Atos 18

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Murei ra, Paulus ipul Atens, ve ilaagh ila ivot nugh tiina Korin.
1 Depois disso, deixando Atenas, Paulo foi a Corinto.
2 Ilepleep ta sewe, ve ighita Yuda ee, eeza Akwila. I to taan sirivu to Pontus, ve azaawa eeza Prisila. Muuŋ, yesuru tileep izi taan sirivu to Itali. Eemon Klodias, tau kinik to Rom na, isaav ariaaŋ ighe yes Yuda tau tileep izi nugh tiina Rom na, tisov tipul Rom, ve tighau tila. Tauta Akwila yesuru Prisila tighau tila ve ŋgarig tileep izi Korin.
2 Lá, encontrou um judeu chamado Áquila, natural do Ponto, recentemente chegado da Itália, com Priscila, sua mulher, porque o imperador Cláudio havia decretado que todos os judeus deviam sair de Roma. Paulo aproximou-se deles.
3 Paulus ila ileep tomani zi, ve yesŋa tilup zi pa uraat. Pasaa, uraat tau yesuru tighamghamu na, ene i uraat tooni paam. Yes tighagharaat ŋgai uuli ve tisaii, leso tamtamon tidaado imin balbaal (o haus sel).
3 E, como tinham o mesmo ofício, passou a morar com eles e ali trabalhava. O ofício deles era fazer tendas.
4 Umbom patabuyaaŋ ta naol ne, Paulus iloŋloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ve yesŋa yes Yuda ve yes Grika tivasavo zi pa Maaron aliiŋa. Pasaa, i ighe ipaburigin ŋgar toozi, leso tighur ila to Yesu.
4 E todos os sábados Paulo falava na sinagoga, persuadindo tanto judeus como gregos.
5 Murei ra, Silas gha Timoti tipul Masedonia, ve anazi tilam tivot Korin. Tila peria to Paulus, ra i ipul uraat tooni to saiŋ ŋgai uuli, ve ileep ila uraat to votiaaŋ mos mon. I ivovotia Yesu saveeŋ tooni pa yes Yuda, leso tighur ila tighe Yesu, i Mesia.
5 Quando Silas e Timóteo chegaram da Macedônia, Paulo se entregou totalmente à palavra, testemunhando aos judeus que Jesus é o Cristo.
6 Eemon yes tizorzoor Paulus aliiŋa, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ naol pani. Tauvene itir ŋgaupup izi pa nonoghiiŋa tooni imin ilaal pazi pa sosor toozi, ve isaav pazi ighe: “Poia. Isaav ighe Maaron ighur atuya payam gha alalemim, ene puughu to taumim. Yau mako. Aazne ve ila, yau aat napul gham aleep, ve nala navotia Maaron aliiŋa pa yes tau Yuda mako na.”
6 Como eles se opuseram e blasfemaram, Paulo sacudiu as roupas e disse-lhes: — Que o sangue de vocês caia sobre a cabeça de vocês! Eu estou limpo dele e, a partir de agora, vou para os gentios.
7 Tauvene Paulus ipul zi, ve ila ileep tomania ŋeer ee, eeza Titius Yastus. I Yuda mako. Eemon ighur ila to Maaron ve itaghon eez tooni, ve yesŋa yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ. Ruum tooni igharau yes Yuda rumei toozi.
7 Saindo dali, entrou na casa de um homem chamado Tício Justo, que era temente a Deus; a casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Daaba tau iŋgin rumei toozi tawe, eeza Krispus. Yesŋa yes tau tilepleep tomania ila ruum tooni na, tisov tighur ila to Tiina toit. Ve yes mon mako. Eval tiina to Korin tau tilooŋ Paulus saveeŋ tooni na, tighur ila to Yesu, ve tigham yaa.
8 Crispo, o chefe da sinagoga, creu no Senhor, com toda a sua casa; também muitos dos coríntios, ouvindo, creram e foram batizados.
9 Mboŋ ee, Tiina toit Yesu ivot to Paulus ila tandaghiiŋ, ve isaav pani ighe: “Uroi ve uneneeŋ sov. Uyooz ariaaŋ pa savsaveeŋ.
9 Certa noite Paulo teve uma visão em que o Senhor lhe disse:
10 Eta irau ivaghamun ghom mako. Pasaa, yau naleep tomani ghom. Ve tamtamon tsiau katini tileep izi nugh tane.”
10 porque eu estou com você, e ninguém ousará lhe fazer mal, pois tenho muito povo nesta cidade.
11 Tauta Paulus ileep izi nugh Korin irau ndaman ee ve kaiyo liim ve ee, ve ipapaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
11 Assim, Paulo permaneceu em Corinto um ano e seis meses, ensinando entre eles a palavra de Deus.
12 Ighamgham tauvene le saawe tau Galio iŋgin taan sirivu to Akaia, ra yes Yuda tilup lolozi imin eemon ve tighe tiŋgalsekin Paulus pa savsaveeŋ tau i ivovotia na. Tauvene tighamu tila nugh to gharatooŋ saveeŋ, ve tipayooze ila Galio naagho,
12 Quando Gálio era procônsul da Acaia, os judeus, de comum acordo, se levantaram contra Paulo e o levaram ao tribunal,
13 ve tisaav pani tighe: “Ŋeer tane ikaukau tamtamon ŋgar toozi, ve ighegherev zi ighe tisuŋ pa Maaron itaghon eez paaghu tau isapir pa tutuuŋ na.”
