Atos 5
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVT
1 Ŋeer toozi ee, eeza Ananias. Ve azaawa eeza Sapira. Yesuru paam tigholia taan toozi sirivu ee.
1 Havia, porém, um homem chamado Ananias que, com sua esposa, Safira, vendeu uma propriedade.
2 Eemon Ananias igham karom. Pasaa, itatan taan tawe maeta siriv igheen, ve igham sirivu mon gha ighuru ila to yes mbaŋooŋa. Eemon isaav pazi ighe taan tooni maeta, tauta isov ila toozi. Karom tau i ighamu na, azaawa Sapira iwataghi paam.
2 Levou apenas parte do dinheiro aos apóstolos, mas, com aprovação da esposa, afirmou que aquele era o valor total e ficou com o resto.
3 Tauvene Petrus isaav pani ighe: “Wai, Ananias, puughu mindai ta upul Ŋeer Saghati izeev ghom ve utatan maet siriv? Ŋgar tau ughamu na, ene ugham karom pa Avuvu Patabuyaaŋ.
3 Então Pedro disse: “Ananias, por que você deixou Satanás encher seu coração? Você mentiu para o Espírito Santo quando guardou parte do dinheiro para si.
4 Saawe tau ugholia taan tsio soone, ena yo gabua tsio. Ve saawe tau ugholia, saa ŋgar tau matam iŋgali ughe upul maet tana pani, ene igheen to yo taum. Mindai ta lolom ipazaagh ghom pa ŋgar saghati tane? Aazne, ugham karom pa yei tamtamon mako. Yo ugham karom pa Maaron!”
4 A propriedade era sua para vender ou não, como quisesse. E, depois de vendê-la, o dinheiro também era seu, para entregar ou não. Como pôde fazer uma coisa dessas? Você não mentiu para nós, mas para Deus!”.
5 Ananias ilooŋ saveeŋ tane, ve itap izi le imaat kusia. Tauvene tamtamon tisov tau tilooŋ gabua tana vaaru na, roiŋ tiina igham zi.
5 Assim que Ananias ouviu essas palavras, caiu no chão e morreu. Um grande temor se apoderou de todos que souberam o que havia acontecido.
6 Ra geegeu paghpaaghu siriv tilam gha tizun Ananias paata pa uuli, ve tibaado tila titavia.
6 Então alguns jovens se levantaram, envolveram o corpo num lençol e o levaram para fora, e depois o sepultaram.
7 Tileep malau rig (irau aua tol ma vene), ra Ananias azaawa Sapira aana iloŋ ilam. Eemon gabua tau ivot pa Ananias na, i iwataghi mako.
7 Cerca de três horas depois, sua esposa entrou, sem saber o que havia acontecido.
8 I iloŋ ila, ve Petrus ighasoni ighe: “Aiyo, usaav ghazooŋa payau. Taan tau yamru azuwam agholia na, atuya tauta ene?”
8 Pedro lhe perguntou: “Foi esse o valor que você e seu marido receberam pelo terreno?”. Ela respondeu: “Sim, foi esse o valor”.
9 Tauvene Petrus isaav pani muul ighe: “Mindai ta yamru azuwam alup lolomim ve aghe atoov Maaron Avuvu? Ulooŋ. Yes tau tila titavia azuwam na, tauta ŋgarig gha timuul tilam tiyozyooz ataman aavo we. Ve yo paam, pale tibaad ghom uvot ula.”
9 Então Pedro disse: “Como vocês puderam conspirar para pôr à prova o Espírito do Senhor? Veja, os jovens que sepultaram seu marido estão logo ali, perto da porta, e também levarão você”.
10 Rekia mon ve livaa aana, itap izi Petrus aaghe puughu gha imaat kusia. Geegeu paghpaaghu tau titavia Ananias na, tiloŋ tilam, ve tighita Sapira paam imaat gha ighengheen. Tauvene tisuru izaa, gha tibaado tila titavia izi azaawa ziige.
10 No mesmo instante, ela caiu no chão e morreu. Quando os jovens entraram e viram que ela estava morta, levaram seu corpo para fora e a sepultaram ao lado do marido.
11 Gabua tana ivot le roiŋ tiina igham tamtamon tisov tau tileep ila lupuuŋ to Krisi na. Ve yes mon mako. Tamtamon tisov tau tilooŋ yesuru varuzi na tiroi paam.
