Êxodo 4
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH
1 Yoova isavsaav le isov, ve Mose isaav pani ighe: “Poia. Eemon isaav ighe yes Israela tighur ila saveeŋ tsiau mako, ve tilooŋ ghau mako, ve tisaav payau tighe: ‘Waa, Yoova ivot tsio onoon, ma ugham karom?’ Ene pale nasaav pazi mindai?”
1 Aí Moisés respondeu a Deus, o Senhor : — Mas os israelitas não vão acreditar em mim, nem vão dar atenção ao que eu falar e vão dizer que o
2 Tauvene Yoova ighasoni ighe: “Yo ukiskis saa tana?”
2 Então o Senhor perguntou: — O que é isso que você tem na mão? — Um bastão — respondeu Moisés.
3 Yoova isaav pani muul ighe: “Usiki izi taan.” Tauvene Mose isik titi tooni izi taan, le itoor ghi imin moot. Mose ighita moot tawe, le irur pani, ve ighau ila soghan.
3 Deus disse: — Jogue-o no chão. Ele jogou, e o bastão virou uma cobra. E Moisés fugiu dela.
4 Yoova isaav pani muul ighe: “Nimam izi ukis iighu.” Saawe tau Mose niima izi ikis moot iighu, ene itoor ghi imin titi muul ila i niima.
4 Aí o Senhor ordenou a Moisés: — Estenda a mão e pegue a cobra pelo rabo. Moisés estendeu a mão e pegou a cobra pelo rabo, e de novo ela virou um bastão na mão dele.
5 Ra Yoova isaav pani ighe: “Ulooŋ. Saawe tau yo ula uvot to yes Israela, na ugham tauvene. Leso tighur ila tighe: Yau Yoova, Maaron to timbumimŋa Abaram, Isak ve Yakop, ta navot tsio, ve tilooŋ aliŋam.”
5 Então o Senhor disse: — Faça isso para provar aos israelitas que o
6 Ve Yoova isaav pani muul ighe: “Uzeev nimam iloŋ ila nonoghiiŋa tsio.” Mose igham tauvene, ve saawe tau ipas niima ivot, ighita kolekole igham niima le isaghat ve ipisosooŋ.
6 E o Senhor continuou: — Agora ponha a mão no peito. Moisés obedeceu. E, quando tirou a mão do peito, ela estava leprosa, branca como a neve.
7 Yoova isaav pani muul ighe: “Uzeev nimam imuul iloŋ ila.” Tauvene Mose izeev niima iloŋ ila nonoghiiŋa tooni muul. Ve saawe tau ipasu ivot, ighita niima poia muul.
7 — Ponha outra vez a mão no peito — ordenou Deus, o Senhor . Ele pôs a mão no peito novamente. E, quando a tirou, ela estava tão boa como o resto do corpo.
8 Ra Yoova isaav pani tauvene: “Isaav ighe yes Israela tighur ila saveeŋ tsio mako, na ugham gabua ŋgereeta ivot pa titi imin maata, leso itotoi ighe yau naleep tomani ghom. Ve isaav ighe tighur ila soone, na utotoi ite tana pazi, leso tighita ve tighur ila.
8 Então o Senhor lhe disse: — Se com o primeiro milagre os israelitas não acreditarem em você e não se convencerem, então com o segundo vão acreditar.
9 Ve isaav ighe gabua ŋgeretazi ru tana igham zi tighur ila saveeŋ tsio mako, na utiv yaa Nil rigta, ve uliŋi izi taan gorgori. Yaa tana pale imin siŋ.”
9 Mas, se com esses dois milagres ainda não crerem e não quiserem ouvir o que você disser, tire água do rio Nilo e derrame no chão, que ela virará sangue.
10 Ra Mose isaav pa Yoova ighe: “O Tiina, yau tane, ŋeer to savsaveeŋ mako. Muuŋ ve ilam, avog ipataŋan pa savsaveeŋ. Ve aazne paam, yo uvot tsiau ve usavsaav tomani ghau, eemon avog ipapataŋan soone.”
10 Moisés respondeu ao Senhor : — Ó Senhor, eu nunca tive facilidade para falar, nem antes nem agora, depois que começaste a falar comigo. Quando começo a falar, eu sempre me atrapalho.
