Mateus 24

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu ipul Rumei Tiina, ve ivot ila muuri, ra mbiwa tooni tila tooni, ve titotoi Rumei Tiina tomania ruum siriv tau tiyooz tigharau na pani.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Aazne, yam aghita Rumei Tiina tomania ruum popoiazi tau tiyozyooz we? Onoon kat, yau nasaav payam. Murei pale tireu mbirisai zi tisov tizi. Irau tipul maet eta igheen izala maet ite paavo mako.”
2 Então ele disse:
3 Yes tilaagh tizala loloz Oliv, ra Yesu mboole izi ta sewe. Tomania mbiwa tooni zigazi tilepleep, ve tisaav pani tighe: “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ tau usavia pa rewaaŋ Rumei Tiina na, ŋeez o gabua tana ivot? Ve isaav ighe muleeŋ tsio tomania taan saawe igharau, pale saa gabua imin ilaal pani?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Yesu isaav pazi ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim! Mako pale tamtamon eta igherev gham ve apul eez tsiau.
4 Jesus respondeu:
5 Pasaa, murei, tamtamon naol pale tilam ve tiwaat sorokin yau ezag, ve tighe: ‘Yau tane, Mesia.’ Ve tamtamon katini pale tighur ila karom toozi tawe, ve tipul eez tsiau.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Yam pale alooŋ malmal tintiina varuzi. Ve aloŋlooŋ saveeŋ yaghur tighe malmal tintiina pale tivot. Eemon asaŋeeŋ sov. Pa gabua tauvene aat ivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon taan saawe, ene soone.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Tauvene nugh tintiina siriv pale tigham malmal tomania nugh tintiina siriv, ve kinik siriv pale tigham malmal tomania kinik to nugh siriv. Pitool pale ivot izi nugh siriv, ve yogyoog itok taan siriv.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Pataŋani isov tana, ene imin yavyavuuŋ tau zilivaa tiyamaana imin maata. Le isov, o tipoop.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 “Saawe tana ighe ivot, ene pale tamtamon tikis gham, ve tighur pataŋani naol payam, ve tirav tsiam siriv timaat. Ve nughmariŋ pale tighur koi payam. Pasaa, yam avotia yau ezag, ve ataghon ghau
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Tauvene saawe tana, tamtamon katini tau tighur ilam tsiau na, pale tighur murizi payau, ve tivaghuru koi pa tauzi, ve tivaghuru zi ila yes daaba nimazi, leso tighur yavyavuuŋ pazi.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Ve propet karomŋa naol pale tiburig, ve titoom tighe yes tivotia Maaron aliiŋa, ve tigherev eval tiina gha tipul eez to Maaron.
11 Então muitos falsos
12 Ŋgar saghati pale ivot imin tiina. Tauvene tamtamon naol pale tighur murizi pa Maaron. Ve ŋgar to ghuruuŋ loloon pa Maaron ve tamtamon, ene pale izi izi le isov.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Eemon tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ, ve ikis ghuruuŋ ila tooni tuŋia, le irau saawe tooni isov, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poi.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Vaaru poia tau isavia pooz to nugh sambam, ene pale tivotia irau taan naol isov. Leso nughmariŋ tilooŋa, ve tighur ila saveeŋ tsiau. Omako taan saawe ivot.”
14 E a boa notícia sobre o
15 Yesu isaav muul ighe: “Murei, yam pale aghita gabua saghati kat iyooz iloŋ ila Rumei Patabuyaaŋ to Maaron ve ivaghamunia. Mako tipul nugh tawe ileple. Saveeŋa, propet Daniel ivotia muuŋ wa. (Yo sei tau ighe uwaat saveeŋ tane, na ugham ŋgar pani poi.)
15 E Jesus continuou:
16 Isaav ighe gabua tana ivot, tamtamon tau tileep izi taan sirivu to Yudea na, yes aat rekia mon ve tighawaar tizala pa loloz.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Ve isaav ighe ŋeer eta ilepleep ila nugh to lepoogh ta ruum paavo we,
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tana ivot, ene i paam. Irau imuul ila igham nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ mako. Ighau mon gha ila.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Saawe tana ighe ivot, zilivaa tau apozi ve yes payamyamŋa, ene tikaria tauzi wa. Pasaa, ipataŋan pazi pa ghaoŋ.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Tauvene yam asuŋ Maaron. Leso ighur saawe to pataŋani tana ila saawe to nugh yauŋa, ma umbom patabuyaaŋ sov, ve ighur sooso payam to aghau.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Pa pataŋani to saawe tana pale tiina le tiina kat. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan le ilam aazne, pataŋani tauvene ivot pai eta soone. Ve murei paam, irau ivot muul mako.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Isaav ighe Maaron iŋgoor saawe to pataŋani tana tuuku mako, ene aat tamtamon eta irau ileep mako. Tisov tilalez. Eemon i igham ŋgar pa yes tau i tauu isiigh zi timin le na. Tauvene i aat iŋgoor saawe tana tuuku.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 “Saawe tana, ighe tamtamon eta isaav payam ighe: ‘Aghita. Mesia tauta ene!’ ma isaav ighe: ‘I ileep izi sewe!’, na aghur ila saveeŋ tooni sov.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Pa zeran karomŋa pale tiburig, ve siriv titoom tighe yes Mesia. Ve siriv pale titoom tighe yes tivotia Maaron aliiŋa. Ve yes pale tigham gabua ŋgeretazi tomania ilaal tintiina siriv tivot paam. Leso tigherev tamtamon gha tipul eez to Maaron. Yes tau Maaron isiigh zi timin i tauu le na paam. Zeran karomŋa tawe pale titoova to tigherev zi, leso tipul eez to Maaron.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Alooŋ! Gabua isov tana tivot soone, ve yau nasavi zi payam pataghaaŋ. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Isaav ighe tisaav payam tighe: ‘Alooŋ. Mesia ila ileep izi nugh ŋginaaŋa!’ na yam ala toozi sov. Ve ighe tisaav tighe: ‘I ileep ila ruum tawe loolo!’ na aghur ila saveeŋ toozi sov.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Pa saawe tau Tamtamon Naatu ilam ve itotoi tapiri ivot ighazooŋ, ene pale tamtamon tisov tighita. I pale izilam imin nugh ighani milia ila sambam saamba ziige to aaz izaa, ve ila ivool ziige ite to aaz izila.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 “Nugh tau ighe uri igheen pani, ene irau iyooŋ mako. Pasaa, man kool pale tiroov tila ve tilup zi ta sewe to tighani.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 “Pataŋani to saawe tana tivotiir le isov, mako aaz irau ighaaz muul mako, ve nugh ndoroom. Ve kaiyo paam pale isul muul mako. Pitum to sambam saamba pale tipul niazi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale ivatoki gabua siriv to sambam saamba tau tapirizi tiina na le tirur.