11 Um grande temor se apoderou de toda a igreja e de todos que souberam desse acontecimento.
12 Saawe tana, Maaron igham gabua ŋgeretazi katini tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimazi. Leso imin ilaal pa tamtamon, ve tighur ila. Ve yes tau tighur ila to Yesu na, lolozi eemon, ve monmon tiluplup zi ila ruum to lepoogh tau Solomon irao ila Rumei Tiina ziige na.
12 Os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas entre o povo. Todos se reuniam regularmente no templo, na parte conhecida como Pórtico de Salomão.
13 Tamtamon tipaak zi sorok mako. Pa tiroi. Eemon eval tiina titandagh pazi, ve tipapait varuzi.
13 Quando se reuniam ali, ninguém mais tinha coragem de juntar-se a eles, embora o povo os tivesse em alta consideração.
14 Saawe tana, tamtamon paghpaaghu katini tighur ila. Tauta timin Tiina toit Yesu le, ve tiŋgaltarezai yes tau muŋganazi na, le timin eval le eval kat. Yes zitamoot ve zilivaa paam.
14 Cada vez mais pessoas, multidões de homens e mulheres, criam no Senhor.
15 Gabua ŋgeretazi tau yes mbaŋooŋa tighamgham zi na, vaaru ilaan irau nugh nugh. Tauvene monmon tamtamon tibadbaad moroghooŋa toozi tilala, ve tighurghur zi ila eez ziige, ve tisasaŋan. Siriv tigheen izala boor, ve siriv tigheen izala moogh. Pasaa, tinumeer tighe saawe tau Petrus ilaagh iŋarui zi ilam, ve ighe yavyaava rigta izala pavozi, ene aat igham zi tinizi poia.
15 Como resultado, o povo levava os doentes às ruas em camas e macas para que a sombra de Pedro cobrisse alguns deles enquanto ele passava.
16 Nugh siriv tau tigheen tigharau Yerusalem na, paam. Tighamgham moroghooŋa toozi tomania tamtamon toozi siriv tau avuvu sasaghati tivaghamun zi na, tilala Yerusalem, ve tiŋaŋarui yes mbaŋooŋa. Ve yes mbaŋooŋa tiuul zi gha tisov tinizi poia.
16 Muita gente vinha das cidades ao redor de Jerusalém, trazendo doentes e atormentados por espíritos impuros, e todos eram curados.
17 Daaba to watooŋrau, tomania zeetŋa Sadusi tau tipakpaako na, tighita uraat to yes mbaŋooŋa ilaan toman tapiri, le ireu lolozi ve atezi yavyav kat.
17 Tomados de inveja, o sumo sacerdote e seus oficiais, que eram saduceus,
18 Tauvene tila tikis zi, ve tizeev zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ.
18 prenderam os apóstolos e os colocaram numa prisão pública.
19 Eemon mboŋ tana, aŋela ee to Maaron ivot toozi, ve ikaak ataman to ruum to yavyavuuŋ, ve igham zi tivot tila pa muuri.
19 Um anjo do Senhor, porém, veio durante a noite, abriu as portas do cárcere e os levou para fora.
20 Ra isaav pazi ighe: “Yam ala ayooz ila Rumei Tiina naagho, ve avotia lepoogh paaghu tane ŋgara isov pa tamtamon, leso tighazooŋ pani.”
20 “Vão ao templo e transmitam ao povo esta mensagem de vida!”, disse ele.
21 Tauvene nughizau, ra titaghon aŋela aliiŋa, ve tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve tipaburigin uraat toozi to tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa.
21 Desse modo, ao amanhecer, os apóstolos entraram no templo, conforme haviam sido instruídos, e, sem demora, começaram a ensinar. Mais tarde, o sumo sacerdote e seus oficiais chegaram, reuniram o conselho,
22 Eemon tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ve tiil zi le mako. Tauvene timuul tila to yes pooza, ve tipaes pazi tighe:
22 Mas, quando os guardas do templo chegaram à prisão, os homens não estavam lá. Então voltaram e contaram:
23 “Alooŋ. Saawe tau nila peria ruum to yavyavuuŋ, nighita ataman tisov tipoon zi le tuŋia kat. Ve yes tau tiŋginŋgin ataman na, tiyozyooz. Eemon nikaak ataman ve niloŋ nila, le nirur pa ruum loolo ŋginaaŋa. Tamtamon eta ileep mako.”
