Mateus 9
Rote Tii Alkitab (TXQ) vs NTLH
1 Basa naa, Yesus asa saꞌe falik ofak fo reni dano boboan seri reu, de ara losa kota Kapernaum, Ndia mamana leleon.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Numa naa, hambu hatahorir ndoro reni sira nonoon keko-luꞌuk neni Yesus neu. Yesus mete-nita naa, boe ma Ana bubuluk ara ramahere reu Ndia rae, Ndia bisa tao nahai sira nonoon naa. Huu naa de Ana kokolak neu hatahori keko-luꞌuk naa nae, “Ana nggee! Matetea o dalem dei! Au koka heni o sala-singgom mara ena.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Tehuu hambu meser anggama Yahudir hida ruma naa, ara ramanene Yesus kokolan naa. Boe ma dalen nara rakasuka tutik kana. De ara rakokola aok rae, “Hatahori ia nambarani nalan seli kokolak talo naa! Kada Manetualain mesa kana bisa fee ambon hatahori sala-singgon. Tehuu hatahori ia kokolan naa, tao aon sama leo ndia ia, Manetualain. Ana nakadadaek naa ena!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Tehuu Yesus bubuluk dale kuru-eron nara. De Ana kokolak nae, “Tao hata de ei duꞌa mae, Au ia kokolak akadadaek?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Bee ndia mudan lenak? Mete ma Au afada hatahori keko-luꞌuk ia ae, ‘O sala-singgom hambu ambon ena,’ do, Au ae, ‘Mambadeik leo, fo fali muu ngga.’
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Mete ma ana nambadeik tutik kana, dei fo ei mete-mita bukti mae, Au ia, Hatahori Dae-bafo Isi-isik. Au aena haak fo fee ambon neu hatahori sala-singgon.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Boe ma hatahori keko-luꞌuk naa nambadeik, de ana laꞌok fali neu ngga.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Neu basa hatahorir mete-rita naa, boe ma ara heran. De ara rakadedemak Manetualain naden rae, “Manetualain naa, ta neni babanggak! Ana fee koasa moꞌok talo ia neu hatahori dae-bafok ena.”
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Basa naa, Yesus laꞌo numa naa mai, boe ma Ana mete-nita hatahori mana susu bea esa, tao ues nai uma sususu bea. Naden Mateos. De Yesus noke nalan nae, “Mai fo tungga Au!” Mateos namanene nala naa, boe ma ana nambadeik fo tunggan tutik kana.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Basa de Mateos noke Yesus fo mai naꞌa nai ndia uman. Ana oo noke ndia nonoo mana susu bean nara, ma fuik laen nara boe, fo mai raꞌa sama-sama roo sara.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Tehuu hambu hatahori hida ruma partei Farisi mai unggu-remu reu Yesus ana nunin nara rae, “Tao hata de ei mesem nanggatuuk naꞌa sama-sama no hatahori papake taak kara, sama leo mana susu bear raa, ma sira nonoo manggaraun nara?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Boe ma Yesus nafada sara nae, “Hatahori kamahedik memak parluu doter. Tehuu hatahori bee fo sodak ena, ta parluu.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Malole lenak ei fali miu ngga fo parisa matalolole Manetualain Dedea-kokolan, fo lele uluk Ana nadenu Ndia mana toꞌu dedeꞌan Hosea surak nae,
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Basa naa, Yohanis Mana Saranik ana nunin nara reni Yesus reu. Ara ratane rae, “Ai mana tungga Yohanis naa, masiꞌe puasa. Hatahori Farisir oo puasa boe. Tehuu tao hata de Papa ana nunin nara raꞌa-rinu rakandoo? Sira raa, ta ralela puasa, do?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Tehuu Yesus naselu sara pake lololek nae, “Talo ia: mete ma hambu feta kabin, fuik kara ta puasa, tehuu ara raꞌa losa rakabete. Mete ma baroit touk bei nai naa, neu ko basa sara raꞌa rame-rame. Tehuu neu laꞌe esa, mete ma hatahori laen humu reni baroit touk, boe ma ndia nonoon nara rameda susa, dei fo lelek naa ara puasa.
15 Jesus respondeu:
16 Hatahori ta haꞌi rala tema beuk bibiak faa fo tandan neu badu raak mana sidak ena. Te mete ma safe badu naa, tema neni tanda beuk naa, neu ko ana kukundu. No dalak naa, badu raak naa sidan boe tamba.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Leo naak oo hatahori ta radai oe anggor beuk neni boboꞌik banda rou raak dale neu boe, te neu ko kadin ma ana sii sasarak, de oe anggor beuk naa mboꞌa henin. Dadi oe anggor beuk muste nadain neni boboꞌik banda rou beuk neu, fo dua sara rakatataka no neulauk.” [No lololek naa, Yesus nanori sara nae Ndia nenorin naa, beuk. Dadi boso feen nabali no nenori raak.]