29 Jesus disse:
30 Mako gabua ee pale ivot izala sambam saamba imin ilaal pa Tamtamon Naatu muleeŋ tooni. Ve tamtamon tisov to taan pale matazi izala ve tighita Tamtamon Naatu ileep ila taitai to sambam paavo, ve izilam toman tapiri ve mbonari tiina kat. Tauvene yes pale tiroi ve titaŋ tiina.
30 Então o sinal do
31 Mako tavuur to Maaron itaŋ tiina, ve Tamtamon Naatu imbaaŋ aŋela tooni tila tirau taan ziige paaŋ. Leso tiyauur yes tau i isiigh zi timin le na, ve tigham zi tila tooni. Pale tila pa ragh puughu, daudau puughu, yavaar puughu, ve kaagu puughu.”
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighe booga mbitai ve mbiila paghpaaghu tivot, na aghilaal aghe saawe to aaz ighe ilam tane.
32 Jesus disse ainda:
33 Gabua tau nasavi zi ne, ene ŋgara raraate mon. Isaav ighe aghita gabua naol tane tivotvot, mako awatagh aghe saawe to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene ilam igharau wa, imin tamtamon tau iyooz ila ataman aavo.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Onoon kat, yau nasaav payam: Yes to saawe tane pale timaat soone, ve tighita gabua tana tisov tivotiir.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Sambam saamba ve taan pale tilalez. Eemon saveeŋ tsiau ziiri eta irau ilale ne mako.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 “Saawe duduuŋ to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene tamtamon eta iwataghi mako, aŋela tau tileep sambam we tiwataghi mako, ve Naatu paam, iwataghi mako. Taama Maaron mon, ta iwataghi.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 — ausente —
37 A vinda do
38 — ausente —
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 — ausente —
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Saawe tana, ighe zitamoot ru tighamgham uraat ila uum, ene pale tigham ee, ve tipul ee ileep.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Ve ighe zilivaa ru tilup zi pa uraat to gharatooŋ aniiŋ, ene pale tigham ee, ve tipul ee ileep.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Tauvene amamaat ariaaŋ! Pa saawe duduuŋ to Tiina tsiam muleeŋ tooni, ene yam awataghi mako.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Agham ŋgar poi. Isaav ighe ruum taama eta iwatagh saawe duduuŋ tau umbuuŋa eta ighe ilam, ene irau igheen mako. I aat imamaat, ve iŋgin ruum tooni poi. Mako pale umbuuŋa tana ireu ruum tooni, ve iloŋ ila ium gabua tooni.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Yam tauvene paam. Agharaat gham pataghaaŋ, ve asasaŋan. Pa Tamtamon Naatu pale ilam pa saawe eta tau yam awataghi mako, ve ipaperekin gham.”
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe besooŋa eta ŋgar tooni poia, ve tiini ibees pa uraat tau tighuru ila niima, ene pale tiina tooni ighuru imin daaba. Leso iŋgin ruum tooni tomania besooŋa tooni siriv, ve igham lezi aniiŋ ila saawe tau tiina tooni ighuru na.
45 Jesus disse ainda:
46 Besooŋa tau ighe tiina tooni ila pa nugh ite, ve imuul ilam le ighita besooŋa tana igham katin uraat tooni, ene aat tintini pa poia tau pale izaa tooni.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Onoon kat, yau nasaav payam: Tiina tooni pale ighuru imin daaba, ve iŋginiir gabua tooni naol isov.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 “Eemon isaav ighe i besooŋa saghati, ve loolo ighur ighe: ‘Ah, tiina tsiau irau imuul ilam soone.’
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Tauvene iburig gha irav sorokin zeetŋa siriv, ve ipakpaak yes zeran to ghunuuŋ ve yesŋa tighanghan ve tighunghun. Besooŋa tana aat iyamaan ghi.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Pasaa, tiina tooni pale imuul ilam ipaperekini pa saawe eta tau i iwataghi mako.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Mako ilosi matini le uuli imotmot, ve isiki izila nugh saghati. Leso ileep ta sewe tomania yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi na, ve yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia, ve tilepleep.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.