13 dizendo: — Este homem quer persuadir as pessoas a adorar a Deus de um modo contrário à lei.
14 Paulus ighe isavia saveeŋ tooni, eemon Galio rekia mon irav motin saveeŋ tooni, ve isaav pa yes Yuda ighe: “Yam Yuda alooŋ. Imin ta ŋeer tane imalaaŋ pa tutuuŋ ve igham sosor tiina eta, kanaŋ irau nalooŋ gham, ve itiŋa tagharaat saveeŋ tsiam.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Se fosse, de fato, alguma injustiça ou crime de maior gravidade, ó judeus, eu teria motivo para acolher a queixa que vocês estão trazendo.
15 Eemon aazne, yamŋa avazorai gham pa savsaveeŋ siriv, ve tamtamon ezazi, ve yam taumim tutuuŋ tsiam. Irau nagharaat saveeŋ tauvene ne mako. Taumim ala ve agharaata.”
15 Mas como é uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam isso vocês mesmos; eu não quero ser juiz dessas coisas!
16 Ra iziir zi tivot tila muuri.
16 E os expulsou do tribunal.
17 Eval tiina tighit zi, ve tiburig tikis Sostenes izi nugh to gharatooŋ saveeŋ tawe, ve tiravu pataghaaŋ. Pasaa, i ta iŋgin yes Yuda to Korin rumei toozi. Eval tiina tiravu le naagho isaghat, eemon Galio maata ila pazi mako.
17 Então todos agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e começaram a espancá-lo diante do tribunal; Gálio, todavia, não se incomodava com estas coisas.
18 Paulus ileep malau rig izi nugh Korin tomania yes toŋvetaz to Krisi, ra itak nimazi, ve ipul zi. Prisila gha Akwila tila tomania, le tila tivot nugh Kenkria. Tila tivot ta sewe, ra tikot Paulus daaba raua imin ilaal pa saveeŋ tau i imbua tomania Maaron na.
18 Paulo ficou ainda muitos dias em Corinto. Por fim, despedindo-se dos irmãos, navegou para a Síria, levando em sua companhia Priscila e Áquila. Antes de embarcar, rapou a cabeça em Cencreia, porque tinha feito um voto.
19 — ausente —
19 Quando chegaram a Éfeso, Paulo deixou ali Priscila e Áquila. Ele, porém, entrando na sinagoga, pregava aos judeus.
20 — ausente —
20 Pediram-lhe que ficasse mais algum tempo, mas Paulo não quis.
21 — ausente —
21 Ao se despedir, disse: — Se Deus quiser, virei visitá-los outra vez. E, embarcando, partiu de Éfeso.
22 Paulus iraav ila ilooŋ nugh Sisarea, ve malmali izala pa Yerusalem. Ila igig lupuuŋ to Krisi ta sewe, ve yesŋa tisavsaav rig, ra izila pa nugh Antiok.
22 Chegando a Cesareia, foi logo para Jerusalém. E, tendo saudado a igreja, seguiu para Antioquia.
23 Paulus ileep malau rig izi Antiok, ra ipaburigin laghooŋ muul, ve ilaagh irau taan sirivu to Galesia ve Pirigia, ve ipapalot Yesu ziŋeera.
23 Havendo passado ali algum tempo, saiu, atravessando sucessivamente a região da Galácia e Frígia, fortalecendo todos os discípulos.
24 Saawe tana, Yuda ee ila ivot nugh Epesus, eeza Apolos. I to nugh tiina Aleksandria. I le ŋgar tiina, ve i ŋeer to savsaveeŋ. Ve iwatagh katin Maaron aliiŋa tau tiboode na.
24 Nesse meio-tempo, chegou a Éfeso um judeu, natural de Alexandria, chamado Apolo, homem eloquente e poderoso nas Escrituras.
25 — ausente —
25 Ele era instruído no caminho do Senhor; e, sendo fervoroso de espírito, falava e ensinava com precisão a respeito de Jesus, conhecendo apenas o batismo de João.
26 — ausente —
26 Apolo começou a falar ousadamente na sinagoga. Quando Priscila e Áquila o ouviram falar, levaram-no consigo e, com mais exatidão, lhe expuseram o caminho de Deus.
27 Murei ra, Apolos maata iŋgal ighe iraav ila ivool taan sirivu to Akaia, leso ivotia mos izi ta sewe paam. Yes toŋvetaz to Krisi tau tileep izi Epesus na, tipaloti pa ŋgar tau i ighe ighamu na, ve tibood rau ee ila pa yes to Akaia tau titaghon Yesu na. Leso saawe tau Apolos ila peria toozi, tighamu toman lolozi poia. Tauvene Apolos ila ivot Akaia, ve iuul katin yes tau Maaron igham zi tighur ila to Krisi itaghon tauu poia tooni.
27 Quando ele resolveu percorrer a Acaia, os irmãos o animaram e escreveram aos discípulos para que o recebessem bem. Tendo chegado, Apolo auxiliou muito aqueles que, mediante a graça, haviam crido;
28 Pasaa, i iyooz ariaaŋ kat pa savsaveeŋ, ve ivovotia Maaron aliiŋa tau tiboode na puughu pa tamtamon, leso tighilaal tighe Yesu, i Mesia. Tauta i itatan saveeŋ to yes Yuda ila eval tiina matazi.
28 porque, com grande poder, convencia publicamente os judeus, provando, por meio das Escrituras, que Jesus é o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.