Mateus 9

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu tomania mbiwa tooni tizaa waaŋ muul, ve tiraav tila tivool pa Kapernaum, ene nugh tau Yesu ilepleep pani.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Tila tilooŋ ta sewe, ve malau mako, zeran siriv tibaad ŋeer narape ee izala boor ve tilam tighe Yesu iuule. Ŋeer tawe, aaghe imaat, ve irau ilaagh mako. Yesu ighita zeran tana ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav pa narape tawe ighe: “Tazig, uroi sov. Sosor tsio, yau nareua wa.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi paam. Tilooŋ Yesu aliiŋa ziiri rig tane, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane ivelegh Maaron. Maaron mon, o isaav tauvene.”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Puughu mindai ta ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 — ausente —
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 — ausente —
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 I isaav tauvene, ve ŋeer tana iburig, ipul zi, ve imuul ila pa ruum tooni.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Eval tiina tawe tighita gabua ŋgereeta tana, le roiŋ tiina igham zi, ve tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Pasaa, i ighur tapiri izaa to tamtamon, leso tigham uraat tauvene izi taan.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Yesu ipul nugh tawe, ve ilaagh ila rig le ighita ŋeer ee to yauŋ takes ilepleep ila niia to uraat, eeza Matayu. Yesu isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.” Tauvene Matayu iburig, ve itaghon Yesu gha yesŋa tila.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Murei ra, Matayu igham ghanghaniiŋ izi ruum tooni. Yesu tomania mbiwa tooni tila tileep tomani zi, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, Matayu zeetŋa katini to yauŋ takes, tomania zeran naol to ghamuuŋ sosor tilam paam, ve yesŋa tilup zi ta sewe.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Zeran tutuuŋa siriv tighit zi, ve tighason mbiwa to Yesu tighe: “Wai, mindai ta tiina tsiam, yesŋa zeran to yauŋ takes, ve zeran to ghamuuŋ sosor tilup zi pa ghanghaniiŋ?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Yesu ilooŋ saveeŋ toozi tana, ve isaav pazi ighe: “Yes tau tinizi poia na, dokta le uraat pazi mako. Yes moroghooŋa mon o, i le uraat pazi.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Yam irau ala ve agham ŋgar poi pa Maaron aliiŋa ziiri tane puughu:
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Saawe tana, ŋeer rughuzaaŋa Yoan ziŋeera siriv tiŋarui Yesu tila, ve tisaav pani tighe: “Saawe naol, yei niŋgunŋgun taumai pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve zeran tutuuŋa tighamgham tauvene paam. Puughu mindai ta mbiwa tsio titaghon ŋgar tauvene mako?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi tauvene: “Isaav ighe ŋeer eta ivai paaghu, ve yesŋa zeetŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tooni, pale zeetŋa lolozi ipataŋan? Mako. Pa etazi ite tau ivai paaghu na, ileep tomani zi. Eemon murei, saawe eta pale ivot, o tikis vaiŋ paaghu tana, ve tighamu ipul zeetŋa gha ila. Saawe tana, zeetŋa pale lolozi ipataŋan, ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
15 Jesus respondeu:
16 Yesu isaav muul ighe: “Uuli muŋgaana tau perekia na, ene irau tisai uuli paaghu izala paavo to ipoona ne mako. Pasaa, uuli paaghu tawe pale ighoghoov uuli muŋgaana tana, mako ivaputu ghi le isaghat kat.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Vaen tauvene paam. Irau tiliŋ vaen paaghu izila vaen paatu muŋgaana tau tigharaata pa mekmek uuli ne mako. Pasaa, vaen paaghu pale ipasaria paatu muŋgaana le diŋia ve perekia. Mako vaen imaliŋ, ve paatu paam isaghat. Tauvene vaen paaghu izila patuzi paghpaaghu, o poia. Leso vaen tomania paatu igheen poi.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Yesu isavsaav tomania Yoan ziŋeera tana, ve malau mako, daaba ee iŋaruini ila, iput aaghe izi Yesu aaghe puughu, ve itaŋ raraini ighe: “Tiina tsiau, natugliva, ŋgarig gha imaat. Eemon isaav ighe yo ulam ruum tsiau ve ughur nimam izala paavo, i aat iburig muul.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Tauvene Yesu iburig, ve yesŋa mbiwa tooni titaghon ŋeer tawe tila.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 — ausente —
