Atos 24
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs ARIB
1 Mboŋ liim ilam ila, ra Ananias tau daaba to watooŋrau, yesŋa ŋginiiŋa siriv to yes Yuda tizila pa Sisarea tighe tipayooz Paulus ila gavana Feliks naagho. Ŋeer ŋgara ee tau iwatagh katin tutuuŋ to Rom na, ilaagh tomani zi paam, leso igham avozi ve iuul zi pa savsaveeŋ. Eeza Tertulus.
1 Cinco dias depois o sumo sacerdote Ananias desceu com alguns anciãos e um certo Tertulo, orador, os quais fizeram, perante o governador, queixa contra Paulo.
2 — ausente —
2 Sendo este chamado, Tertulo começou a acusá-lo, dizendo:
3 — ausente —
3 Visto que por ti gozamos de muita paz e por tua providência são continuamente feitas reformas nesta nação, em tudo e em todo lugar reconhecemo-lo com toda a gratidão, ó excelentíssimo Félix.
4 Eemon irau naseeŋ saveeŋ tsiau malau geeg mako. Pale umbuzir pa aliŋag. Yo ŋeer poiam. Tauvene naghason ghom: Irau ulooŋ saveeŋ tsiei tuuku tane?
4 Mas, para que não te detenha muito rogo-te que, conforme a tua eqüidade, nos ouças por um momento.
5 “Yei nighita ŋeer tane nighe ŋgar tooni poia mako. I imin moroghooŋ saghati. Pasaa, i ipapaburigin parzoraaŋ ve malmal tintiina ila yes Yuda sosozi irau taan naol isov. Yo uwatagh: Yes tau titaghon Yesu to Nasaret na, tipet tauzi tila soghan pa yes Yuda ve tipaburigin lupuuŋ paaghu wa. Tauta yes eval tirere pazi. Ve ŋeer tane, i imuŋmuuŋ pa lupuuŋ toozi.
5 Temos achado que este homem é uma peste, e promotor de sedições entre todos os judeus, por todo o mundo, e chefe da seita dos nazarenos;
6 Ve itoova to ivaghamunia Rumei Tiina paam, leso ighamu isaghat ila Maaron maata. Tauta nikisi. Yei nighe taumai nipayooze, ve nitiir saveeŋ tooni itaghon tutuuŋ tsiei.
6 o qual tentou profanar o templo; e nós o prendemos, e conforme a nossa lei o quisemos julgar.
7 Eemon Lisius tau iŋgin zaaba tisov to Yerusalem na, ilam ireu ghei, ve isandi ila nimamai, ve iŋguaaza ila. Ra isaav payei ighe nilam nighit ghom, ve nisaav ghazooŋa payo pa sosor tooni.
7 Mas sobrevindo o comandante Lísias no-lo tirou dentre as mãos com grande violência,
8 Tauvene poia to taum ughason poghania ŋeer tane pa saveeŋ tooni. Leso ughilaal ughe saveeŋ isov tau yei nisavia pa sosor tooni ne, ene onoon mon.”
8 mandando aos acusadores que viessem a ti; e dele tu mesmo, examinando-o, poderás certificar-te de tudo aquilo de que o acusamos.
9 Tertulus isavia saveeŋ tane le isov, ra Yuda siriv anazi tiburig ve tipariaaŋ saveeŋ tooni tighe saveeŋ isov tau i isavia na, ene onoon mon.
9 Os judeus também concordam na acusação, afirmando que estas coisas eram assim.
10 Ra Feliks itotoi ila pa Paulus, leso aana isaav. Tauvene Paulus ipaburigin saveeŋ tooni ighe:
10 Paulo, tendo-lhe o governador feito sinal que falasse, respondeu: Porquanto sei que há muitos anos és juiz sobre esta nação, com bom ânimo faço a minha defesa,
11 Saveeŋ tane, pataŋani mako. Isaav ighe yo ughason tamtamon pani, ene pale tisaav payo tauvene: Wariiz mon, mboŋ saŋavul ve ru tau ila wa, yau nazala pa Yerusalem pa suŋuuŋ.
11 pois bem podes verificar que não há mais de doze dias subi a Jerusalém para adorar,
12 Yeiru tamtamon eta niparzoor iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo mako. Ve napazaagh tamtamon pa gabua eta iloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ma ila nugh tiina loolo, ene mako paam. Yes tau aazne tiŋgal saveeŋ payau ne, toozi eta ighit ghau nagham tauvene ne mako.
12 e que não me acharam no templo discutindo com alguém nem amotinando o povo, quer nas sinagogas quer na cidade.
13 Tauvene saveeŋ ŋgaliiŋ toozi tau iŋarui ghau ne, ene tauzi tisaav. Ve lezi gabua eta tau ipalot saveeŋ toozi ve itotoia ighe ene onoon ne mako. Tisaav sorok.
13 Nem te podem provar as coisas de que agora me acusam.
14 “Eemon saveeŋ toozi ziiri ee, ene yau nayok pani. Yau nasaav ghazooŋa payo: Yau nabesbees pa Maaron to timbumaiŋa itaghon eez to Krisi tau yes tirere pani na. Eemon ŋgar isov tau itaghon tutuuŋ to Mose, tomania saveeŋ isov tau igheen ila rau to yes propet, ene yau naghur ila.
14 Mas confesso-te isto: que, seguindo o caminho a que eles chamam seita, assim sirvo ao Deus de nossos pais, crendo tudo quanto está escrito na lei e nos profetas.
15 Yeŋa yes zeran tane, ŋgar tsiei eemon. Pasaa, nisov nighur matamai pa saawe tau Maaron pale ipaburigin yes mateegha. Yes zeran duduŋazi, ve yes sasaghatizi paam.
