Lucas 14

Wurkapm a Maur Wailen (URI) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ak wang ur a arpm ekg yapm pa, Jisas kil kai akal al ekpma kai wan a melnum wail ur a tu Parasi pa, ari tu wrongwailet pa tu ikgarpmel.
1 Aconteceu que, ao entrar ele num sábado na casa de um dos principais fariseus para comer pão, eis que o estavam observando.
2 Ari melnum ur a wi numpet a numpwam hurn pa, kil arpm yampingken Jisas pa.
2 Ora, diante dele se achava um homem hidrópico.
3 Yatom Jisas ropon tu melnum a arpmen yangkipm yiprokgen a Maur Wailen pa, wa namponen tu Parasi pa la tolpa, “Ti yangkipm titnongket alpmento pa la tolhai, ntie ekg akal ntekg tu melnum a numpet pa paln wor ak wang a arpm ekg yapm aki, kalpm e?”
3 Então, Jesus, dirigindo-se aos intérpretes da Lei e aos fariseus, perguntou-lhes: É ou não é lícito curar no sábado?
4 Ari tu pa ake la kwei ur, yatom kil wamparpme melnum pa kwan numpet akil pa tukuleinjel tolti, wa kwawel kai.
4 Eles, porém, nada disseram. E, tomando-o, o curou e o despediu.
5 Yatom kil la nasen la tolpa, “Ti tol warim kpman ur aki wa kau nongko ur akipm pa ngko eln kinar hu kapmet ur pa ak wang ur a arpm ekg yapm pa, ake ntie ekg al kipm rkolntel ye no tukulein hu pa ak wang ripa aki?”
5 A seguir, lhes perguntou: Qual de vós, se o filho ou o boi cair num poço, não o tirará logo, mesmo em dia de sábado?
6 Ari ake ntie ekg tu akalmpe yangkipm ripa.
6 A isto nada puderam responder.
7 Yatom Jisas kil ari tu melnum tiur a tu kwewen kul ekg akal tu al ekpma pa, tu wi wrik worwor pa arpme, yatom kil la nasen yangkipm kla ur pa la tolpa,
7 Reparando como os convidados escolhiam os primeiros lugares, propôs-lhes uma parábola:
8 “Wang a melnum ur kweweitn ekg ekpma wail ur a ntekg al itnen kin kpman a ye tita pa, ampur kitn kai arpme wrik wor pa hep. Kitn eln wrik pa hi ekg uk kmel wail ur a hangken kitn ti pike kil kwe pa akal kul arpme.
8 Quando por alguém fores convidado para um casamento, não procures o primeiro lugar; para não suceder que, havendo um convidado mais digno do que tu,
9 Kitn ti arpme pa, melnum a kwewepm yaten pa akal kai la naseitn tolpa, ‘Ai, kitn eln wrik ti elnthi ekg melnum wail ti.’ Tolpa ti kitn wa numpaitn ekg kil la naseitn la tolpa kitn wreitn tukulein wrik ti kinar irpm kunukg kinar yirokg ai.
9 vindo aquele que te convidou e também a ele, te diga: Dá o lugar a este. Então, irás, envergonhado, ocupar o último lugar.
10 Tolpa ti wang a tu kweweitn pa, kitn kai irpm kunukg hep pen, yatom tol melnum a kweweitn pa arieitn plaln pa, pa kil la naseitn la tolpa, ‘Yek alkupm, wreitn kaino irpm wrik wor ai.’ Tolpa ti kitn pa wi nang wail kai ikg a tu mla ur a kipm al ekpma ark wan pa.
10 Pelo contrário, quando fores convidado, vai tomar o último lugar; para que, quando vier o que te convidou, te diga: Amigo, senta-te mais para cima. Ser-te-á isto uma honra diante de todos os mais convivas.
11 Ekg nte, melnum a kat kil alkil pa, hi wa tu arkuel kinar knokg. Wa melnum a arku kil alkil pa, hi wa tu katel kaino kwa.”
11 Pois todo o que se exalta será humilhado; e o que se humilha será exaltado.
12 Yatom Jisas kil la nasi melnum a kwewel pa la tolpa, “Tol kitn ntekg ekpma wail ur pa, ampur kitn kwe tu melnum worwor alkitnen pa, aki wasok wail alkitnen, aki yiprokgen ur alkitnen, aki tu alkitnen a kipm ark wrij a arpm ntie pa. Ekg nte, wang ur a hi wa tu ntekg ekpma wail pa, hi wa tu kweweitn akalmpe a pike kitn kwewen pa.