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 — ausente —
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Yesu itoor ghi, ve maata imuul le ighita livaa tawe, ra isaav pani ighe: “Livug, uroi sov. Lolom poia. Pa ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha tinim poia wa.” Saawe duduuŋ tana, moroghooŋ tooni isov, ve tiini poia.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Ra malmalizi tila tivot ruum to daaba tana. Tiloŋ tila, ve Yesu ighita tamtamon siriv tiviv mbouŋ to taŋizŋiiz ila pirai. Ve eval tiina tighamgham oroor tiina, ve tiloŋloŋ tivotvot pa ruum.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Yam asov aghau avot ala muuri. Livaa marani imaat mako. Ewe igheen mon.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tiŋiŋ pani.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Yesu iziir zi tisov tivot tila muuri, ve iloŋ ila ruum loolo, ra ikis livaa marani niima, ve rekia mon maata iyaryaar ve iburig.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Murei, gabua tana vaaru ilaan irau taan sirivu tawe.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Yesu ipul nugh tawe, ve isakia laghooŋ tooni muul ila, ve matazi kumkuuma ru titaghoni tilam, ve tiboboob tighe: “O, David Naatu, lolom raa, isaghatin ghei ve uul ghei lak!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Yesu iloŋ ila ruum tau i ilepleep pani na, ve matazi kumkuuma ru tawe tila tooni, ve i ighason zi ighe: “Mindai? Yamru aghur ilam tsiau aghe yau irau nagharaat matamim?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Tauvene Yesu niima ila itut matazi, ve isaav pazi ighe: “Gabua aat ivot pa yamru itaghon ghuruuŋ ila tsiam.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Yesu isavia saveeŋ tane, ve rekia mon matazi pakia ve tighita nugh. Ra iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe: “Alooŋ. Avotia gabua tane vaaru pa tamtamon eta sov.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Eemon mako. Saawe tau tipuli ve tila, yesuru tipaesia gabua tana vaaru le irau taan sirivu tawe isov.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Zeran ru tana tipul Yesu gha tila, ve malau mako tamtamon siriv tigham ŋeer ite paam ila to Yesu. I, avuvu saghati ighamu aavo ivool.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Yesu iziir avuvu saghati tawe ighau pani, ragha ŋeer tana aavo pakia ve isavsaav. Eval tiina tau tileep ve tighita gabua ŋgereeta tana, tirur pani le ŋgar toozi imbool. Ve tisaav tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, iit Israela taghita gabua eta tauvene ivot izi nugh toit mako.”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Eemon zeran tutuuŋa siriv tisaav tighe: “Ewe, daaba to avuvu sasaghati ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yesu ilaghlaagh irau nugh tintiina ve geegeu, ve ivovotia vaaru poia pa tamtamon pa pooz to nugh sambam. I ipapaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve igharaat zi pa moroghooŋ maata maata paam le tisov tinizi poia.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 I ighita eval tiina le loolo isaghatin zi. Pasaa, pataŋani naol itatan zi le tapirizi isov, ve tivaghamgham imin sipsip tau lezi ŋginiiŋ mako.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Tauvene isaav pa mbiwa tooni ighe: “Aniiŋ katini timatuugh wa. Eemon uraata to lupuuŋ aniiŋ, eval mako. Eŋaeŋa mon.
37 Então disse aos discípulos:
38 Tauvene aghason uum Taama tau iŋginŋgin uraat to lupuuŋ aniiŋ na. Leso imbaaŋ uraata siriv muul tila pa uraat to lupuuŋ aniiŋ tooni.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.