Atos 16

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Paulus yesuru Silas tila tivot nugh Derbe, ra tisakia tila pa nugh Listara. Nugh tawe, ŋeer ee tau itaghon Yesu ilepleep, eeza Timoti. Tiina, i Yuda tinazi tau ighur ila to Yesu. Ve taama, i Grik tamazi.
1 Chegou a Derbe e depois a Listra. Havia ali um discípulo, chamado Timóteo, filho de uma judia cristã, mas de pai grego,
2 Yes toŋvetaz to Krisi tau tileep nugh Listara ve nugh Ikonium na, tisov tipait Timoti vaaru tighe i ŋeer poia.
2 que gozava de ótima reputação junto dos irmãos de Listra e de Icônio.
3 Tauvene Paulus ighe ighamu, leso yesŋa tilaagh pa uraat. Eemon Yuda katini tau tileep ta sewe, tiwatagh tighe Timoti taama, i Grik tamazi. Tauvene Paulus irav Timoti waaro. Leso yes Yuda tiyau avozi pani sov.
3 Paulo quis que ele fosse em sua companhia. Ao tomá-lo consigo, circuncidou-o, por causa dos judeus daqueles lugares, pois todos sabiam que o seu pai era grego.
4 Ra Paulus gha Silas, ve Timoti tipaburigin laghooŋ toozi muul, ve tilaagh irau nugh nugh, ve tipaesia yes mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa tau tileep izi Yerusalem na aliŋazi pazi. Leso tiwatagh saa ŋgar tau daaba tawe tighuru pa yes tau Yuda mako na to titaghoni.
4 Nas cidades pelas quais passavam, ensinavam que observassem as decisões que haviam sido tomadas pelos apóstolos e anciãos em Jerusalém.
5 Saveeŋ toozi ipalot lupuuŋ to Krisi irau nugh nugh le ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Ve saawe isov tamtamon paghpaaghu tiloŋloŋ tila tomani zi. Tauta lupuuŋ to Krisi tivot timin tintiina irau nugh nugh.
5 Assim as igrejas eram confirmadas na fé, e cresciam em número dia a dia.
6 Paulus tomania zeetŋa tilaagh timbut taan sirivu to Galesia ve Pirigia. Eemon tila pa taan sirivu to Asia mako. Pasaa, Avuvu Patabuyaaŋ ipoon zi ighe tivotia Maaron aliiŋa ta sewe sov.
6 Atravessando em seguida a Frígia e a província da Galácia, foram impedidos pelo Espírito Santo de anunciar a palavra de Deus na {província da} Ásia.
7 Tilaagh tila tivot taan to Misia ziige, ve tighe tivool pa taan sirivu to Bitinia. Eemon Yesu Avuvu
7 Ao chegarem aos confins da Mísia, tencionavam seguir para a Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 Tauvene tilaagh timbut taan sirivu to Misia, ve tizila tivot nugh Troas tau igheen izi nari.
8 Depois de haverem atravessado rapidamente a Mísia, desceram a Trôade.
9 Ve mboŋ, tandaghiiŋ ee ivot pa Paulus. I ighita ŋeer ee to Masedonia iyozyooz, ve ipoipoi ighe: “Paulus, uraav ulam uvool pa Masedonia, leso uul ghei.”
9 De noite, Paulo teve uma visão: um macedônio, em pé, diante dele, lhe rogava: Passa à Macedônia, e vem em nosso auxílio!
10 Paulus ighita tandaghiiŋ tana le isov, ve rekia mon yeŋa niburig, ve niil eez to nila nivool pa taan sirivu to Masedonia.
10 Assim que teve essa visão, procuramos partir para a Macedônia, certos de que Deus nos chamava a pregar-lhes o Evangelho.
11 Tauvene yei nizaa waaŋ izi Troas, ve nighau duduuŋ nila nivot sisi Samotres. Mboŋ le nughizau, ra niraav muul nila, le nilooŋ nugh Neapolis tau igheen taan tiina.
11 Embarcados em Trôade, fomos diretamente à Samotrácia e no outro dia a Neápolis;
12 Ra nilaagh taan, ve niloŋ nila pa Pilipai. Pilipai, ene nugh tiina ee to taan sirivu to Masedonia. Yes Roma tipaburigin nugh tawe ila taan to yes Grika.
12 e dali a Filipos, que é a cidade principal daquele distrito da Macedônia, uma colônia {romana}. Nesta cidade nos detivemos por alguns dias.
13 ra umbom patabuyaaŋ to Maaron ivot.
13 No sábado, saímos fora da porta para junto do rio, onde pensávamos haver lugar de oração. Aí nos assentamos e falávamos às mulheres que se haviam reunido.
14 Yes zilivaa tawe, toozi ee, eeza Lidia. I to nugh Tiatira. Ve irauraukol pa uuli popoiazi tau ŋgeretazi imin dagilgil. I Yuda tinazi mako. Eemon ighur ila to Maaron ve itaghon eez tooni, ve tomania yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ. Saawe tau i ilooŋ Paulus saveeŋ tooni, Maaron igham uraat ila loolo le ighur ila Paulus aliiŋa.
14 Uma mulher, chamada Lídia, da cidade dos tiatirenos, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava. O Senhor abriu-lhe o coração, para atender às coisas que Paulo dizia.
