Lucas 19
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVT
1 Yesu iloŋ ila nugh Yeriko, ve ilaagh taghon nugh loolo gha ila.
1 Jesus entrou em Jericó e atravessava a cidade.
2 Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep, eeza Sakaius. I zeran to yauŋ takes daaba toozi ee, ve i kuaz tauu kat.
2 Havia ali um homem rico chamado Zaqueu, chefe dos cobradores de impostos.
3 Sakaius izuari ghi ighe le ighita Yesu i saa ŋeer. Eemon irao mako. Pasaa, aaghe tuuku ve eval tiina tipoona.
3 Tentava ver Jesus, mas era baixo demais e não conseguia olhar por cima da multidão.
4 Eemon ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe ighita Yesu. Tauvene ilaan imuuŋ ila, ve ighita ai fik ee tau iyooz igharau eez tau Yesu itaghoni na, ve iip izala, ve isaŋan.
4 Por isso, correu adiante e subiu numa figueira-brava, no caminho por onde Jesus passaria.
5 Yesu ilaagh ila le ivot ai tawe puughu. Ra maata izala pa Sakaius, ve isaav pani ighe: “Sakaius, rekia mon ve uzilam! Pa aazne, yau aat naleep tomani ghom ila ruum tsio.”
5 Quando Jesus chegou ali, olhou para cima e disse: “Zaqueu, desça depressa! Hoje devo hospedar-me em sua casa”.
6 Sakaius ilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon izi, ve igham Yesu toman loolo poia kat, ve yesuru tila pa ruum tooni.
6 Sem demora, Zaqueu desceu e, com alegria, recebeu Jesus em sua casa.
7 Eemon eval tiina tighita yesuru tila le irau lolozi mako ve tiyau avozi tighe: “Wai, ŋeer tawe, i ŋeer to ghamuuŋ sosor. Yesu ila ileep ruum tooni pasaa?”
7 Ao ver isso, o povo começou a se queixar: “Ele foi se hospedar na casa de um pecador!”.
8 Yesuru tila tivot ruum, ra Sakaius iyooz ila Yesu naagho, ve isaav pani ighe: “Tiina, ulooŋ! Aazne, yau aat navalagh gabua tsiau isov imin ŋgun ru, ve narei ŋgun ee pa yes mbolaaŋa. Ve isaav ighe muuŋ yau natombaan ŋeer eta ve naum gabua tooni, ene aat nayol gabua tawe, ve nagham le tol paam izala paavo.”
8 Enquanto isso, Zaqueu se levantou e disse: “Senhor, darei metade das minhas riquezas aos pobres. E, se explorei alguém na cobrança de impostos, devolverei quatro vezes mais!”.
9 I isaav tauvene, ve Yesu isaav ighe: “Aazne, Maaron igham mulin yes to ruum tane wa. Pa ŋeer tane, i Abaram paaghu tooni paam.
9 Jesus respondeu: “Hoje chegou a salvação a esta casa, pois este homem também é filho de Abraão.
10 Tamtamon Naatu, i ilam pa ilooŋ tamtamon tau tisapir pa Maaron eez tooni, leso igham mulin zi.”
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar os perdidos”.
11 Saawe tana, Yesu ila igharau Yerusalem wa. Tauvene yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na, tighe pai ta Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ. Tauta Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi.
11 A multidão estava atenta ao que Jesus dizia. Então, como ele se aproximava de Jerusalém, contou-lhes uma parábola, pois o povo achava que o reino de Deus começaria de imediato.
12 “Pai ee, ŋeer ee ilepleep. Tomania ziiri waaro tooni ezazi tintiina. I ighe ila nugh malau, leso daaba to nugh tawe tighuru imin kinik pa tauu nugh tooni. Le isov, o imuul ila.
12 Disse ele: “Um nobre foi chamado a um país distante para ser coroado rei e depois voltar.
13 Tauvene ipoi besooŋa tooni saŋavul tilam, ve irei maet mina
13 Antes de partir, reuniu dez de seus servos e deu a cada um deles dez moedas de prata, dizendo: ‘Invistam esse dinheiro enquanto eu estiver fora’.
