Atos 24
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVI
1 Mboŋ liim ilam ila, ra Ananias tau daaba to watooŋrau, yesŋa ŋginiiŋa siriv to yes Yuda tizila pa Sisarea tighe tipayooz Paulus ila gavana Feliks naagho. Ŋeer ŋgara ee tau iwatagh katin tutuuŋ to Rom na, ilaagh tomani zi paam, leso igham avozi ve iuul zi pa savsaveeŋ. Eeza Tertulus.
1 Cinco dias depois, o sumo sacerdote Ananias desceu a Cesaréia com alguns dos líderes dos judeus e um advogado chamado Tértulo, os quais apresentaram ao governador suas acusações contra Paulo.
2 — ausente —
2 Quando Paulo foi chamado, Tértulo apresentou sua causa a Félix: "Temos desfrutado de um longo período de paz durante o teu governo, e o teu providente cuidado resultou em reformas nesta nação.
3 — ausente —
3 Em tudo e em toda parte, excelentíssimo Félix, reconhecemos estes benefícios com profunda gratidão.
4 Eemon irau naseeŋ saveeŋ tsiau malau geeg mako. Pale umbuzir pa aliŋag. Yo ŋeer poiam. Tauvene naghason ghom: Irau ulooŋ saveeŋ tsiei tuuku tane?
4 Todavia, a fim de não tomar-te mais tempo, peço-te o favor de ouvir-nos apenas por um pouco.
5 “Yei nighita ŋeer tane nighe ŋgar tooni poia mako. I imin moroghooŋ saghati. Pasaa, i ipapaburigin parzoraaŋ ve malmal tintiina ila yes Yuda sosozi irau taan naol isov. Yo uwatagh: Yes tau titaghon Yesu to Nasaret na, tipet tauzi tila soghan pa yes Yuda ve tipaburigin lupuuŋ paaghu wa. Tauta yes eval tirere pazi. Ve ŋeer tane, i imuŋmuuŋ pa lupuuŋ toozi.
5 "Verificamos que este homem é um perturbador, que promove tumultos entre os judeus pelo mundo todo. Ele é o principal cabeça da seita dos nazarenos
6 Ve itoova to ivaghamunia Rumei Tiina paam, leso ighamu isaghat ila Maaron maata. Tauta nikisi. Yei nighe taumai nipayooze, ve nitiir saveeŋ tooni itaghon tutuuŋ tsiei.
6 e tentou até mesmo profanar o templo; então o prendemos e quisemos julgá-lo segundo a nossa lei.
7 Eemon Lisius tau iŋgin zaaba tisov to Yerusalem na, ilam ireu ghei, ve isandi ila nimamai, ve iŋguaaza ila. Ra isaav payei ighe nilam nighit ghom, ve nisaav ghazooŋa payo pa sosor tooni.
7 Mas o comandante Lísias interveio, e com muita força o arrebatou de nossas mãos e ordenou que os seus acusadores se apresentassem.
8 Tauvene poia to taum ughason poghania ŋeer tane pa saveeŋ tooni. Leso ughilaal ughe saveeŋ isov tau yei nisavia pa sosor tooni ne, ene onoon mon.”
8 Se tu mesmo o interrogares, poderás verificar a verdade a respeito de todas estas acusações que estamos fazendo contra ele".
9 Tertulus isavia saveeŋ tane le isov, ra Yuda siriv anazi tiburig ve tipariaaŋ saveeŋ tooni tighe saveeŋ isov tau i isavia na, ene onoon mon.
9 Os judeus confirmaram a acusação, garantindo que as afirmações eram verdadeiras.
10 Ra Feliks itotoi ila pa Paulus, leso aana isaav. Tauvene Paulus ipaburigin saveeŋ tooni ighe:
10 Quando o governador lhe deu sinal para que falasse, Paulo declarou: "Sei que há muitos anos tens sido juiz nesta nação; por isso, de bom grado faço minha defesa.