11 Tauvene Yoova isaav pani ighe: “Sei ighur tamtamon avozi? Ve sei igham tamtamon taliŋazi ipam, ve avozi ivool? Ve sei igham tamtamon tileep matazi yaryaare ve tighita nugh, ve igham matazi ikumkuum? Yau Yoova mon. Ite paam mako.
11 Porém o Senhor lhe disse: — Quem dá a boca ao ser humano? Quem faz com que ele seja surdo ou mudo? Quem lhe dá a vista ou faz com que fique cego? Sou eu, Deus, o
12 Tauvene aazne, uburig ve ula. Yau taug pale naleep tomani ghom, ve napariaaŋ ghom pa savsaveeŋ. Ve yau pale napaghazoŋai ŋgar tsio, leso uwatagh saa saveeŋ tau naghe usavia.”
12 Agora vá, pois eu o ajudarei a falar e lhe direi o que deve dizer.
13 Eemon Mose iyol Maaron aliiŋa ighe: “Aa Tiina tsiau, yau narao mako. Umbaaŋ tamtamon ite paam ila.”
13 Aí Moisés pediu: — Não, Senhor. Por favor, manda outra pessoa.
14 Tauvene Yoova aate yavyav pa Mose, ve isaav pani ighe: “Ve mindai pa togham Aron? I siŋ to Levi paam. Yau nawataghi: I ŋeer to savsaveeŋ. Ulooŋ. I ilaagh taghon eez ilam ighe ighit ghom. Saawe tau ilam peria ve ighit ghom, i pale loolo poia kat.
14 Então o Senhor ficou irritado com Moisés e disse: — Por acaso Arão, o
15 Tauvene saa saveeŋ tau yau nasavia payo, na yo aat usavia pani gha ilooŋa. Mako i aana igham avom, ve ivotia aliŋam pa tamtamon. Yau taug pale napariaaŋ gham pa savsaveeŋ, ve napaghazoŋai gham pa saa ŋgar tau pale aghamu.
15 Você falará com Arão e lhe dirá o que ele deve dizer. Eu os ajudarei a falar e direi o que vocês devem fazer.
16 Tauvene Aron pale igham avom ve ivotia aliŋam pa eval tiina. Yamru pale ataghon ŋgar imin yau Maaron naghamgham pa yes propet tsiau. Pasaa, yo pale usavia aliŋam ila tooni, mako i aana isavia ila pa eval tiina.
16 Arão falará ao povo em seu lugar. Ele será o seu representante e falará ao povo por você. E você será como Deus para ele, explicando o que ele deve dizer.
17 “Ve matam iŋgal titi tsio paam. Ukisi ve ula. Pa yo pale ugham gabua ŋgeretazi siriv ivot pani. Gabua tana pale itotoi ighe yau naleep tomani ghom.”
17 Leve este bastão porque é com ele que você vai fazer os milagres.
18 Mose yesuru Yoova tisavsaav le isov, ra imuul ila to raawa Yetro, ve ighasoni ighe: “Olman, naghe namuul nala Isip ve nagig toŋvetaz tsiau. Tisov tilepleep, ma siriv timatmaat wa?”
18 Então Moisés voltou para a casa de Jetro , o seu sogro, e disse: — Deixe que eu volte para visitar os meus parentes no Egito. Quero ver se eles ainda vivem. — Vá em paz — respondeu Jetro.
19 Saawe tau Mose ileep izi Midian, Yoova isaav pani ighe: “Umuul ula pa Isip. Pa zeran tau muuŋ tighe tirav ghom umaat na, tisov timataar wa.”
19 Quando Moisés ainda estava na região de Midiã, o Senhor Deus lhe tinha dito: — Volte para o Egito, pois todos os que queriam matá-lo já morreram.
20 Tauvene Mose igham azaawa tomania natŋa, ighur zi tizala doŋki, ve ikis titi to Maaron, ve tipaburigin laghooŋ toozi tighe tizila pa Isip.
20 Então Moisés fez com que a sua mulher e os seus filhos montassem um jumento e começou com eles a sua viagem de volta para o Egito. Moisés tinha na mão o bastão que Deus havia mandado que ele levasse.
