Mateus 17

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Mboŋ liim ve ee ilam ila, ra Yesu igham Petrus, Yakobus, ve taazi Yoan, ve yes paaŋ mon tizala loloz ee tau daaba izala kat. Leso zigazi tileep.
1 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João, seu irmão, e conduziu-os à parte a uma alta montanha.
2 Tilepleep ta sewe, ve Yesu tiini itoora ila yes tol matazi, le naagho isul toman mbonari tiina kat imin aaz maata. Ve nonoghiiŋa tooni paam, ipisosooŋ kat ve mbonari tiina.
2 Lá se transfigurou na presença deles: seu rosto brilhou como o sol, suas vestes tornaram-se resplandecentes de brancura.
3 Malau mako ve mbiwa tooni tol tawe tighita Mose yesuru propet Ilia tivot gha yesŋa Yesu tisavsaav.
3 E eis que apareceram Moisés e Elias conversando com ele.
4 Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Tiina, taleep izi sene, kanaŋ poia kat. Ighe lolom tauvene, o narau balbaal tol ta sene. Ee payo, ee pa Mose, ve ee pa Ilia.”
4 Pedro tomou então a palavra e disse-lhe: Senhor, é bom estarmos aqui. Se queres, farei aqui três tendas: uma para ti, uma para Moisés e outra para Elias.
5 Petrus isavsaav soone, ve taitai tau milmilia, izi le ikau zi. Ra tilooŋ Maaron aliiŋa ivot ila taitai tawe loolo ighe: “Ena yau taug natug tau lolog igheen tooni, ve igham ghau lolog poia kat. Alooŋ aliiŋa ve ataghoni.”
5 Falava ele ainda, quando veio uma nuvem luminosa e os envolveu. E daquela nuvem fez-se ouvir uma voz que dizia: Eis o meu Filho muito amado, em quem pus toda minha afeição; ouvi-o.
6 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le roiŋ tiina kat igham zi. Tauvene tiput aghezi izi taan ve tiŋgooz matazi.
6 Ouvindo esta voz, os discípulos caíram com a face por terra e tiveram medo.
7 Eemon Yesu ila ikis zi, ve isaav pazi ighe: “Aroi sov. Aburig.”
7 Mas Jesus aproximou-se deles e tocou-os, dizendo: Levantai-vos e não temais.
8 Ra matazi izaa, eemon tighita tamtamon eta muul mako. Yesu zigani ta ileep tomani zi.
8 Eles levantaram os olhos e não viram mais ninguém, senão unicamente Jesus.
9 Yes tipul loloz, ve saawe tau tilaghlaagh gha tizila, Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe: “Gabua tau ŋgarig aghita na, avotia pa tamtamon rekia sov. Igheen tsiam mon le saawe tau Tamtamon Naatu iburig pa mateegh, mako avotia.”
9 E, quando desciam, Jesus lhes fez esta proibição: Não conteis a ninguém o que vistes, até que o Filho do Homem ressuscite dos mortos.
10 Ra mbiwa tooni tana tighason Yesu tighe: “Puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe propet Ilia aat imuul ilam imin maata, mako Mesia tauu ilam?”
10 Em seguida, os discípulos o interrogaram: Por que dizem os escribas que Elias deve voltar primeiro?
11 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Saveeŋ toozi tana, ene iduduuŋ. Ilia aat ilam imin maata, ve igharaat mulin ŋgar naol isov tau isaghat ne.
11 Jesus respondeu-lhes: Elias, de fato, deve voltar e restabelecer todas as coisas.
12 Ve yau nasaav payam: Ilia, i ilam wa. Eemon tamtamon tighilaalo mako. Tauta tighur pataŋani naol pani itaghon tauzi lolozi. Ve Tamtamon Naatu tauvene paam. Malau mako pale, aana ibaad pataŋani, ve iyamaan yavyavuuŋ tiina ila tamtamon nimazi.”
12 Mas eu vos digo que Elias já veio, mas não o conheceram; antes, fizeram com ele quanto quiseram. Do mesmo modo farão sofrer o Filho do Homem.
13 Yesu isaav tauvene, ra ŋgar toozi ivot ve tighilaal tighe i isavia saveeŋ tana izaa to ŋeer rughuzaaŋa Yoan.
13 Os discípulos compreenderam, então, que ele lhes falava de João Batista.
14 Yesu tomania mbiwa tooni tol tana timuul tila tivot to eval tiina, ra ŋeer ee iŋarui Yesu ila, iput aaghe pani,
14 E, quando eles se reuniram ao povo, um homem aproximou-se deles e prostrou-se diante de Jesus,
15 ve isaav pani ighe: “Tiina, lolom isaghatin natug ve uule lak! Pa ighe borau izaa pani, ene ivaghamunia le isaghat kat. Saawe siriv, ighamu itaptap izala yav, ve saawe siriv itap izila yaa loolo.
