Êxodo 23
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH
1 “Isaav ighe ulooŋ gabua eta vaaru, na ulandoov saveeŋ tana rekrekia sov. Pa aat karom ma vene. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar saghati, ve tipayooze pa savsaveeŋ, na uvool tooni, ve usavia saveeŋ karom to uule sov.
1 — Não espalhe notícias falsas e não minta no tribunal para ajudar alguém.
2 “Isaav ighe eval tiina tilup zi to tigham ŋgar saghati eta, na upaak zi sov. Ve saawe to gharatooŋ saveeŋ, isaav ighe eval tiina tisavia saveeŋ karom to tikau saveeŋ, na yo ula tomani zi ve upariaaŋ karom toozi tawe sov. Yo aat usavia saveeŋ onoon mon.
2 Não siga a maioria quando ela faz o que é errado e não dê testemunho falso para ajudar a maioria a torcer a justiça.
3 “Isaav ighe tipayooz mbolaaŋa eta pa savsaveeŋ, na uvool tooni sorok sov. Ulooŋ poghania saveeŋ tooni puughu le isov, o ugabiiza itaghon ŋgar duduuŋa.
3 Não faça injustiça, nem mesmo para favorecer o pobre.
4 “Isaav ighe ughita makau ma doŋki to koiam eta ilaghlaagh muuri, na ughamu imuul ila pa tauŋa.
4 — Se você vir o boi ou o jumento do seu inimigo andando perdido, leve-o de volta para ele.
5 Ve isaav ighe ughita doŋki to koiam eta tau ibaad gabua pataŋani ve itap izi ighengheen, na upuli sov. Ula ve uul koiam tana ve yamru apaburigin doŋki tooni.
5 Se o jumento dele cair debaixo da carga, não o deixe ali, mas ajude o dono a pôr o animal de pé.
6 “Isaav ighe yo daaba to nugh, ve mbolaaŋa eta le pataŋani, ve ighuru ila nimam to ugharaata, na utatan saveeŋ tooni sov. Yo aat ulooŋ saveeŋ tooni, ve ugharaat poghania.
6 — Quando um pobre comparecer ao tribunal, não cometa injustiça contra ele.
7 Ve isaav ighe tamtamon tiŋgal saveeŋ pa ŋeer eta, ve tipayooze sorok pa savsaveeŋ, na upaak zi pa saveeŋ toozi tawe sov. Uleep soghan pazi. Tamtamon duduuŋa tau le sosor eta mako, na uravu imaat sov. Pa yes tau tigham sosor tauvene, ene irau naghurghur zi mako. Pale naghur atuya pazi.
7 Não faça acusações falsas, nem condene à morte uma pessoa inocente. Pois eu condenarei aquele que fizer essas coisas más.
8 Isaav ighe tamtamon eta ighe ighol ghom leso uule pa karom tooni, na uyok pani sov. Pa ŋgar tauvene ikaukau ŋgar to tamtamon. Yes tau tighazooŋ pa ŋgar poia na paam, pale ikau ŋgar toozi. Tauvene saawe tau tigharaat saveeŋ, yes pale tivool to yes tau tighol zi na, ve tikau saveeŋ to yes tau titaghon ŋgar duduuŋa na.
8 Não aceite dinheiro para torcer a justiça, pois esse dinheiro faz com que as pessoas fiquem cegas e não vejam o que é direito, prejudicando assim a causa daqueles que são inocentes.
9 “Ugham saghatin yes loomba sov. Pa muuŋ, yam paam aleep amin loom izi Isip. Tauvene pataŋani to yes loomba, taumim ayamaana wa.
9 — Não maltratem os estrangeiros que moram no meio de vocês. Vocês sabem como eles sofrem por serem estrangeiros, pois vocês foram estrangeiros no Egito.
10 “Uvavazogh aniiŋ ila taan tsio, ve uyauyauu le irau ndaman liim ve ee.
10 — Durante seis anos você semeará as suas terras e colherá o que elas produzirem.
11 Ve ighe ndaman imin liim ve ru, na upul taan tana igheen imin zeŋam. Ndaman tana, yes mbolaaŋa tau tileep ila sosomim na, pale tila zeŋam tsio tana, ve tiil lezi nakapoŋa pa ghaniiŋ. Ve isaav ighe tipul aniiŋ siriv igheen, ene aat imin gabua sagsagŋa lezi. Ndaman isov tau imin liim ve ru na, yo aat utaghon ŋgar tauvene. Ve utaghon ŋgar raraate mon pa oliv ve vaen tsio paam.
11 Porém no sétimo ano deixe que a terra descanse e não colha nada que crescer nela. Mas os pobres poderão comer o que crescer ali, e os animais selvagens comerão o que sobrar. Faça isso também com as suas plantações de uvas e de azeitonas.