14 “Eemon ŋeer tawe, tamtamon to nugh tooni tighur koi pani. Tauvene timbaaŋ tamtamon siriv titaghoni tila, leso tigham avozi ve tisavsaav tomania yes daaba to nugh tawe. Tila tivot ta sewe, ve tisaav pazi tighe: ‘Ŋeer tane, yei lolomai pani mako kat. Yam aghuru to iŋgin ghei sov.’
14 Seu povo, porém, o odiava, e enviou uma delegação atrás dele para dizer: ‘Não queremos que ele seja nosso rei’.
15 “Eemon daaba tawe tilooŋ zi mako, ve tighur ŋeer tana imin kinik. Ra i iburig gha imuul ila pa tauu nugh tooni. Ila peria, ve ipoi besooŋa tooni tilam. Leso tivotia uraat toozi ve iwatagh: Maet tau i ireii pazi na, tiraukol pani ve tigham geege piiz izala paavo.
15 “Depois de ser coroado, ele voltou e chamou os servos aos quais tinha confiado o dinheiro, pois queria saber quanto haviam lucrado.
16 “Besooŋa tau ilam ivot imin maata na, ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, maet mina ee tau yo upuli ila nimag, ene naraukol pani le ivot irau saŋavul.’
16 O primeiro servo informou: ‘Senhor, investi seu dinheiro, e ele rendeu dez vezes a quantia recebida.
17 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tooni, ve ipaiti ighe: ‘Iya, yo uraata poia ee! Pasaa, yo utaghon ŋgar tsiau ve uŋgin poghania uraat ŋgiira tau naghuru ila nimam na. Tauvene yau aat naghur ghom to uŋgin nugh tintiina saŋavul.’
17 “‘Muito bem!’, disse o rei. ‘Você é um bom servo. Foi fiel no pouco que lhe confiei e, como recompensa, governará dez cidades.’
18 “Ra besooŋa ite imin ru, aana ilam ve ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, maet tsio mina ee tau yo upuli ila nimag, ene nagham uratoini le ivot irau liim.’
18 “O servo seguinte informou: ‘Senhor, investi seu dinheiro, e ele rendeu cinco vezes a quantia recebida’.
19 “Tiina tooni isaav pani ighe: ‘Yau aat naghur ghom to uŋgin nugh tintiina liim.’
19 “‘Muito bem!’, disse o rei. ‘Você governará cinco cidades.’
20 “Ra besooŋa tooni ite imin tol, aana ila ivot tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina, maet tsio mina ee, tauta enes. Yau nazunua pa uuli sirivu, ve naŋgooza ighengheen.
20 “O terceiro servo, porém, trouxe de volta apenas a quantia recebida e disse: ‘Senhor, escondi seu dinheiro para mantê-lo seguro.
21 Pasaa, yau naroi payo. Yo ughamgham ariaaŋa pa tamtamon. Irau lolom isaghatin zi rigta mako. Ve ulepleep sorok ve tamtamon tighamgham uratoi ghom. Pasaa, gabua tau tamtamon siriv tighuru igheen na, yo ughamu imin lem. Ve taum uvazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, yo uyauyau sorokini imin lem.’
21 Tive medo, pois o senhor é um homem severo. Toma o que não lhe pertence e colhe o que não plantou’.
22 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ila maata ighe: ‘Yo tane, besooŋa saghati ee! Saveeŋ tau ivot ila taum avom, tauta aat imin puughu payo to naghur atuya iŋarui ghom. Yo ughe yau naghamgham ariaaŋa pa tamtamon, ve irau lolog isaghatin zi rigta mako. Ve ughe yau nalepleep sorok ve tamtamon tighamgham uratoi ghau. Pasaa, gabua tau tamtamon siriv tighuru igheen na, yau naghamu imin leg. Ve taug navazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, yau nayauyau sorokini imin leg.