15 dizendo: Senhor, tem piedade de meu filho, porque é lunático e sofre muito: ora cai no fogo, ora na água...
16 Tauvene yau naghamu ila to mbiwa tsio naghe tiuule, gha leso tiini poia. Eemon titoova, le tirao mako.”
16 Já o apresentei a teus discípulos, mas eles não o puderam curar.
17 Yesu isaav pazi imin mbuziriiŋ ighe: “Oyai, yam tamtamon to aazne, aghur ila mako, ve ŋgar tsiam ikaukau kat. Itiŋa takaria lepoogh wa. Tauvene naghe pa ŋgar tsiam ivot ve aghilaal rig. Eemon mako. Monmon yam aghamgham pataŋani payau. Pale ŋeez o namariau? Poia, agham ŋeer marani tana ilam.”
17 Respondeu Jesus: Raça incrédula e perversa, até quando estarei convosco? Até quando hei de aturar-vos? Trazei-mo.
18 Tauvene tighamu ila tooni, ve i iyaon avuvu saghati tawe, ve iziire ighau pani. Saawe duduuŋ tana, ŋeer marani tiini poia.
18 Jesus ameaçou o demônio e este saiu do menino, que ficou curado na mesma hora.
19 Murei ra, mbiwa to Yesu tila tooni, ve yes mon tileep ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yei irau niziir avuvu saghati tawe mako?”
19 Então os discípulos lhe perguntaram em particular: Por que não pudemos nós expulsar este demônio?
20 — ausente —
20 Jesus respondeu-lhes: Por causa de vossa falta de fé. Em verdade vos digo: se tiverdes fé, como um grão de mostarda, direis a esta montanha: Transporta-te daqui para lá, e ela irá; e nada vos será impossível.
21 — ausente —
21 Quanto a esta espécie de demônio, só se pode expulsar à força de oração e de jejum.
22 Yesu tomania mbiwa tooni tila tilup zi izi Galilaia, ve i isaav pazi ighe: “Malau mako pale tighur Tamtamon Naatu ila koiŋa nimazi itaghon Maaron ŋgar tooni,
22 Enquanto caminhava pela Galiléia, Jesus lhes disse: O Filho do Homem deve ser entregue nas mãos dos homens.
23 leso tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, Maaron aat ipaburigini pa mateegh.” Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le lolozi ipataŋan kat.
23 Matá-lo-ão, mas ao terceiro dia ressuscitará. E eles ficaram profundamente aflitos.
24 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila tivot nugh Kapernaum, ve zeran siriv to yauŋ takes pa Rumei Tiina tiŋarui Petrus tila, ve tighasoni tighe: “Mindai, paduduŋaaŋ tsiam isiksik takes pa Rumei Tiina, ma mako?”
24 Logo que chegaram a Cafarnaum, aqueles que cobravam o imposto da didracma aproximaram-se de Pedro e lhe perguntaram: Teu mestre não paga a didracma?
25 Petrus iyol aliŋazi ighe: “Vee, i isiksik paam.” Murei ra, imuul ila pa ruum, ve Yesu rekia mon isoop ghasoniiŋni ighe: “Simon, yo ugham ŋgar mindai? Savunugha tau tisiksik takes ila pa yes kinik to taan? Tauzi natuzŋa, ma zeran siriv?”
25 Paga sim, respondeu Pedro. Mas quando chegaram à casa, Jesus preveniu-o, dizendo: Que te parece, Simão? Os reis da terra, de quem recebem os tributos ou os impostos? De seus filhos ou dos estrangeiros?
26 Petrus ighe: “Zeran siriv.”
26 Pedro respondeu: Dos estrangeiros. Jesus replicou: Os filhos, então, estão isentos.
27 Eemon tavaghamunia zeran tawe lolozi sov. Tasik lak. Tauvene ula ve usik yaav tsio izila yaa naliu. Iigh tau ughoona imin maata na, maet silva ee pale igheen ila aavo. Ughamu ula, ve usiki imin ituru abuun.”
27 Mas não convém escandalizá-los. Vai ao mar, lança o anzol, e ao primeiro peixe que pegares abrirás a boca e encontrarás um estatere. Toma-o e dá-o por mim e por ti.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.