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Neu Yesus bei kokolak no Yohanis ana nunin nara, boe ma hambu malangga uma huhule-haradoik esa mai natonggo no Yesus. Hatahori naa sendek luu-langgan neu Yesus matan, de noke-hule nae, “Papa, ee! Tulun dei! Te au ana fetong dei fo maten. Papa tulun mai ndae limam neun dei, fo ana bisa nasoda fali numa mamaten mai.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Yesus namanene nala naa, boe ma Ana no ana nunin nara tungga memak ro hatahori naa.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 — ausente —
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 — ausente —
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Yesus nameda, boe ma Ana hekor aon de mete neu inak naa. Boe ma Ana kokolak nae, “Ana nggee! Matetea o dalem. Huu o mamahere tebe-tebe neu Au, de o hai ena.” Hatematak naa oo inak naa hai tutik kana boe.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Basa de Yesus asa laꞌok rakandoo reni malangga uma huhule-haradoik naa uman reu. Losa naa, boe ma Ana maso de mete-nita manahelo bini susa-sonak, ma hatahori noꞌuk ka buꞌi rakarereu.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Boe ma Yesus nafada sara nae, “Hahae bubuꞌik, fali miu ngga leo! Huu kakanak ia ta mate. Ana kada sunggu a.” Tehuu ara hika korombiꞌe bafan nara mbali Yesus.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Boe ma hatahorir raa, basa sara kalua. De Yesus maso neni kakanak naa kaman dale neu, ma toꞌu nala liman. Boe ma kakanak naa nasoda fali numa mamaten mai tutik kana.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Hatahori mete-rita naa, boe ma ara mulai ratuik ndule sira nusan, laꞌe-neu hata fo Yesus taok naa ena.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Basa boe ma Yesus laꞌok nakandoo. Neu bei laꞌok numa dalak, hambu hatahori pokek dua tungga-tungga roon. Ara eki rae, “Mane Dauk tititi-nonosin, ee! Kasian neu ai dei!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Yesus maso neni uma dale neu, boe ma hatahori pokek kaduak kara raa reni Yesus reu. De Ana natane sara nae, “Ei mamahere tebe-tebe mae, Au aena koasa fo tao ei bisa mete-mita?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Yesus namanene nala naa, boe ma Ana nafaroe matan nara, de kokolak nae, “Mete ma talo naa, na, ana dadi leo tungga ei nemeheherem naa!”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Yesus kokolak basa talo naa, boe ma ara mete-rita tutik ka. Tehuu Yesus fee nesenedak maherek neu sara nae, “Masaneda, ee! Boso mafada hatahori esa boe na, hata fo mandadik ia ena!”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Tehuu ara ta bisa rakataka rala aon nara. De ara laꞌok ndule nusak naa, fo tui ratanggela hata fo Yesus taok naa.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Hatahori pokek kaduak kara raa kalua, boe ma hatahorir nuni roo hatahori laen esa neni Yesus neu. Hatahori naa, ta bisa kokolak, nahuu nitu saꞌen.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Yesus mete-nita naa, boe ma Ana parenda nitu naa kalua laꞌo ela hatahori naa. Nitu naa kalua, boe ma hatahori naa kokolak tutik kana. De hatahori noꞌuk kara marai naa, heran bali-bali. Ara rae, “Awii! Ita hatahori Yahudir bei ta mete tita mandadik leo iak ia!”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Tehuu hatahori Farisir ta ramahoko. Ara kokolak rae, “Weeh! Nitur malanggan ndia feen koasa fo Ana bisa husi kalua nitur.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Basa de Yesus laꞌok ndule kota ma nggorok noꞌuk ka, fo fee nenorik nai uma huhule-haradoik kara. Ana nanori hatahorir laꞌe-neu Manetualain Hara Lii Malolen, ma tao talo bee fo bisa maso dadi Ndia hatahorin. Ana oo, tao nahai hedis mata-matak kara, ma basa hatahorir fo ao-mbaan nara mana male-maꞌak kara boe.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Yesus mete-nita hatahori noꞌuk kara raa, boe ma Ana tuda kasian neu sara, nahuu ara ta bubuluk tao talo bee. Basa sara, sama leo bibi lombo fo mana lolo taak.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 De Yesus kokolak no Ndia ana nunin nara nae, “Hatahori noꞌuk kara ia, sama leo osi-lutu buna-boan. Leo mae buna-boan noꞌuk, tehuu hatahori mana maue-osa ta dai fo ketu-koru rala buna-boan nara raa, fo rambeda sara rai soka-poler dale.
37 Então disse aos discípulos:
38 Huu naa de ei muste moke Tenu osik fo Ana nadenu hatahori mana maue-osar, mita fo ara reu rakabubua rala Ndia osin buna-boan nara.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.