23 “A prisão estava bem trancada, com os guardas vigiando do lado de fora, mas, quando abrimos as portas, não havia ninguém!”.
24 Daaba to yes uraata tau tiŋginŋgin Rumei Tiina na tomania daaba to watooŋrau tilooŋ paesiiŋ tane le ŋgar toozi ivaghamgham ve tighe: “Wai, ighe tauvene, saa paam pale ivot?”
24 Ao ouvir isso, o capitão da guarda do templo e os principais sacerdotes ficaram perplexos e se perguntavam o que aconteceria em seguida.
25 Malau mako ve ŋeer ite aana ilam, ve ipaes pazi ighe: “Ou, yam alepleep? Zeran tau azeev zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ na, tiyozyooz ila Rumei Tiina naagho, ve tipapaduduuŋ tamtamon we!”
25 Então alguém chegou com a seguinte notícia: “Os homens que os senhores puseram na cadeia estão no templo, ensinando o povo!”.
26 Daaba to yes uraata tau tiŋginŋgin Rumei Tiina na ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha iyau tamtamon tooni, ve tila tighe tikis zi muul. Eemon saawe tau tivot toozi, tigham saghatin zi mako. Tikis zi poi. Pasaa, tiroi pa eval tiina tawe pale tiburig ve tirav zi pa maet.
26 O capitão e seus guardas foram e prenderam os apóstolos, mas sem violência, pois temiam que o povo os apedrejasse.
27 Tauvene tikis yes mbaŋooŋa, ve tigham zi timuul tila, ve tipayooz zi ila lupuuŋ tiina tana naghozi. Ra daaba to watooŋrau iyaon zi ighe:
27 Em seguida, levaram os apóstolos e os apresentaram ao conselho de líderes do povo, onde o sumo sacerdote os confrontou.
28 “Awaat ŋeer tawe eeza irao! Yam taliŋamim mako? Yei niŋgalsekin gham ariaaŋ wa: Apaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa ila ŋeer tawe eeza sov. Eemon yam asasavia vaaru le tamtamon tisov to Yerusalem tiwataghi wa. Mindai, yam aghe asuk payei pa mateegh tooni?”
28 “Nós lhes ordenamos firmemente que nunca mais ensinassem em nome desse homem”, disse ele. “E, mesmo assim, vocês encheram Jerusalém com esse seu ensino e querem nos responsabilizar pela morte dele!”
29 Petrus yesŋa mbaŋooŋa siriv tiyol aliiŋa tighe: “Yei irau nitaghon sorokin saveeŋ to tamtamon eta to taan mako. Saveeŋ tau iduduuŋ pa Maaron ŋgar tooni, o nitaghoni.
29 Pedro e os apóstolos responderam: “Devemos obedecer a Deus antes de qualquer autoridade humana.
30 Alooŋ. Yesu tau yam aravu izala ai pambarooŋ gha imaat na, Maaron to timbuunŋa ipaburigini pa mateegh wa.
30 O Deus de nossos antepassados ressuscitou Jesus dos mortos depois que os senhores o mataram, pendurando-o numa cruz.
31 Ve ighamu izala pa sambam, ve ighuru ileep ila i tauu niima tapir. Tauta ipaghazoŋaini ighe i eeza tiina. Taama Maaron ighuru imin Daaba pait, ve i Uleeŋa toit. I irau igham iit Israela tatoor ŋgar toit ila pa Maaron, ve ireu sosor toit isov ilale.
31 Deus o colocou no lugar de honra, à sua direita, como Príncipe e Salvador, para que o povo de Israel se arrependesse de seus pecados e fosse perdoado.
32 Gabua isov tau ivot pani na, yei nighita pa matamai. Tauta nipariaaŋ saveeŋa, leso tamtamon tighur ila tooni. Ve yei mon mako. Avuvu Patabuyaaŋ tau Maaron igham pa tamtamon tisov tau titaghon ŋgar tooni na, i paam ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni.”
