Êxodo 2

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Saawe tana, tamoot ee ve livaa ee to Israel, yesuru tivai. Puughu toozi eemon, yes tivot ila to Levi.
1 Um homem e uma mulher da tribo de Levi casaram.
2 Livaa aapo, ve ipoop tamoot. I ighita naatu poia kat. Tauvene iŋgooza ileep irau kaiyo tol le imin olman rig.
2 A mulher ficou grávida e deu à luz um filho. Ela viu que o menino era muito bonito e então o escondeu durante três meses.
3 Ra irau iŋgooza muul mako. Tauvene igham ti tau tivavaii pa gabua imin pizpiiz, ve iŋgal gabua imin zimir ma bagil ila ipoon ti tawe puura puura, leso yaa iloŋ ila sov. Ra ipagheen naatu iloŋ ila, ve ighamu ila ighuru ila pizpiiz loolo tau itum itaghon yaa Nil ziige na.
3 Como não podia escondê-lo por mais tempo, ela pegou uma cesta de junco , tapou os buracos com betume e piche, pôs nela o menino e deixou a cesta entre os juncos, na beira do rio.
4 Ŋeer marani liivu iyooŋ soghan, ve maata ilala pani ighe ighita: Saa gabua pale ivot pani.
4 A irmã do menino ficou de longe, para ver o que ia acontecer com ele.
5 Saawe duduuŋ tana, kinik to Isip natliva tomania besooŋa tooni zilivaa siriv, tizila pa yaa Nil, leso kinik natliva iririu. Tauvene besooŋa tooni zilivaa tilaghlaagh taghon yaa ziige, ve i iriririu. I maata ila le ighita ti tawe ipotpot ila pizpiiz loolo. Tauvene imbaaŋ besooŋa tooni livaa ee ila ighamu ilam.
5 A filha do rei do Egito foi até o rio e estava tomando banho enquanto as suas empregadas passeavam ali pela margem. De repente, ela viu a cesta no meio da moita de juncos e mandou que uma das suas escravas fosse buscá-la.
6 Kinik natliva ikaak ti aavo, ve ighita ŋeer marani ighengheen ila loolo ve itaŋtaŋ. Tauvene loolo isaghatini, ve isaav ighe: “Alei, ene aat Hibru tinazi eta naatu!”
6 A princesa abriu a cesta e viu um bebê chorando. Ela ficou com muita pena dele e disse: — Este é um menino israelita.
7 Rekia mon ve ŋeer marani liivu ilam peria toozi, ve ighason kinik natliva ighe: “Mindai? Irau nala nail livaa eta to yes Hibrua, ve naghamu ilam? Leso iŋgin marani tana payo, ve igham payamyam pani.”
7 Então a irmã da criança perguntou à princesa: — Quer que eu vá chamar uma mulher israelita para amamentar e criar esta criança para a senhora?
8 Kinik natliva iyok pa ŋgar tooni ighe: “Poia kat. Ula.”
8 — Vá — respondeu a princesa. Então a moça foi e trouxe a própria mãe do menino.
9 Tauvene i ila igham tiina duduuŋ, ve yesuru timuul tila to kinik natliva. Ra kinik natliva isaav pa ŋeer marani tiina ighe: “Ugham marani tane ula, ve uŋgini payau ve ugham payamyam pani. Pale nagharaat ghom.” Tauvene ŋeer marani tauu tiina ighamu ila, ve igham payamyam pani.
9 Aí a princesa lhe disse: — Leve este menino e o crie para mim, que eu pagarei pelo seu trabalho. A mulher levou o menino e o criou.
10 Ŋeer marani itum le imin olman rig, ra tiina ighuru imuul ila to kinik natliva, gha ighamu imin naatu. Kinik natliva iwaat marani tana eeza Mose. Pasaa, maata iŋgal ighe: “Marani tane, i ileep yaa ziige ve naghamu izaa.”
10 Quando ele já estava grande, ela o levou à filha do rei, que o adotou como filho. Ela pôs nele o nome de Moisés e disse: — Eu o tirei da água.
11 Mose itum le imin olman. Saawe ee, i ila ighe ighita zeetŋa Hibrua. Ila ivot toozi ve ighita uraat pataŋani tau tighamghamu na. Ve ighita ŋeer ee to Isip irav toŋvetaz tooni ee to Hibru.
11 Moisés já era homem feito. Um dia ele saiu para visitar o seu povo e viu como os israelitas eram obrigados a fazer trabalhos pesados. Viu também um egípcio batendo num israelita, um patrício seu.
12 Mose maata ines, le ighita tamtamon eta mako. Tauvene ila ivool to iitete, ve irav Isip tamazi tawe imaat. Ra ilal paata pa sausau, leso iŋgooza.
12 Moisés olhou para os lados e, vendo que não havia ninguém ali, matou o egípcio e escondeu o corpo na areia.
13 Mboŋ le nughizau, ra i ila ighe igig zeetŋa tawe muul. Ilaghlaagh ila le ighita Hibrua ru tipaparav. Tauvene ighason ŋeer tau igham sosor ve ipaburigin malmal na ighe: “Wai, urav sorokin etam ite pasaa?”