11 Saveeŋ tane, pataŋani mako. Isaav ighe yo ughason tamtamon pani, ene pale tisaav payo tauvene: Wariiz mon, mboŋ saŋavul ve ru tau ila wa, yau nazala pa Yerusalem pa suŋuuŋ.
11 Facilmente poderás verificar que há menos de doze dias subi a Jerusalém para adorar a Deus.
12 Yeiru tamtamon eta niparzoor iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo mako. Ve napazaagh tamtamon pa gabua eta iloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ma ila nugh tiina loolo, ene mako paam. Yes tau aazne tiŋgal saveeŋ payau ne, toozi eta ighit ghau nagham tauvene ne mako.
12 Meus acusadores não me encontraram discutindo com ninguém no templo, nem incitando uma multidão nas sinagogas ou em qualquer outro lugar na cidade.
13 Tauvene saveeŋ ŋgaliiŋ toozi tau iŋarui ghau ne, ene tauzi tisaav. Ve lezi gabua eta tau ipalot saveeŋ toozi ve itotoia ighe ene onoon ne mako. Tisaav sorok.
13 Nem tampouco podem provar-te as acusações que agora estão levantando contra mim.
14 “Eemon saveeŋ toozi ziiri ee, ene yau nayok pani. Yau nasaav ghazooŋa payo: Yau nabesbees pa Maaron to timbumaiŋa itaghon eez to Krisi tau yes tirere pani na. Eemon ŋgar isov tau itaghon tutuuŋ to Mose, tomania saveeŋ isov tau igheen ila rau to yes propet, ene yau naghur ila.
14 Confesso-te, porém, que adoro o Deus dos nossos antepassados como seguidor do Caminho, a que chamam seita. Creio em tudo o que concorda com a Lei e no que está escrito nos Profetas,
15 Yeŋa yes zeran tane, ŋgar tsiei eemon. Pasaa, nisov nighur matamai pa saawe tau Maaron pale ipaburigin yes mateegha. Yes zeran duduŋazi, ve yes sasaghatizi paam.
15 e tenho em Deus a mesma esperança desses homens: de que haverá ressurreição tanto de justos como de injustos.
16 Tauta saawe isov, yau nazuari ghau naghe le lolog tomania ŋgar tsiau isov iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata, ve tamtamon matazi paam.
16 Por isso procuro sempre conservar minha consciência limpa diante de Deus e dos homens.
17 “Yau nala naleep irau nugh nugh ndaman siriv wa. Tauta namuul nalam taug nugh tsiau, leso naghita tamtamon tsiau ve naghur uleeŋ siriv pa yes mbolaaŋa. Ve naghe nagham watooŋrau siriv pa Maaron paam.
17 "Depois de estar ausente por vários anos, vim a Jerusalém para trazer esmolas ao meu povo e apresentar ofertas.
18 Yau naghe nagham uratoi gabua tana, tauta naloŋ nala sirsiir to Rumei Tiina loolo. Saawe tau tighit ghau izi sewe, yau nagharaat taug gha naŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. Ve eval tileep tomani ghau mako, ve napaburigin oroor mako.
18 Enquanto fazia isso, já cerimonialmente puro, encontraram-me no templo, sem envolver-me em nenhum ajuntamento ou tumulto.
19 Eemon Yuda siriv tau tileep taan sirivu to Asia ve tilam na, tighit ghau ve tipaburigin pataŋani tane. Tauta isaav ighe zeran tawe tighita tighe yau nagham sosor eta, o poia pa tauzi tilam tiyooz ila yo naghom, ve tisavia payo.
19 Mas há alguns judeus da província da Ásia que deveriam estar aqui diante de ti e apresentar acusações, se é que têm algo contra mim.