32 Somos testemunhas dessas coisas, e assim é também o Espírito Santo, que Deus dá àqueles que lhe obedecem”.
33 Yes tau tileep ila lupuuŋ tawe, tilooŋ saveeŋ tane, le ipas atezi ve tighe tirav zi timaat pataghaaŋ.
33 Quando ouviram isso, os membros do conselho se enfureceram e decidiram matá-los.
34 Eemon ŋeer tutuuŋa ee ileep ila lupuuŋ tana loolo, eeza Gamaliel. I paduduŋaaŋ ee to tutuuŋ, ve tamtamon tisov titandagh pani. I iburig iyooz, ve isaav pazi ighe: “Ai, agham zeran tane tivot tila muuri o.”
34 Um deles, porém, um fariseu chamado Gamaliel, especialista na lei e respeitado por todo o povo, levantou-se e ordenou que eles fossem retirados da sala do conselho por um momento.
35 Tauvene tigham yes mbaŋooŋa tivot tila muuri le isov, ra Gamaliel isaav pa yes tau tileep ila lupuuŋ na ighe: “Yam tamtamon to Israel, alooŋ. Agham gabua eta pa zeran tawe rekia sov. Aleep ve agham ŋgar poi.
35 Em seguida, disse aos demais: “Israelitas, cuidado com o que planejam fazer a esses homens!
36 Matamim iŋgal ŋgar tau muuŋ ivot pa Teudas na. I iburig, ve ipakur tauu ighe i ŋeer ariaaŋa ee. Ve iyau le tamtamon ndiŋndiŋ paaŋ (400) gha titaghoni. Eemon saawe tau tiravu imaat, ziŋeera tisov tighawaar, ve anooŋa eta ivot mako.
36 Algum tempo atrás, surgiu um certo Teudas, que afirmava ser alguém importante. Umas quatrocentas pessoas se juntaram a ele, mas foi morto e seus seguidores se dispersaram, e o movimento deu em nada.
37 Murei pa tane, saawe tau gavman to Rom tigham tamtamon ezazi, Yudas to Galilaia aana iburig, ve ipazaagh tamtamon gha titaghoni tighe tiziir gavman to Rom. Eemon i paam, tiravu imaat, ve ziŋeera tisov tighawaar.
37 Depois dele, na época do censo, apareceu Judas, da Galileia, que fez muitos seguidores. Ele também foi morto, e seu grupo se dispersou.
38 Tauvene aazne, yau naghe nauul ŋgar tsiam. Zeran tawe, agham gabua eta pazi sov. Apul zi tileep. Pa takankaan pa ŋgar ve uraat toozi puughu. Isaav ighe ivot ila tauzi ŋgar toozi, ene aat ighur anooŋa eta mako.
38 “Portanto, meu conselho é que deixem esses homens em paz e os soltem. Se o que planejam e fazem é meramente humano, logo serão frustrados.
39 Eemon isaav ighe Maaron imin puughu pani, ve yam atoova to atatan zi, ene aat arao mako. Tauvene ayamaan gham. Pa aat aparav tomania Maaron.”
39 Mas, se é de Deus, vocês não serão capazes de impedi-los. Pode até acontecer de vocês acabarem lutando contra Deus”.
40 Gamaliel saveeŋ tooni igham zi atezi izi rig. Tauvene tipoi yes mbaŋooŋa tiloŋ tilam muul, ve tilosiir zi, ve tiŋgalsekin zi ariaaŋ tighe tivotia saveeŋ pa tamtamon ila Yesu eeza muul sov. Ra tipul zi tila.
40 Os demais membros aceitaram o conselho de Gamaliel. Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Depois, ordenaram que nunca mais falassem em nome de Jesus e, por fim, os soltaram.
41 Yes mbaŋooŋa tipul lupuuŋ tiina tana, ve tila toman lolozi poia kat ve tintinizi. Pasaa, Maaron ighit zi ighe yes popoiazi irau to tibaad pataŋani ve mayaŋa pa Krisi eeza.
41 Quando os apóstolos saíram da reunião do conselho, estavam alegres porque Deus os havia considerado dignos de sofrer humilhação pelo nome de Jesus.
42 Mataaz ta naol ne, yes mbaŋooŋa tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila Rumei Tiina naagho, ve ila ruum aavo aavo paam. Ve tivovotia Yesu vaaru pa tamtamon tighe i Mesia. Uraat toozi tawe, tipuli mako.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, continuavam a ensinar e anunciar que Jesus é o Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.