22 “‘Servo mau!’, exclamou o senhor. ‘Suas próprias palavras o condenam. Se você sabia que sou homem severo, que tomo o que não me pertence e colho o que não plantei,
23 Ighe tauvene, puughu mindai ta ughur maet tsiau iloŋ ila ruum to maet mako? Imin ta yo ugham tauvene, kanaŋ saawe tau namuul nalam, nagham maet tsiau anooŋa tomania geege izala paavo.’
23 por que não depositou meu dinheiro? Pelo menos eu teria recebido os juros.’
24 “Ra tiina tooni isaav pa zeran siriv tau tiyooz tigharau na ighe: ‘Maet mina ee tau ŋeer tane ikisi ne, awalaava pani ve aghamu ila to iitete tau ikis maet mina saŋavul na.’
24 “Então, voltando-se para os outros que estavam ali perto, o rei ordenou: ‘Tomem o dinheiro deste servo e deem ao que tem dez moedas.
25 “Yes tiyol aliiŋa tighe: ‘Wai tiina, i ikis maet saŋavul wa.’
25 “‘Mas senhor!’, disseram eles. ‘Ele já tem dez!’
26 “Eemon kinik isaav pazi ighe: ‘Mako. Yau nasaav payam: Tamtamon tisov tau lezi gabua ve tigham uratoini, ene pale tigham lezi siriv muul izala paavo. Eemon isaav ighe tamtamon eta le gabua ŋgiira mon, ve igham uratoini mako, ene pale tigham mulin gabua tana, ve i ileep sorok.
26 “Então o rei respondeu: ‘Sim, ao que tem, mais lhe será dado; mas do que nada tem, até o que tem lhe será tomado.
27 Aiyo, yes tau tighur koi payau ve lolozi pa tileep ila sambag mako na, agham zi tilam, ve arav zi tisov timatmaat ila naghog.’”
27 E, quanto a esses meus inimigos que não queriam que eu fosse seu rei, tragam-nos aqui e executem-nos na minha presença’”.
28 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tana le isov, ra ipaburigin laghooŋ tooni muul. I imuuŋ, ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tilaagh taghon eez tila tighe tizala pa Yerusalem.
28 Depois de contar essa história, Jesus prosseguiu rumo a Jerusalém.
29 Tila tivot nugh ru, Betpage ve Betania, tau tigheen ila loloz Oliv ziige, ra Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru ighe:
29 Quando chegou a Betfagé e Betânia, próximo ao monte das Oliveiras, enviou dois de seus discípulos.
30 “Yamru amuuŋ azala nugh tawe. Ala avot, pale aghita doŋki paaghu ee tau timbitu iyozyooz. Ŋeer eta mboole izala paavo pai eta soone. Apoola, ve aghamu izilam sene.
30 “Vão àquele povoado adiante”, disse ele. “Assim que entrarem, verão amarrado ali um jumentinho no qual ninguém jamais montou. Desamarrem-no e tragam-no para cá.
31 Isaav ighe tamtamon eta ighason gham ighe: ‘Puughu mindai ta yamru apool doŋki tana?’ na asaav pani tauvene: ‘Tiina tsiei le uraat pani.’”
31 Se alguém perguntar: ‘Por que estão soltando o jumentinho?’, respondam apenas: ‘O Senhor precisa dele’.”
32 Tauvene mbaŋooŋa tooni ru tawe tila ve tighita gabua isov ivot itaghon Yesu aliiŋa.
32 Eles foram e encontraram o jumentinho, exatamente como Jesus tinha dito.
33 Saawe tau tighe tipool waar pa doŋki, tauŋa tighason zi tighe: “Yamru apoola pasaa?”
33 E, enquanto o desamarravam, seus donos perguntaram: “Por que estão soltando o jumentinho?”.
34 Yesuru tiyol aliŋazi tighe: “Tiina tsiei, i le uraat pani.”
34 Os discípulos responderam: “O Senhor precisa dele”.
35 Ra tigham doŋki tawe, ve timuul tila pa Yesu. Tila tivot tooni, ve tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ izi, titir zi izala doŋki paavo, ra tiuul Yesu ve izala mboole izi.