12 “Uraat imin ee, ila imuul liim ve ee, ene saawe tsio to ugham uraat. Ve saawe imin liim ve ru, na yo aat upul uraat tsio naol isov igheen, ve umariau. Leso makau ve doŋki tsio, tomania yes besooŋa tau tinazŋa tipoop zi ila ruum tsio na, ve yes loomba tau yamŋa alepleep na, timariau ve vuvuŋazi ila.
12 — Trabalhe seis dias por semana, mas no sétimo dia não faça nenhum trabalho para que os seus escravos, os seus animais e os estrangeiros que trabalham para você possam descansar.
13 “Saveeŋ isov tau yau nasavia payam na, matamim kisini ve ataghon duduŋaini. Ve asuŋ pa maaron karomŋa sov, ve ezazi ivot ila avomim rigta sov.
13 — Deem atenção a tudo o que eu, o Senhor , tenho dito a vocês. Não façam orações a outros deuses, nem mesmo falem os nomes deles.
14 “Ndaman isov, lupuuŋ tintiina tol to suŋuuŋ pale tivot. Saawe toozi ighe ivot, mako yo yamŋa eval tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ, ve apait ghau.
14 — Três vezes por ano vocês comemorarão uma festa em minha honra.
15 Lupuuŋ tau ivot imin maata, ene to Pasova. Ene pale ivot pa kaiyo Abib.
15 No mês de abibe , o mês em que vocês saíram do Egito, comemorem a Festa dos Pães sem Fermento como eu ordenei. Durante os sete dias da festa não comam pão feito com fermento. Que ninguém venha me adorar sem trazer uma oferta.
16 “Lupuuŋ imin ru, ene Saawe to Aniiŋ Maata. Uvazogh aniiŋ ila uum tsio, ve usasaŋan le ighe aniiŋ maata imatuugh, mako lupuuŋ tiina tane ivot. Tauvene ulaagh tomania aniiŋ tsio maata ulam, ve yamŋa eval tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ.
16 — Comemorem a Festa da Colheita logo que vocês começarem a colher o que plantaram. — Comemorem a
17 “Yau Yoova, Maaron tsiam. Tauvene ndaman ta naol ne, saawe tol tane tighe tivot, mako zitamoot tsiam tisov tilup zi ila naghog, ve tisuŋ payau.
17 Três vezes por ano, nessas três festas, todos os homens devem vir adorar a mim, o Senhor Deus.
18 “Isaav ighe urav gabua eta imin watooŋrau payau, na ulup gabua tau yis igheen ila na, tomania sov. Ve saawe tau yamŋa eval tiina alup gham pa suŋuuŋ ve ugham watooŋrau payau, na yav aat ighan suvinia watooŋrau tsio tana miiza tomania ŋgoreeŋa. Ŋgiira rigta igheen mboŋ nughizau sov.
18 — Quando vocês oferecerem um animal em sacrifício a mim, não me tragam pão feito com fermento. A gordura dos animais mortos nos sacrifícios, durante as minhas festas, deverá ser queimada no mesmo dia.
19 “Yau Yoova, Maaron tsio. Aniiŋ tsio maata tau ivot ila taan tsio na, yo aat uvureer popoia mon ve ughamu ilam rumei tsiau.
19 — Todos os anos tragam à casa do Senhor , seu Deus, os primeiros cereais que colherem. — Não cozinhem um cabrito ou um carneirinho no leite da sua própria mãe .
20 “Alooŋ! Yau aat nambaaŋ aŋela tsiau ilat, leso imuuŋ payam, ve iŋgin gham pa eez. I pale igham gham ala avot taan tau yau naghuru payam pataghaaŋ to aleep pani.
20 — Eu enviarei um anjo adiante de vocês para protegê-los na viagem e para levá-los ao lugar que lhes preparei.
21 Aghur taliŋamim pani poi, ve alooŋ saveeŋ tooni. Azoor aliiŋa sov. Pa isaav ighe yam azoor aliiŋa, ene i irau ighurghur gham mako. Pale ighur pataŋani izaa tsiam. Pasaa, i igham yau naghog ve ezag igheen tooni.
21 Deem atenção e obedeçam ao anjo. Não se revoltem contra ele, pois ele age em meu nome e não perdoará revoltas.
22 “Eemon isaav ighe yam alooŋ aliiŋa, ve ataghon duduŋai saveeŋ isov tau yau nasavia, ene pale naghur koi pa yes tau tighur koi payam, ve naparav tomania yes tau tiparav tomani gham.
22 Se vocês lhe obedecerem e fizerem tudo o que ele mandar, eu lutarei contra todos os inimigos de vocês.
23 Tauvene aŋela tsiau tane pale imuuŋ payam, ve igham gham ala avot taan to yes Amora, Hita, Peresa, Kanaana, Hivia, ve Yebusa. Ve yau taug pale narav zi tilalez, leso agham taan toozi imin lemim.