15 Tendo esperança em Deus, como estes mesmos também esperam, de que há de haver ressurreição tanto dos justos como dos injustos.
16 Tauta saawe isov, yau nazuari ghau naghe le lolog tomania ŋgar tsiau isov iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata, ve tamtamon matazi paam.
16 Por isso procuro sempre ter uma consciência sem ofensas diante de Deus e dos homens.
17 “Yau nala naleep irau nugh nugh ndaman siriv wa. Tauta namuul nalam taug nugh tsiau, leso naghita tamtamon tsiau ve naghur uleeŋ siriv pa yes mbolaaŋa. Ve naghe nagham watooŋrau siriv pa Maaron paam.
17 Vários anos depois vim trazer à minha nação esmolas e ofertas.
18 Yau naghe nagham uratoi gabua tana, tauta naloŋ nala sirsiir to Rumei Tiina loolo. Saawe tau tighit ghau izi sewe, yau nagharaat taug gha naŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. Ve eval tileep tomani ghau mako, ve napaburigin oroor mako.
18 Ocupado nestas coisas, me acharam já santificado no templo não em ajuntamento, nem com tumulto, alguns judeus da Ásia,
19 Eemon Yuda siriv tau tileep taan sirivu to Asia ve tilam na, tighit ghau ve tipaburigin pataŋani tane. Tauta isaav ighe zeran tawe tighita tighe yau nagham sosor eta, o poia pa tauzi tilam tiyooz ila yo naghom, ve tisavia payo.
19 os quais deviam comparecer diante de ti e acusar-me se tivessem alguma coisa contra mim;
20 Ve isaav ighe mako, ene yes tau yeŋa niyozyooz ne, tauzi irau tisaav ghazooŋa payo. Saawe tau tipayooz ghau pa savsaveeŋ ila daaba to yes Yuda lupuuŋ toozi na, tindeeŋ saa sosor kat tau yau naghamu ne?
20 ou estes mesmos digam que iniqüidade acharam, quando compareci perante o sinédrio,
21 Aat saveeŋ tsiau ziiri ee, ta ireu lolozi. Saawe tau nayozyooz ila sosozi, naboob naghe: ‘Yau naghur matag pa burigiiŋ to yes mateegha, tauta aazne tipayooz ghau pa savsaveeŋ ila naghomim!’”
21 a não ser acerca desta única palavra que, estando no meio deles, bradei: Por causa da ressurreição dos mortos é que hoje estou sendo julgado por vós.
22 Feliks, i ighazooŋ kat pa ŋgar to yes tau titaghon eez to Yesu. Tauvene Paulus isavsaav le isov, ra Feliks irav motin saveeŋ toozi ighe: “Poia. Saveeŋ aat imuul tauvene, ve tasaŋan Lisius tau daaba to yes zaaba to Yerusalem na. Tauu izilam, o nagabiiz saveeŋ tsiam, ve nagharaata.”
22 Félix, porém, que era bem informado a respeito do Caminho, adiou a questão, dizendo: Quando o comandante Lísias tiver descido, então tomarei inteiro conhecimento da vossa causa.
23 Ra isaav pa daaba to yes zaaba ighe ighur Paulus iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ve iŋgin poghania. Eemon ighur pataŋani pani sov, ve ipuli ilaagh ve ileep sorok ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ve isaav ighe Paulus zeetŋa tilam to tiuule pa le aniiŋ ma gabua siriv, na iŋgalsekin zi sov.
23 E ordenou ao centurião que Paulo ficasse detido, mas fosse tratado com brandura e que a nenhum dos seus proibisse servi-lo.
24 Mboŋ siriv ilam ila, ra Feliks yesuru azaawa Drusila tilam. Drusila, i Yuda tinazi. Feliks imbaaŋ ila pa Paulus ighe ilam ve yesŋa tisavsaav. Paulus ilam ivot toozi, ve aavo ila pa eez to taghur ila to Yesu Krisi, ve yesuru tiloŋlooŋa.
24 Alguns dias depois, vindo Félix com sua mulher Drusila, que era judia, mandou chamar a Paulo, e ouviu-o acerca da fé em Cristo Jesus.
25 Paulus ipaghazoŋai Feliks pa ŋgar duduuŋa, ŋgar to ŋginiiŋ tauun poi, ve gabizooŋ ve ghuruuŋ atuya tau pale Mboŋ Murei ivot. Feliks ilooŋ saveeŋ tana le iroi. Tauvene irav motin saveeŋ ighe: “Poia. Imuul ta sene. Umuul ula, ve naghita saawe poia eta, o nambaaŋ payo umuul ulam, ve tavasavo ghiit muul.”
25 E discorrendo ele sobre a justiça, o domínio próprio e o juízo vindouro, Félix ficou atemorizado e respondeu: Por ora vai-te, e quando tiver ocasião favorável, eu te chamarei.
26 Feliks ighur maata ighe Paulus igham le maet siriv imin gholiiŋni, leso ipuli ila. Tauvene saawe naol imbaŋmbaaŋ pani ilamlam, ve yesuru tisavsaav.
26 Esperava ao mesmo tempo que Paulo lhe desse dinheiro, pelo que o mandava chamar mais freqüentemente e conversava com ele.
27 Ndaman ru isov, ra Feliks isov pa uraat, ve Porsius Festus igham niia. Feliks ighe igham yes Yuda lolozi poia pani, tauvene ipul Paulus ileep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
27 Mas passados dois anos, teve Félix por sucessor a Pórcio Festo; e querendo Félix agradar aos judeus, deixou a Paulo preso.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.