13 No dia seguinte voltou e viu dois israelitas brigando. Então perguntou ao que maltratava o outro: — Por que você está batendo no seu patrício?
14 I iyol aliiŋa ighe: “Yo sei ighur ghom umin tiina to uŋgin ghei ve ugharaat pataŋani tsiei? Ma mindai? Yo ughe urav ghau namaat imin Isip tamazi tau noor uravu imaat na?”
14 O homem respondeu: — Quem pôs você como nosso chefe ou nosso juiz? Você está querendo me matar como matou o egípcio? Então Moisés ficou com medo e pensou: “Já descobriram o que eu fiz.” Jetro , o sacerdote de Midiã, tinha sete filhas. Certo dia, quando Moisés estava sentado perto de um poço, elas vieram tirar água e encheram os bebedouros para dar de beber às ovelhas e às cabras do seu pai.
15 Saawe tau kinik to Isip ilooŋ Mose vaaru pa ŋgar tau ighamu na, iilo ighe iravu imaat. Eemon Mose ighau ila pa yes Midiana taan toozi wa. Ila ivot ta sewe, ve izi imariau igharau yaa taiŋ ee ziige.
15 — ausente —
16 Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep, eeza Reguel. [Reguel eeza ite Yetro.] I ighamgham uratoi watooŋrau to yes Midiana, ve natlivaŋa irau liim ve ru. Saawe tau Mose ileep igharau yaa tawe ziige, Reguel natlivaŋa tilam tighe titiv yaa ve tipaghun sipsip ve mekmek toozi.
16 — ausente —
17 Malau mako ve ŋginiiŋ ŋgaia siriv tilam tivot, ve tighe tiziir zilivaa tawe tighau. Eemon Mose iburig ivool toozi, ve ipaghun sipsip tomania mekmek toozi.
17 Então chegaram alguns pastores e começaram a enxotar as moças dali. Porém Moisés se levantou, e as defendeu, e deu água aos animais.
18 Ra zilivaa tana timuul tila pa tamazi Reguel. I ighit zi, ve ighason zi ighe: “Wai, mindai ta ŋgarig gha ala ve rekia mon amuul alam?”
18 Quando elas voltaram ao lugar onde o seu pai estava, ele perguntou: — Por que é que vocês voltaram tão cedo hoje?
19 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nila nivot yaa, ve ŋginiiŋ ŋgaia siriv tilam tighe tiziir ghei. Eemon ŋeer ee to Isip ivool tsiei, ve iuul ghei pa tivuuŋ yaa, ve ipaghun sipsip ve mekmek toit paam.”
19 Elas responderam: — Um egípcio nos defendeu dos pastores, tirou água para nós e ainda deu água para os nossos animais.
20 Tamazi ilooŋ saveeŋ toozi, ve ighason zi ighe: “Wai, tauu sindei? Puughu mindai ta apuli ileep? Aghamu gha yamŋa alam mako? Rekia mon amuul ala, ve aghamu ilam. Leso itiŋa taghan.” Tauvene tila tigham Mose gha yesŋa timuul tilam.
20 — E onde está ele? — perguntou Jetro. — Por que vocês o deixaram lá? Vão chamá-lo para que venha jantar com a gente.
21 Reguel ighe Mose ileep tomani zi. Tauvene Mose iyok pa ŋgar tooni, ve Reguel igham natliva ee pa Mose gha ivaii. Eeza Sipora.
21 Depois Jetro convidou Moisés para ficar morando ali, e ele aceitou. Então Jetro lhe deu a sua filha Zípora em casamento.
22 Yesuru tileep le Sipora aapo, ve ipoop naatu tamoot, ve Mose iwaat eeza Gersom. Pasaa, maata iŋgal ighe: “Muuŋ, naleep namin loom ta sewe.”
22 Quando ela teve um filho, Moisés pôs nele o nome de Gérson e disse: — Sou hóspede em terra estrangeira.
23 Ndaman katini ilam ila, ra kinik to yes Isipa imaat. Eemon yes Isipa tighamgham saghatin yes Israela, ve tighurghur uraat pataŋani pazi soone. Tigham le matazi siŋ izaa. Tauvene yes Israela titaŋtaŋ ve tipasawal pa lezi uleeŋ.
23 Alguns anos depois o rei do Egito morreu, mas os israelitas continuaram gemendo por causa da sua escravidão. Eles gritavam pedindo socorro, e os seus pedidos chegaram até Deus.
24 Maaron ilooŋ taŋiiz toozi, ve maata iŋgal imuul ila pa saveeŋ tau muuŋ i imbua tomania timbuzŋa Abaram, Isak ve Yakop na.
24 Deus ouviu os gemidos deles e lembrou da aliança que havia feito com Abraão, com Isaque e com Jacó.
25 I ighita yes Israela tileep ila pataŋani tiina loolo. Tauvene igham ŋgar tiina pazi.
25 Deus viu a escravidão dos israelitas e ficou preocupado com eles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.