23 O meu anjo irá adiante de vocês e os levará até a terra dos amorreus, dos heteus, dos perizeus, dos cananeus, dos heveus e dos jebuseus. E eu destruirei todos esses povos.
24 “Saawe tau ala aleep izi taan Kanaan, ataghon zi pa ŋgar toozi sov. Tauvene aput aghemim pa maaron karomŋa toozi ve abees pazi sov. Arav mbirisai zi. Ve maet toozi patabuyaaŋa tau tiyozyooz ila nugh toozi to suŋuuŋ na, tauvene paam. Arav mbirisai zi le timbiriis ŋgiira ŋgiira.
24 Não se curvem diante dos deuses deles, nem os adorem, e não sigam os seus costumes religiosos. Destruam os deuses deles e quebrem as colunas do deus Baal .
25 “Yau Yoova, Maaron tsiam. Yam aat abees payau mon. Leso poia tsiau izazaa tsiam, ve nagham lemim aniiŋ ve yaa, ve naziir moroghooŋ ighau payam.
25 Se vocês adorarem a mim, o Senhor , seu Deus, eu os abençoarei, dando-lhes comida e água, e tirarei de vocês todas as doenças.
26 Ve zilivaa tsiam tisov, popaaŋ toozi pale poia mon. Eta irau iuup mako, ve marani eta tau igheen ila tiina aapo loolo na irau imazugh mako. Ve yau aat matag payam, leso aleep malau izi taan tau naghe nagham payam na. Irau amaat rekia mako.
26 Na terra de vocês nenhuma mulher terá aborto, nem ficará sem ter filhos. E eu darei a vocês uma vida longa.
27 “Saawe tau yam alaagh ala, yau taug pale namuuŋ payam, ve naghur roiŋ tiina ivot pa yes nugh nugh tau pale ala avot toozi. Leso nagham koiamimŋa ŋgar toozi ivaghamgham, ve tiroi payam ve tighau.
27 — Farei com que os povos que são contra vocês tenham medo de mim. Farei com que haja confusão entre os povos contra quem vocês vão lutar e farei com que os inimigos fujam de vocês.
28 Ve yau pale nambaaŋ ŋgururuuv ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ timuuŋ payam. Leso tireu yes Hivia, Kanaana, ve Hita tighau.
28 Farei com que os seus inimigos fiquem apavorados. E, quando vocês forem avançando, eu expulsarei os heveus, os cananeus e os heteus.
29 Eemon irau naziir zi tisov tighau pa ndaman eemon mako. Pa ighe nagham tauvene, ene pale taan toozi igheen sorok, ve gabua sagsagŋa timasa timin naol izi nugh toozi, ve tivaghamun gham.
29 Não os expulsarei num ano só; se eu fizesse isso, a terra ficaria deserta, e os animais selvagens se tornariam numerosos demais, prejudicando vocês.
30 Tauvene yau aat naziir zi poipoi ve tila, le irau yam avot amin naol, mako agham taan toozi isov imin lemim.
30 Pelo contrário, eu expulsarei esses povos pouco a pouco, até que vocês se tornem mais numerosos e tomem posse da terra.
31 “Taan tau naghe nagham payam na ziige ee, ene itaghon nari to Te Siŋsiŋai, le ila imuul izi nari to Te Mediterenian tau yes Pilistia tileep pani. Ve ziige ite, ene itaghon nugh ŋginaaŋa tau sausau mon, le ila imuul yaa Euprates. Yau pale naghur taan tawe tamtamona ila yam nimamim, leso aziir zi tighau, ve agham taan toozi imin lemim.
31 Farei com que os limites da terra de vocês vão desde o golfo de Ácaba até o rio Eufrates e do mar Mediterrâneo até o deserto. Eu lhes darei poder para dominarem os povos daquelas terras, e vocês irão avançando e os expulsando.
32 Tauvene yamŋa ambu saveeŋ to avalupu gham amin eemon sov. Ve maaron karomŋa toozi tauvene paam. Ambu saveeŋ tomani zi to yamŋa avalupu gham sov. Aleep soghan pazi.
32 Não façam nenhum acordo com eles, nem com os seus deuses.
33 Ve ayok pazi to tileep tomani gham ila taan tsiam tawe sov. Pale tiyes gham pa ŋgar toozi sasaghati, ve agham sosor ila yau matag. Ve aghita. Isaav ighe tigherev gham gha abees pa maaron karomŋa toozi ve asuŋ pazi, ene pale imin liis payam.”
33 Não deixem que esses povos vivam na terra de vocês. Se deixarem, eles farão com que vocês pequem contra mim. Se vocês adorarem os deuses deles, isso será uma armadilha mortal para vocês.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.