21 Tilaghlaagh tila, ve Yoova isaav pani ighe: “Yau naghur tapirig izaa tsio, leso ugham gabua ŋgeretazi maata maata. Saawe tau yo ula uvot Isip, na ugham gabua ŋgeretazi tana tisov tivot ila kinik toozi naagho. Eemon yau aat nagham ŋgar tooni iyaryaaŋ kat. Leso ipul yam Israela ala rekia sov.
21 E mais uma vez o Senhor disse a Moisés: — Eu lhe dei poder para fazer muitos milagres. Quando você voltar para o Egito, esteja pronto para fazê-los diante do rei daquela terra. Mas eu vou fazer com que ele fique teimoso e não deixe o povo de Israel sair de lá.
22 Murei, o uvotia aliŋag pani ughe: ‘Yoova isaav payo tauvene: “Tamtamon to Israel, yes timin natug aidaaba.
22 Então você lhe dirá que eu, o Senhor , digo o seguinte: “Israel é o meu primeiro filho.
23 Yau nasaav payo wa naghe: ‘Upul natugŋa tilam, leso tibees payau ve tisuŋ payau.’ Eemon yo uzoor aliŋag, ve uŋguruut zi. Tauvene yau aat narav natum aidaaba imaat.’”
23 Já lhe disse que deixe o meu filho sair a fim de me adorar. Mas você não deixou, e por isso eu vou matar o seu filho mais velho.”
24 Mose yesuru azaawa ve natŋa tilaghlaagh tila le mboŋ izi, mako tigheen izi mariaoŋ niia ee. Saawe tana, Yoova ivot to Mose ve ighe iravu imaat.
24 Durante a viagem para o Egito, num lugar onde Moisés e a sua família estavam passando a noite, o Senhor se encontrou com Moisés e procurou matá-lo.
25 Eemon Mose azaawa Sipora rekia mon igham gharghar ve irav motin naatu waaro uuli, ve ighuru ila Mose aaghe, ve isaav pani ighe: “Yo azuwag duduuŋ. Pasaa, siŋ izala pavom wa.”
25 Aí Zípora, a sua mulher, pegou uma pedra afiada, cortou o prepúcio do seu filho e com ele tocou o pé de Moisés. E disse: — Você é um marido de sangue para mim.
26 Yoova ighita gabua tana, tauta irav Mose imaat mako, ve ipuli ileep. [Ra tipaburigin laghooŋ toozi muul gha tila.]
26 Ela disse isso por causa da circuncisão . E assim o Senhor deixou Moisés viver.
27 Mose toogha Aron ileep izi Isip, ve Yoova ila ivot tooni, ve isaav pani ighe: “Uburig ula pa nugh ŋginaaŋa, mako ughita tazim Mose ta sewe.” Tauvene Aron iburig ila, ve izaa to Mose izi loloz to Maaron puughu. I ighita taazi Mose, le loolo poia kat ve iyaŋin pani.
27 Nesse meio tempo o Senhor disse a Arão: — Vá se encontrar com Moisés no deserto. Ele foi, e se encontrou com Moisés no monte sagrado , e o beijou.
28 Ra Mose ipaes pani pa saveeŋ isov tau Yoova imbaaŋo to ivotia na. Ve ipaesia gabua ŋgeretazi tau Yoova isaav pani to igham zi na paam.
28 Moisés contou a Arão tudo o que o Senhor tinha dito quando havia mandado que ele voltasse para o Egito e falou também dos milagres que Deus tinha ordenado que ele fizesse.
29 — ausente —
29 Aí Moisés e Arão foram para o Egito e reuniram todos os líderes do povo de Israel.
30 — ausente —
30 Arão contou-lhes tudo o que o Senhor Deus tinha dito a Moisés, e em seguida Moisés fez os milagres diante do povo.
31 Tauvene eval tiina tighur ila saveeŋ toozi. Saawe tau eval tiina tilooŋ tighe Yoova ighita pataŋani toozi ve ighe iuul zi, yes tiput aghezi, ve tipait Maaron eeza.
31 Todos acreditaram e, quando souberam que o Senhor tinha vindo até eles e tinha visto como estavam sendo maltratados, eles se curvaram e adoraram a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.