Atos 21
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NVT
1 Yeŋa yes ŋginiiŋa to Epesus nivataki nimamai le isov, ra nizaa waaŋ. Tiravia lai izala, ve niraav duduuŋ nila sisi Kos. Mboŋ le nughizau, ra niraav muul nila pa sisi Rodos. Ra niraav muul nila, ve nilooŋ nugh Patara.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 Nilooŋ Patara, ve nindeeŋ waaŋ ite tau ighe imbut te ila ivool taan sirivu to Ponisia. Tauvene nizaa waaŋ tawe, ve niraav muul.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Nighaughau nila le matamai ilooŋ pa sisi Saiprus. Igheen pa nimamai ŋas. Niravu imuul pa murimai, ve nighau duduuŋ pa taan tiina Siria. Nila le nilooŋ nugh Tiro. Pasaa, tighe tighur yauyauŋ siriv izi ta sewe.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Nizi nileep ta sewe, ve nila nighita Yesu ziŋeera siriv to nugh tawe. Tauvene nila nileep tomani zi irau mboŋ liim ve ru. Pataŋani tau pale ivot pa Paulus na, Avuvu Patabuyaaŋ ivotia pazi wa. Tauvene tighe tiŋguruuta, leso izala Yerusalem sov. Eemon Paulus ilooŋ aliŋazi mako.
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 Yeŋa nileep le saawe tau waaŋ ighe iraav muul, ra zeran tawe, tomania azuwazŋa ve natuzŋa tisov tighur ghei. Yeŋa nipul nughei, ve nizila peria nari, ra niput aghemai izala sausau paavo, ve nisuŋ.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Nisuŋ le isov, ra nivataki nimamai, ve nizaa waaŋ, ve yes timuul tila pa nughei.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Nipul Tiro, ve niraav muul nila nilooŋ nugh Tolemais. Yei nila nigig toŋvetaz siriv to Krisi tau tileep izi ta sewe, ve nileep tomani zi pa mboŋ eemon.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 Nughizau, ra nipul zi, ve niraav muul nila nilooŋ nugh Sisarea, ve malmalimai nila ruum to Pilip. I ŋeer to votiaaŋ vaaru poia pa yes tau tighur ila to Krisi mako. Zeran liim ve ru tau muuŋ tighur zi to tiuul yes mbaŋooŋa pa uraat siriv na, i toozi ee.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 I natlivaŋa paaŋ tau tivai soone. Maaron irei tapiri pazi ve tivovotia aliiŋa pa tamtamon imin propet.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Yei nileep izi nugh Sisarea mboŋ siriv, ra ŋeer ee ileep Yudea ve izilam, eeza Agabus. I paam ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 Ilam peria tsiei, ra ipool puus to Paulus pa ŋgaali, ve ighamu gha ikau i tauu niima ma aaghe pani, ve isaav ighe: “Avuvu Patabuyaaŋ isaav tauvene: Ŋgar raraate mon pale ivot pa puus tane tauŋa. Pasaa, yes Yuda tau tileep Yerusalem we pale tikau niima ma aaghe, ve tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi.”
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Yei nilooŋ saveeŋ tooni le yeŋa zeetmaiŋa to nugh tawe lolomai ipataŋan ve nitaŋ rarai Paulus nighe izala Yerusalem sov.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 Eemon i isaav payei ighe: “Taŋiiz tsiam tane, gabua mindai? Aghe agham ghau lolog isaghatin gham, leso natoor ŋgar tsiau, ve nazi naleep? Ene aat mako. Yau nasaŋan mon pa badooŋ pataŋani. Isaav ighe nala Yerusalem ve tikau nimag ma agheg, tikau ghau lak! Ve isaav ighe tirav ghau namaat izi ta sewe ve mateegh tsiau ipait Tiina toit Yesu eeza, ene poia. Tirav ghau lak.”
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Yei nisaav ariaaŋ pani, eemon ilooŋ ghei mako. Pasaa, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe ila. Tauvene nipul saveeŋ pani, ve nisaav nighe: “Poia, gabua aat ivot itaghon Tiina toit loolo.”
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Murei ra, nigharaat gabua tsiei pa laghooŋ, ve niburig gha nizala pa Yerusalem.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Yesu ziŋeera siriv to nugh Sisarea tilaagh tomani ghei paam. Yei nila peria Yerusalem, ve tigham ghei nila ruum to Nason, ve nileep tomania. Nason, i to sisi Saiprus. Yesu ziŋeera tau titaghoni imin maata na, i toozi ee.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Saawe tau nila nivot Yerusalem, yes toŋvetaz to Krisi tigham ghei toman lolozi poia.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 Nileep mboŋ le nughizau, ra yeŋa Paulus nila nighita Yakobus. Ve ŋginiiŋa tisov to lupuuŋ to Krisi tilam tileep tomani ghei paam.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 Paulus igham aaz poia pazi, ra ipaes pa gabua naol isov tau Maaron igham zi tivot ila i niima, saawe tau igham uraat pa yes tau Yuda mako na.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 Yes tilooŋ saveeŋ tooni, le tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Ra tisaav pani tighe: “Toghamai, paesiiŋ tsio poia. Eemon ughita. Yes Yuda eval le eval kat tighur ila to Yesu wa. Ve yes tisov tizuari zi tighe le titaghon duduŋai tutuuŋ to Mose.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Varum ilam gha tilooŋa wa. Pasaa, zeran siriv tikau saveeŋ tsio tighe yes Yuda tau tileep ila yes tau Yuda mako na sosozi, yo usavsaav pazi ughe tighur murizi pa tutuuŋ to Mose. Ve uŋgalsekin zi pa ravuuŋ natuzŋa warozi, ve ughe titaghon iit Yuda gabuaan muul sov.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 Tauvene pale tagham mindai, leso tarav motin saveeŋ toozi tawe? Pasaa, tamtamon aat tilooŋ varum tighe yo ulam wa.