20 Ve isaav ighe mako, ene yes tau yeŋa niyozyooz ne, tauzi irau tisaav ghazooŋa payo. Saawe tau tipayooz ghau pa savsaveeŋ ila daaba to yes Yuda lupuuŋ toozi na, tindeeŋ saa sosor kat tau yau naghamu ne?
20 Ou os que aqui se acham deveriam declarar que crime encontraram em mim quando fui levado perante o Sinédrio,
21 Aat saveeŋ tsiau ziiri ee, ta ireu lolozi. Saawe tau nayozyooz ila sosozi, naboob naghe: ‘Yau naghur matag pa burigiiŋ to yes mateegha, tauta aazne tipayooz ghau pa savsaveeŋ ila naghomim!’”
21 a não ser que tenha sido este: quando me apresentei a eles, bradei: Por causa da ressurreição dos mortos estou sendo julgado hoje diante de vocês".
22 Feliks, i ighazooŋ kat pa ŋgar to yes tau titaghon eez to Yesu. Tauvene Paulus isavsaav le isov, ra Feliks irav motin saveeŋ toozi ighe: “Poia. Saveeŋ aat imuul tauvene, ve tasaŋan Lisius tau daaba to yes zaaba to Yerusalem na. Tauu izilam, o nagabiiz saveeŋ tsiam, ve nagharaata.”
22 Então Félix, que tinha bom conhecimento do Caminho, adiou a causa e disse: "Quando chegar o comandante Lísias, decidirei o caso de vocês".
23 Ra isaav pa daaba to yes zaaba ighe ighur Paulus iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ve iŋgin poghania. Eemon ighur pataŋani pani sov, ve ipuli ilaagh ve ileep sorok ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ve isaav ighe Paulus zeetŋa tilam to tiuule pa le aniiŋ ma gabua siriv, na iŋgalsekin zi sov.
23 E ordenou ao centurião que mantivesse Paulo sob custódia, mas que lhe desse certa liberdade e permitisse que os seus amigos o servissem.
24 Mboŋ siriv ilam ila, ra Feliks yesuru azaawa Drusila tilam. Drusila, i Yuda tinazi. Feliks imbaaŋ ila pa Paulus ighe ilam ve yesŋa tisavsaav. Paulus ilam ivot toozi, ve aavo ila pa eez to taghur ila to Yesu Krisi, ve yesuru tiloŋlooŋa.
24 Vários dias depois, Félix veio com Drusila sua mulher, que era judia, mandou chamar Paulo e o ouviu falar sobre a fé em Cristo Jesus.
25 Paulus ipaghazoŋai Feliks pa ŋgar duduuŋa, ŋgar to ŋginiiŋ tauun poi, ve gabizooŋ ve ghuruuŋ atuya tau pale Mboŋ Murei ivot. Feliks ilooŋ saveeŋ tana le iroi. Tauvene irav motin saveeŋ ighe: “Poia. Imuul ta sene. Umuul ula, ve naghita saawe poia eta, o nambaaŋ payo umuul ulam, ve tavasavo ghiit muul.”
25 Quando Paulo se pôs a discorrer acerca da justiça, do domínio próprio e do juízo vindouro, Félix teve medo e disse: "Basta, por enquanto! Pode sair. Quando achar conveniente, mandarei chamá-lo de novo".
26 Feliks ighur maata ighe Paulus igham le maet siriv imin gholiiŋni, leso ipuli ila. Tauvene saawe naol imbaŋmbaaŋ pani ilamlam, ve yesuru tisavsaav.
26 Ao mesmo tempo esperava que Paulo lhe oferecesse algum dinheiro, pelo que mandava buscá-lo freqüentemente e conversava com ele.
27 Ndaman ru isov, ra Feliks isov pa uraat, ve Porsius Festus igham niia. Feliks ighe igham yes Yuda lolozi poia pani, tauvene ipul Paulus ileep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
27 Passados dois anos, Félix foi sucedido por Pórcio Festo; todavia, porque desejava manter a simpatia dos judeus, Félix deixou Paulo na prisão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.