonose, pakai. Kom tinge lalme yahraꞌe bepeteme titinge lalme.
25 Saise biyat men nagam nakuseb, baise famefamen etei taiyuwih hinibit aba’abar yabowamaim hinibaibaisbonen hinama.
26 Ŋaiye wahriꞌ lombo ende ka ambaꞌe syohe pe, wahriꞌ lalme luku ka yambaꞌe syohe topoꞌe. Ŋaiye wahriꞌ lombo ende ka ambaꞌe naŋ embere pe, wahriꞌ lalme ka yahraꞌe hriphrip.
26 Biyat turin ebi’akir biyat tutufin etei ni’akir, biyat turin ebiyasisir biyat tutufin etei ana yasisir hinafaram.
27 Yip ilyeh ilyeh tongonose yarp ya yoto wahriꞌ tikin Krais, topoꞌe yip ilyeh ilyeh tongonose yip lalme wahriꞌ ilyeh uku.
27 Naatu boun kwa etei i Keriso biyan, naatu kwa ta’ita’imon i biyan turin kwamatar.
28 Nato sios pe, Got si nalaŋatme lenge miyeꞌ tuweinge ilyeh ilyeh tongonose ŋaiye ka yende wah me kin. Ŋendehei kin pe, lenge aposel, hoi kin pe, lenge mitiŋ ŋaiye yanange yalaŋatme wusyep profet tikin Got, hun kin pe, lenge jetmam ŋaiye yalaŋatme ŋoihmbwaip bwore bwore tikin Got. Topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yende mirakel, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yende miꞌme wahriꞌ epwa, topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yungwisme lenge mitiŋ syeꞌ. Topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye bepteme wah tetehei syeꞌ. Topoꞌe lenge mitiŋ ŋaiye yanange wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise.
28 God ana Ekaleisia wanawanan sabuw hai efan ya, wantoro’ot, tur abarayah, bairou’abin dinab oro’orot, baitounin bai’obaiyenayah, imaibo ina’inan sinafuyah, sawusawuwih baiyawasihiyah, sabuw afa baibaisihiyah, bowabow hai yamutufurenayah, naatu menah botabirin tur ta ta oyah, etei hai usar faramih hai efan ya.
29 Detaꞌe lai? Taꞌe tinge lalme ka yende wah aposel, lakai? Taꞌe tinge lalme ka yininge wusyep profet lakai? Taꞌe tinge lalme ka yende wah tuꞌe jetmam lakai? Taꞌe tinge lalme bongol tatame ŋaiye ka yende mirakel lakai?
29 Orot etei boro men hinan tur abarayah hinamatar, o dinab orot hinamatar, o bai’obaiyenayah hinamatar, o fair hinab ina’inan sinafuyah hinamatar,
30 Taꞌe tinge lalme bongol tatame ŋaiye ka yende miꞌme wahriꞌ epwa lalme lakai? Topoꞌe taꞌe tinge lalme sisyeme ŋaiye ka yininge wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise tongonose lakai? Taꞌe tinge lalme tatame ka yimbilme wusyep ŋilim tikin Yohe Yirise lakai? Pakai.
30 o sawow yumatah ta ta baiyawasihiyah, o menah botabirin tur ta ta oyah, o tur botabirin koubuna’ayah. En baise etei ata usar ta ta tabai.
31 Pa yende nihararme yitini tikin Yohe Yirise ŋaiye ki ŋembere nengelyembe yitini tikin Yohe Yirise lalme. Kom tukwini ŋam de ma yasam yip ŋahwikin ŋaiye tikin miꞌ supule.
31 Imih dogor wanawanan o a kok gagamin a usar menatan inab inabowabow i akisin kunuwih kubai.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.