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 “Tauvene, yo aat utaghon saveeŋ tsiei tane. Tamtamon tsiei paaŋ tilepleep. Yes timbu saveeŋ tomania Maaron wa.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 Ugham zi, ve yamŋa ala agharaat taumim, leso aŋgalaaŋ ila Maaron maata. Mako uul zi, ve ughol lezi gabua siriv, leso tigham watooŋrau pani, ve tiin dabazi.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 “Ve nugh nugh tau Yuda mako ve tighur ila to Tiina toit na, yei niyambaar rau ila pazi wa. Rau tawe, nipaesia saveeŋ tau lupuuŋ toit imbua na. Nighe: Aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani na, tighani sov. Ve tighun ŋgai siiŋi sov. Ve gabua tau ighe tipuleel luua gha imaat, ene paam tighani sov. Ve tighur boog sov.”
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Tileep mboŋ le nughizau, ra Paulus igham zeran paaŋ tawe, ve yesŋa tila tipaburigin uraat to gharatooŋ tauzi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. I iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ila ighita yes zeran to watooŋrau, ve isavtarai zi pa saawe sindei tau pale tipasov uraat to gharatooŋ tauzi, ve tigham watooŋrau toz toz.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Uraat to gharatooŋ tauzi leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata, ene ikis zi irau mboŋ liim ve ru. Saawe tana igharau ighe isov, ve Yuda siriv tau tileep Asia ve tilam Yerusalem na, tighita Paulus ilepleep iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo. Tauvene tila tikisi, ve tipazaagh eval tiina to tighur koi pani.
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 Tiboboob tighe: “Ai, yam zeran to Israel, alam auul ghei! Ŋeer tauta ene. I tane ta aloŋlooŋ vaaru tighe ilaghlaagh irau nugh nugh, ve ivovotia saveeŋ pa tamtamon tisov, leso tivelegh ghiit tomania tutuuŋ toit, ve Rumei Patabuyaaŋ tane paam. Ve aazne, i igham sosor tiina ite muul. Pasaa, igherev Grika siriv tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo. Tauta tivaghamunia nugh patabuyaaŋ tane gha isaghat ila Maaron maata wa.”
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 Yes tisaav tauvene pasaa, muuŋ tighita Tropimus to nugh Epesus yesuru Paulus tilaghlaagh ila Yerusalem loolo. Tauvene tigham ŋgar sorok tighe Paulus ighamu gha yesuru tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo.
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 Tamtamon tilooŋ saveeŋ toozi tawe, le yes Yerusalema tisov tiburig, tiparlanlaan tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve tikis Paulus gha tisasaara tivot tila pa muuri. Ra rekia mon tipoon ataman to rumei ila ivool.
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Tizuari zi tighe le tiravu imaat. Eemon saveeŋ ilaan ila igham daaba tau iŋgin zaaba tisov to Rom tau tilepleep Yerusalem na tighe: “Yes Yerusalema tisov tileep ila malmal tiina loolo!”
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 Tauvene daaba tawe rekia mon iyau zaaba siriv tomania daaba toozi, ve tilaan tizila pa nugh tau malmal iburig pani na. Yes Yuda tiravrav Paulus le tighita daaba tana tomania zaaba tooni tilam peria, ra tipuli.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Daaba tana ilam ivot toozi, ve isaav pa zaaba tooni gha tikis Paulus, ve tikau niima pa sen ru. Ra ighason yes Yuda ighe: “Ene sei? I igham saa sosor ta yam aravu ne?”
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 Eval tiina tau tilepleep ve tiboboob na, tisasavia saveeŋ maata ite ite. Tauvene daaba tana irau igham saveeŋ ghazooŋa eta pa malmal tana puughu mako. Pasaa, oroor tiina matini. Tauvene isaav ila pa yes zaaba tooni ighe tiŋguaaz Paulus iloŋ ila ruum toozi loolo.
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 Yes zaaba tigham Paulus gha tila ndeet puughu, ra tisuru izaa tibaado. Pasaa, tighita tighe eval tiina tiyaryaaŋ tighe le tirav Paulus imaat.
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 Eval tiina titaghon zi tila, ve tiboboob tighe: “Ileep sov. Aravu imaat!”
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 Yes zaaba tigham Paulus tighe tiloŋ tila pa ruum toozi loolo, ve Paulus isaav ila pa daaba toozi ighe: “Mindai, irau nasavsaav tomani ghom rig?”
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 Yau naghe pa yo Isip tamazi tau wariiz mon ipazaagh tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) gha tigham malmal tiina, ve igherev zi tila nugh ŋginaaŋa. Yes zeran popoiazi mako. Tiyoŋyooŋ ila eval tiina lolozi ve tiravrav tamtamon pa mbuzaagh.”
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 Paulus isaav pani ighe: “Mako, yau Yuda. Nugh tsiau puughu, ene Tarsus tau nugh tiina ee to Silisia na. Yau naghe naghason ghom. Irau uyok payau ve nasavsaav rig pa eval tiina tawe?”
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Daaba tana iyok pani, tauvene Paulus iburig iyooz izala ndeet, ve itatan niima pazi. Leso oroor imot, ve isavia saveeŋ tooni. Eval tiina tighita le tineneeŋ. Ra Paulus ipaburigin saveeŋ tooni ila tauzi aliŋazi Hibru.
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.