Êxodo 16
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NAA
1 Murei ra, yes Israela tiburig gha tipul nugh Elim, ve tilaagh tila tivot nugh ŋginaaŋa tau eeza ‘Siin.’ Nugh tawe igheen bodbodaaŋ pa Elim ve Sinai. Saawe tau tipaburigin laghooŋ toozi izi Isip ve tilam tivot izi Siin, yes tilaagh irau kaiyo ee ve mboŋ saŋavul ve liim wa.
1 Partiram de Elim, e toda a congregação dos filhos de Israel veio para o deserto de Sim, que está entre Elim e Sinai, aos quinze dias do segundo mês, depois que saíram da terra do Egito.
2 Tilepleep ta sewe, ve eval tiina to Israel tiŋooŋ pa Mose yesuru Aron muul tighe:
2 Toda a congregação dos filhos de Israel murmurou contra Moisés e Arão no deserto.
3 “Imin ta Yoova irav ghei nimaat izi Isip pataghaaŋ, kanaŋ poia! Pa saawe tau nileep izi sewe, lepoogh tsiei poia kat. Nidaag ghei nilepleep, ve nighanghan aniiŋ tiina tomania ziigha le apomai isuŋ. Mindai, yamru aghe arav ghei nimatmaat pa pitool, tauta agherev ghei nilam nugh ta ŋginaaŋa ne?”
3 Os filhos de Israel disseram a Moisés e Arão: — Quem nos dera tivéssemos morrido pela mão do
4 Tauvene Yoova isaav pa Mose ighe: “Aazne ve ila, yau aat nagham aniiŋ itap sambam ve izilat payam. Mboŋoozo ta naol ne, pale itap sambam ve izilat. Tauvene isaav ighe yam ala ayau lemim, na ayau tiina sov. Ayau irau to aghan pa aaz eemon. Yau nagham tauvene to natoov gham. Leso naghita: Pale ataghon aliŋag, ma mako?
4 Então o Senhor disse a Moisés: — Eis que farei chover do céu pão para vocês, e o povo sairá e recolherá diariamente a porção para cada dia. Eu os porei à prova para ver se andam na minha lei ou não.
5 Isaav ighe uraat imin liim ve ee, na ayau tiina rig, irau aghan pa mataaz ru, ve anazu pataghaaŋ ve igheen.”
5 No sexto dia prepararão o que recolherem, e será o dobro do que recolhem nos outros dias.
6 — ausente —
6 Então Moisés e Arão disseram a todos os filhos de Israel: — Hoje à tarde vocês saberão que foi o
7 — ausente —
7 e, pela manhã, vocês verão a glória do Senhor , porque ele ouviu as murmurações de vocês contra o Senhor . Pois quem somos nós, para que vocês fiquem murmurando contra nós?
8 Ra Mose isaav pazi muul ighe: “Yei sei, ta aŋooŋ payei? Saawe tau ayau avomim payei na, yam aŋooŋ payei mako. Aŋooŋ pa Yoova. Ve ŋoŋaaŋ tsiam tana, i ilooŋa wa. Tauvene ravrav izi, o i tauu pale igham lemim man to aghan. Ve mboŋoozo, mako igham lemim aniiŋ, leso aghan ve apomim isuŋ.”
8 Moisés continuou: — Isso acontecerá quando o
9 Ra Mose isaav pa Aron ighe: “Ula usaav pa yes Israela tauvene: ‘Yoova ilooŋ ŋoŋaaŋ tsiam wa. Tauvene yam asov alam alup gham ila Yoova naagho.’”
9 Então Moisés disse a Arão: — Diga a toda a congregação dos filhos de Israel: “Cheguem-se à presença do
10 Aron isavsaav pa eval tiina to Israel, ve matazi ila pa nugh ŋginaaŋa, le tighita Yoova mbonari isul ila taitai loolo.
10 Enquanto Arão falava a toda a congregação dos filhos de Israel, olharam para o deserto, e eis que a glória do Senhor apareceu na nuvem.
11 Ra Yoova isaav pa Mose ighe:
11 E o Senhor disse a Moisés:
12 “Ŋoŋaaŋ to yes Israela, yau nalooŋa wa. Tauvene usaav pazi: Ravrav aaz izila goroŋia, o lezi aniiŋ ziigha izilat. Ve bogzo pale aniiŋ izilat, ve tighan le apozi isuŋ. Leso tiwatagh kat tauvene: Yau Yoova, Maaron tsiam, nalepleep.”