12 Disse também ao que o havia convidado: Quando deres um jantar ou uma ceia, não convides os teus amigos, nem teus irmãos, nem teus parentes, nem vizinhos ricos; para não suceder que eles, por sua vez, te convidem e sejas recompensado.
13 Kitn akal ntekg ekpma wail ur pa, kitn kwe tu melnum a arpm warkip, tu a numpwam paitnen, wa tu melnum a nepm paitnen, a ikg paitnen.
13 Antes, ao dares um banquete, convida os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos;
14 Kitn aklin tu a tolpa pa, kitn akwap wor pake, kitn utopen om! Ekg nte, tu pa ake ntie ekg hi wa akalmpenteitn. Hi wa Maur Wailen kil alkil akalmpenteitn ak wang a tu melnum nipet wor pa wreitn ha kirkhap ai.”
14 e serás bem-aventurado, pelo fato de não terem eles com que recompensar-te; a tua recompensa, porém, tu a receberás na ressurreição dos justos.
15 Wa melnum wrij ur a ntien al ekpma arpm pa, atning yangkipm a Jisas la pa, yatom kil la nasel la tolpa, “Mla ur a hi wa al ekpma wail kahor Kingdom a Maur Wailen pa, kil pa wor pake, kil utopen om!”
15 Ora, ouvindo tais palavras, um dos que estavam com ele à mesa, disse-lhe: Bem-aventurado aquele que comer pão no reino de Deus.
16 Ari wa Jisas kil akalmpentel la tolpa, “Melnum wrij ur pike kil akal ntekg ekpma wail, yatom kil kwa yangkipm kai la nasi tu wrong wailet pa la tolpa, hi wa tu kul ekg ntiel arpm al ekpma pa.
16 Ele, porém, respondeu: Certo homem deu uma grande ceia e convidou muitos.
17 Ak wang a kil numprampen ekpma pa arpm pa, kil kwa melnum akwap kalpmel alkilen pa kai ari tu a pike kil kwewen ekg akwiyen ye kul yatom wa la nasen la tolpa, ‘Kipm kul om, kweiur kweiur wrongwailet apm numprampen yat ase!’
17 À hora da ceia, enviou o seu servo para avisar aos convidados: Vinde, porque tudo já está preparado.
18 Kil kai akal akwiyen kul, ari tu wrongwailet la tolpa tu arke ekg kweiur kweiur wrongwailet, ti tu ake al kai. Yatom melnum ur pa la nasel la tolpa, ‘Woi, reinjeitn ekg kupm arke. Knokg ur a kupm armpen kil, ti kupm apm kai ari kilke. Ti kupm ake al kai.’
18 Não obstante, todos, à uma, começaram a escusar-se. Disse o primeiro: Comprei um campo e preciso ir vê-lo; rogo-te que me tenhas por escusado.
19 Wa ur pa la nasel la tolpa, ‘Woi, reinjeitn, ekg kupm arke ekg kau nongko wampwam kupm armpen ti, ti kupm al kai wiyen ekg ak ak kwap hep pen, tolpa ti ake ntie ekg kupm kai.’Kweiur kweiur a knokg ti ak yipoen om tu ake kai ekg al ekpma.|src="GW-095.tif" size="span" loc="Luk 14.19" copy="Graham Wade © United Bible Societies, 1989." ref="14.19"
19 Outro disse: Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; rogo-te que me tenhas por escusado.
20 Wa ur pa la tolpa, ‘Kupm wet ti wi kin ti pen, ti ake ntie ekg kupm nuhurntel kai.’
20 E outro disse: Casei-me e, por isso, não posso ir.
21 Yatom melnum akwap kalpmel pa wa kai nasi melnum yan a numprampen ekpma pa la tolpa tu arke, ti tu ake al kul. Kil atning a tu la tolpa yatom kil ipma wleket paitn, om kil la nasi melnum ak kwap kalpmel alkilen pa la tolpa, ‘Tolpa ti kitn iktutu kai hor ya wail wail a ya wasok wasok a ha wail ripa kor ik nakur tu melnum a arpm warkip, tu a numpwam paitnen, tu a nepm paitnen, a ikg paitnen ai kul!’
21 Voltando o servo, tudo contou ao seu senhor. Então, irado, o dono da casa disse ao seu servo: Sai depressa para as ruas e becos da cidade e traze para aqui os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.
22 Yatom melnum akwap kalpmel alkilen pa apm kai ak komkiti tol a kil la pa, yatom kil wa pleln kul la tolpa, ‘Wailen, ekla a kitn la pa kupm katnun, pake wrik tiur ha ti pen.’