35 Então trouxeram o jumentinho e lançaram seus mantos sobre o animal, para que Jesus montasse nele.
36 Tauvene i ileep izala doŋki paavo, ve itaghon eez ila. Yes tau tilaagh tomani zi na paam, tizavar nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ taghon eez to tipakuru.
36 À medida que Jesus ia passando, as multidões espalhavam seus mantos ao longo do caminho diante dele.
37 Tilaagh taghon eez tila le tivot loloz Oliv daaba, ra tindari muul tizila. Saawe tana, Yesu ziŋeera tau tilaghlaagh tomania na, tisov tiburig ve tipait Maaron eeza toman aliŋazi tiina. Pasaa, lolozi poia kat pa gabua ŋgeretazi tintiina naol tau tighit zi na. Tiboob tighe:
37 Quando ele chegou próximo à descida do monte das Oliveiras, seus seguidores começaram a gritar e a cantar enquanto o acompanhavam, louvando a Deus por todos os milagres maravilhosos que tinham visto.
38 “Ŋeer tane, i kinik tau ilam pa Ŋeer Tiina eeza.
38 “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”.
39 Zeran tutuuŋa siriv tilaagh tomania eval tiina tana paam. Tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pa Yesu tighe: “Mos puughu, usaav pa mbiwa tsio tineneeŋ!”
39 Alguns dos fariseus que estavam entre a multidão disseram: “Mestre, repreenda seus seguidores por dizerem estas coisas!”.
40 Eemon Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nasaav payam: Isaav ighe zeran tane tineneeŋ, ene aat maet tiburig ve tipakur Maaron toman aliŋazi tiina.”
40 Ele, porém, respondeu: “Se eles se calarem, as próprias pedras clamarão!”.
41 — ausente —
41 Quando Jesus se aproximou de Jerusalém e viu a cidade, começou a chorar.
42 — ausente —
42 “Como eu gostaria que hoje você compreendesse o caminho para a paz!”, disse ele. “Agora, porém, isso está oculto a seus olhos.
43 Tauvene saawe eta pale ivot, mako koiamŋa tilam tilivutin ghom, ve tindou taan ila didiiŋ ariaaŋa tau ilivutin nugh tsio ziige imin ndeet pazi. Leso titaghoni, ve tiloŋ tilat nugh tsio loolo. Ve lem eez eta to ughau pazi mako.
43 Chegará o tempo em que seus inimigos construirão rampas para atacar seus muros e a rodearão e apertarão o cerco por todos os lados.
44 Tauvene yes pale tirav ghom tomania natumŋa, ve tireu mbirisai nugh tsio. Irau tipul maet eta igheen izala maet ite paavo mako. Pasaa, saawe tau Maaron ilam pa uleeŋ ghom, yo ughilaalo mako.”
44 Esmagarão você e seus filhos e não deixarão pedra sobre pedra, pois você não reconheceu que Deus a visitou.”
45 Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ireu yes tau tiraraukol ta sewe, ve iziir zi tighau tivot tila muuri.
45 Então Jesus entrou no templo e começou a expulsar os que ali vendiam,
46 Ve isaav pazi ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe:
46 dizendo: “As Escrituras declaram: ‘Meu templo será casa de oração’, mas vocês o transformaram num esconderijo de ladrões!”.
47 Saawe tana ve ila, Yesu imariau mako. Mataaz ta naol ne, i ilepleep izi Rumei Tiina naagho, ve ipapaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Tauvene yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tiil eez pa ravuuŋni imaat.
47 Jesus ensinava todos os dias no templo, mas os principais sacerdotes, os mestres da lei e outros líderes do povo planejavam matá-lo.
48 Eemon lezi eez mako. Pasaa, monmon eval tiina tilivutini tighe le tiloŋlooŋ saveeŋ tooni.
48 Contudo, não conseguiam pensar num modo de fazê-lo, pois o povo ouvia atentamente tudo que ele dizia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.