12 — Tenho ouvido as murmurações dos filhos de Israel. Diga-lhes: “Ao crepúsculo da tarde, vocês comerão carne, e, pela manhã, vocês comerão pão à vontade, e saberão que eu sou o Senhor , seu Deus.”
13 Yes Israela tileep le ravrav izi, ra man katini tivot le nugh tau tileep pani na ivon. Mboŋ le nughizau, ve uwam izi irau nugh tau tileep pani na.
13 À tarde, apareceram codornizes e cobriram o arraial. Pela manhã, havia orvalho ao redor do arraial.
14 Uwam imamaas, ve yes Israela tighita gabua pisosooŋa itav nugh toozi le ivool. Ghitooŋa imin iigh anavu.
14 E, quando o orvalho que havia caído se evaporou, na superfície do deserto restava uma coisa fina e semelhante a escamas, fina como a geada sobre a terra.
15 Tighita gabua tawe, ve tikankaan pani. Tauvene tivaghasoni zi tighe: “Ene saa?”
15 Quando os filhos de Israel viram aquilo, perguntaram uns aos outros: — Que é isso? Pois não sabiam o que era. Moisés respondeu: — Isso é o pão que o
16 Ve i ighur tutuuŋ payam tauvene: Tamtamon piiz tau tilup zi ila balbaal eemon, na tipavon uur geegeu eŋaeŋa le irau zi. Atezi ipas pa yauŋ aniiŋ sov.
16 Isto é o que o Senhor ordenou: “Que cada um recolha o que se consegue comer: dois litros por cabeça, segundo o número de pessoas. Cada um pegará para todos os que vivem em sua tenda.”
17 Tauvene yes Israela tila, ve tiyau lezi aniiŋ. Siriv tiyau tiina, ve siriv tiyau ŋgiira.
17 Assim o fizeram os filhos de Israel. E recolheram, uns, mais, outros, menos,
18 Eemon saawe tau titoov aniiŋ ve tighita piiz tau tiyauu, tighita yes tisov lezi aniiŋ irau zi. Tauvene yes tau tiyau tiina na, tighan le tipasovu. Avozi muuri rigta igheen mako. Ve yes tau tiyau ŋgiira mon na, tauvene paam. Timbool mako. Tighan le apozi isuŋ. Tauvene aniiŋ tau tiyau zi na, ene irau zi.
18 conforme a medida fixada. E não sobrava para quem havia recolhido muito, nem faltava para quem havia recolhido pouco, pois cada um recolhia o quanto conseguia comer.
19 Mose isaav pazi ighe: “Aniiŋ tane, aghani le isov. Aghur siriv imin ŋaar pa bogzo sov.”
19 Então Moisés disse: — Ninguém deixe nada para a manhã seguinte.
20 Eemon tamtamon siriv tizoor Mose aliiŋa, ve tighur aniiŋ siriv imin ŋaar. Ŋaar toozi tawe igheen le nughizau, ve iŋaraaŋ. Ve tighita motmoot igheen ila. Mose ighita ŋgar tau tighamu na, le aate yavyav kat.
20 Eles, porém, não deram ouvidos a Moisés, e alguns deixaram do maná para a manhã seguinte, mas deu bichos e cheirava mal. E Moisés se indignou contra eles.
21 Tauvene mboŋoozo ta naol ne, yes Israela tilala ve tiyauyau lezi aniiŋ irau zi. Ve aniiŋ sirivu tau tipuli izi igheen ila taan na, saawe tau aaz izalam gha nugh ituntun, ene ireer gha ilale.
21 Colhiam-no, pois, manhã após manhã, cada um quanto conseguia comer; porque, vindo o calor do sol, o maná se derretia.
22 Ve uraat imin liim ve ee, ene tiyau aniiŋ irau to tighan pa mataaz ru. Tauvene ŋginiiŋa to yes Israela tila tighita Mose, ve tipaesia gabua tana pani.
22 No sexto dia, colheram alimento em dobro, quatro litros para cada um. E os principais da congregação vieram e contaram isso a Moisés.
23 I isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yoova isaav tauvene: Bogzo, ene umbom patabuyaaŋ. Tauvene iit aat tamariau. Irau tagham uraat eta mako. Tauvene aazne, yam aat atartar pa lemim aniiŋ pataghaaŋ. Isaav ighe anazu, ma amozi, ene igheen to taumim. Aghan sirivu aazne, ve sirivu igheen pa bogzo.”