22 Depois, lhe disse o servo: Senhor, feito está como mandaste, e ainda há lugar.
23 Ari wa melnum yan a numprampen ekpma pa la nasel la tolpa, ‘Ti kitn wa nuhurn ti kai hor ya wailwail a ya waitketn ketn ai hor wringya kweiur kweiur pa, kor kwewen la nasen titnongket ekg tu wreitn kulngkul wan a kupm ti nti.
23 Respondeu-lhe o senhor: Sai pelos caminhos e atalhos e obriga a todos a entrar, para que fique cheia a minha casa.
24 Ti kupm la nasepm tolpa, tu melnum a kupm kwewen hep pa, ake ntie ekg hi wa ur al ekpma wail akupm pa, kalpm!’ ”
24 Porque vos declaro que nenhum daqueles homens que foram convidados provará a minha ceia.
25 Ak wang wrij ur pa, tu wrong wailet paitn nti Jisas pa ngkom kai, yatom kil pleln la nasen la tolpa,
25 Grandes multidões o acompanhavam, e ele, voltando-se, lhes disse:
26 “Kitn mla ur a kul ekg kupm ti, pake ake wa kitn uk yirokg manjan, kin warim, muinwror muitnwror, wa kitn alkitn ti yat pa, kitn ake ntie ekg paln tukol disaipel akupm ti.
26 Se alguém vem a mim e não aborrece a seu pai, e mãe, e mulher, e filhos, e irmãos, e irmãs e ainda a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Wa melnum a katnuntopm pa, pake ake kil arki yo kwatingki alkilen pa, kil ake disaipel akupm ti.
27 E qualquer que não tomar a sua cruz e vier após mim não pode ser meu discípulo.
28 Tol kipm ur akwonalmpen akal ntekg wan wlop wlop kaino kwa pa, kitn irpm ikwonilmpen hep plaln ekg marpm a ak ntekg wan ripa pen. Hi wa kitn ntie ekg ak ntekg wan pa plaln pa, pa kitn ik ntekg.
28 Pois qual de vós, pretendendo construir uma torre, não se assenta primeiro para calcular a despesa e verificar se tem os meios para a concluir?
29 Pake tol kitn uwen hong pa alil hmpangkil pa tolti, ari ake kitn ntie ekg ntekg wan pa plaln pa, tu arieitn pa, hi tu akeitn nokg.
29 Para não suceder que, tendo lançado os alicerces e não a podendo acabar, todos os que a virem zombem dele,
30 Hi tu wa la tolpa, ‘Melnum ti katen kwap ti, ari ake wa kil ntie ekg kil ak pa kai plaln.’
30 dizendo: Este homem começou a construir e não pôde acabar.
31 Wa tol melnum tukgunakgen ur kil wi wrong wasok ur a kmel 10,000 a kil pa ye kai ekg hripon namponen wrong wail ur a kmel 20,000 a melnum tukgunakgen ur pa, kil akal arpm ekg akwonalmpen hep pen, wrong wasok ripa, al tu ntie ekg hangken tu wrong wail ripa aki kalpm e.
31 Ou qual é o rei que, indo para combater outro rei, não se assenta primeiro para calcular se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Tol ake kil ntie pa, akal kil kwa melnum yangkipm kuinen tiur pa kai ekg ari ropon melnum tukgunakgen ripa ngko ya pa la nasel la tolpa, ‘Al men ntekg kuina ur ekg ak ntekg ipma a kitn ti pa paln wor?’
32 Caso contrário, estando o outro ainda longe, envia-lhe uma embaixada, pedindo condições de paz.
33 Tolpa ti kupm la nasepm la tolpa, tol melnum ur ake kil uk yirokg kweiur kweiur alkilen pa, kil ake ntie ekg paln disaipel akupm.”
33 Assim, pois, todo aquele que dentre vós não renuncia a tudo quanto tem não pode ser meu discípulo.
34 “Nokg pa nokgij wor pake, tol kil kupuk pa, ake ntie ekg mento wa ntekg ekg kil wa paln nokgij.
34 O sal é certamente bom; caso, porém, se torne insípido, como restaurar-lhe o sabor?
35 Ti nokg kupuk paitn a tolpa, pa ake wa ak ntekg nep a hamung pa nip wor yat. Ti men piln kai hup yipik tolti. Ti tol kipm melnum a nungkulkg itnentepm pa, kipm itning om!”
35 Nem presta para a terra, nem mesmo para o monturo; lançam-no fora. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.