23 Ele respondeu: — Isto é o que disse o
24 Tauvene yes Israela titaghon Mose aliiŋa, ve tighur aniiŋ toozi sirivu imin ŋaar. Mboŋ le nughizau, ra tighita ŋaar toozi tawe poia. Iŋaraaŋ mako, ve motmoot igheen ila mako.
24 E guardaram-no até a manhã seguinte, como Moisés havia ordenado; e não cheirou mal, nem deu bichos.
25 Mose isaav pazi ighe: “Aazne, yam irau aghita aniiŋ eta igheen izala taan paavo mako. Pasaa, ene umbom patabuyaaŋ tau Yoova ighuru pait leso tamariau. Tauvene ŋaar tsiam tau noor aghuru na, ene aghani.
25 Então Moisés disse: — Comam isto hoje, pois hoje é o sábado dedicado ao
26 Uraat imin ee, ila imuul uraat imin liim ve ee, aniiŋ pale ivotvot tauvene, leso ayau lemim. Eemon saawe imin liim ve ru, ene aat mako. Pasaa, ene umbom patabuyaaŋ tau Yoova ighuru pait, leso tamariau.”
26 Seis dias vocês o recolherão, mas o sétimo dia é o sábado; nele, não haverá nada a recolher.
27 Eemon tamtamon siriv tizoor Mose aliiŋa. Saawe imin liim ve ru tau umbom patabuyaaŋ na, yes tila tighe tiyau lezi aniiŋ. Eemon matazi ines le mako.
27 No sétimo dia algumas pessoas saíram para o recolher, porém não o acharam.
28 Tauvene Yoova isaav pa Mose ighe: “Yam taliŋamim mako? Pale ŋeez o apul ŋgar tsiam to zoraaŋ saveeŋ, ve ataghon duduŋai saveeŋ tsiau tomania tutuuŋ tsiau?
28 Então o Senhor disse a Moisés: — Até quando vocês se recusarão a guardar os meus mandamentos e as minhas leis?
29 Aghita. Yau naghur umbom patabuyaaŋ payam, leso imin lemim saawe to mariaoŋ. Tauvene wik ta naol ne, isaav ighe uraat imin liim ve ee, ene yau aat nagham lemim aniiŋ tau irao pa mataaz ru pataghaaŋ. Ve saawe tau imin liim ve ru na, yam asov aat aleep mon ila niamim. Ala nugh eta sov.”
29 Vejam! O Senhor deu a vocês o sábado; por isso, ele, no sexto dia, lhes dá alimento para dois dias; cada um fique onde está, ninguém saia do seu lugar no sétimo dia.
30 Tauta saawe imin liim ve ru, yes Israela titaghon Maaron aliiŋa tana, ve timariau.
30 Assim, o povo descansou no sétimo dia.
31 Aniiŋ tau Yoova igham pa yes Israela na, tiwaat eeza tighe ‘manna.’
31 A casa de Israel deu àquele alimento o nome de maná. Ele era como semente de coentro, branco e com gosto de bolo de mel.
32 Mose isaav pa yes Israela muul ighe: “Yoova isaav ariaaŋ pait ighe tagham uur ee, ve tapavoni pa aniiŋ manna tane, ve takisi igheen. Leso imin maatmur pa paaghu toit tau murei pale tivot na. Ighe tighita, yes pale tiwatagh: Saawe tau Yoova igham timbuzŋa tipul Isip ve tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa na, i ipanpan zi pa aniiŋ tauvene.”
32 Moisés disse: — Esta é a palavra que o
33 Tauvene Mose isaav pa Aron ighe: “Ugham uur eta, ve ula upavoni pa aniiŋ manna. Le isov o, ughuru igheen izi Yoova naagho. Leso takisi igheen tauvene taghon taghon gha ila.”
33 Então Moisés disse a Arão: — Pegue um vaso, ponha nele dois litros de maná e coloque-o diante do
34 Tauvene Aron itaghon saveeŋ tana, ve ighur manna siriv ila uur, ve tighuru igheen izi Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ imin maatmur.
34 Como o Senhor havia ordenado a Moisés, assim Arão o colocou diante da arca do testemunho para o guardar.
35 — ausente —
35 E os filhos de Israel comeram maná durante quarenta anos, até que entraram em terra habitada. Comeram maná até que chegaram aos limites da terra de Canaã.
36 — ausente —
36 A porção de maná para cada pessoa era um décimo da medida padrão, que tinha vinte litros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.