15 Tauvene i tauu ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, tigham yaa. Le isov, ra isaav payei tauvene: “Isaav ighe yam aghit ghau aghe yau naghur ila kat to Tiina toit, o alam ruum tsiau, ve aleep tomani ghau.” I isaav ariaaŋ payei, tauvene nilooŋ aliiŋa, ve nila ruum tooni.
15 Foi batizada juntamente com a sua família e fez-nos este pedido: Se julgais que tenho fé no Senhor, entrai em minha casa e ficai comigo. E obrigou-nos a isso.
16 Saawe ee, yei nighe nimuul nila pa suŋuuŋ niia tau igheen yaa ziige na. Nila le nizaa to besooŋa livaa ee. I, avuvu saghati izeeva le irau ivotia gabua siriv tau murei pale tivot. Tauvene yes daaba tooni tiyauyau maet tiina ila uraat tooni tawe.
16 Certo dia, quando íamos à oração, eis que nos veio ao encontro uma moça escrava que tinha o espírito de Pitão, a qual com as suas adivinhações dava muito lucro a seus senhores.
17 I ighita yeŋa Paulus, tauvene itaghon ghei ve iboboob ighe: “Ai, aghita. Zeran tane, yes besooŋa to Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov. Yes tilam to tivotia eez to Maaron igham mulin gham, ve aleep poi.”
17 Pondo-se a seguir a Paulo e a nós, gritava: Estes homens são servos do Deus Altíssimo, que vos anunciam o caminho da salvação.
18 Mataaz ta naol ne, i inoknok bobaaŋ mon le Paulus tiini imum pani kat. Tauta saawe ee, itoor ghi, ve iyaon avuvu saghati tawe ighe: “Ai! Yau nasaav ariaaŋ payo ila Yesu Krisi eeza: Upul livaa tana, ve ughau ula!” Saawe duduuŋ tana, avuvu saghati ipul livaa tawe, ve ighau.
18 Repetiu isto por muitos dias. Por fim, Paulo enfadou-se. Voltou-se para ela e disse ao espírito: Ordeno-te em nome de Jesus Cristo que saias dela. E na mesma hora ele saiu.
19 Tauvene yes daaba to livaa tana atezi yavyav kat pa Paulus yesuru Silas. Pasaa, yes tighita eez toozi to ghamuuŋ maet, ene ivool wa. Tauvene tikis yesuru, ve tisasaar zi tila maaran, leso tipayooz zi ila yes pooza to nugh naghozi.
19 Vendo seus amos que se lhes esvaecera a esperança do lucro, pegaram Paulo e Silas e levaram-nos ao foro, à presença das autoridades.
20 Tigham zi tila, ve tipayooz zi ila yes pooza naghozi, ra tiŋgal saveeŋ pazi tighe: “Zeran tane, yes Yuda. Tilam nugh toit, ve tigherev pataŋani naol ivotvot ila nugh loolo.
20 Em seguida, apresentaram-nos aos magistrados, acusando: Estes homens são judeus; amotinam a nossa cidade.
21 Ve yesuru timalaaŋ pa tutuuŋ toit Roma paam. Pasaa, tipapazaagh tamtamon to tigham ŋgar siriv tau tutuuŋ toit iŋgalsekin ghiit pani na.”
21 E pregam um modo de vida que nós, romanos, não podemos admitir nem seguir.
22 Eval tiina tau tilam pa lupuuŋ na, tilooŋ saveeŋ toozi, le anazi atezi yavyav pa yesuru, ve tiŋgal saveeŋ pazi paam. Tauvene yes pooza to nugh tisaav gha tiraŋgat nonoghiiŋa to yesuru, ve timbaaŋ tamtamon siriv to tigham toon ve tilos zi.
22 O povo insurgiu-se contra eles. Os magistrados mandaram arrancar-lhes as vestes para açoitá-los com varas.
23 Tilos katin zi le naghozi isaghat. Ra tigham zi tila, ve tisik zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve tisaav ariaaŋ pa ŋeer tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, tighe i aat iŋgin poghani zi.
23 Depois de lhes terem feito muitas chagas, meteram-nos na prisão, mandando ao carcereiro que os guardasse com segurança.
24 Ŋeer tawe ilooŋ aliŋazi, ve isasaar zi tiloŋ tila ruum loolo tau igheen looŋa kat. Ra ikapis aghezi pa ai tintiina ru, ve ikau ai tawe matazi le tuŋia.
24 Este, conforme a ordem recebida, meteu-os na prisão inferior e prendeu-lhes os pés ao cepo.
25 Paulus gha Silas tilepleep le mboŋ anooŋa. Yesuru tisuŋsuŋ ve timboumbou mbouŋ to tipakur Maaron, ve zeran siriv tau tileep tomani zi iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ loolo na, tighurghur taliŋazi pazi.
25 Pela meia-noite, Paulo e Silas rezavam e cantavam um hino a Deus, e os prisioneiros os escutavam.
26 Malau mako ve yogyoog tiina kat itok taan le ivatoki ruum to yavyavuuŋ tawe, ve ataman tisov tikaak. Ve sen tau tikau tamtamon pani na, tisov timazugh tizi.
26 Subitamente, sentiu-se um terremoto tão grande que se abalaram até os fundamentos do cárcere. Abriram-se logo todas as portas e soltaram-se as algemas de todos.
27 Ŋeer tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, irur iburig, ve maata ila le ighita ataman tisov tikaak. Tauvene ighe pa tamtamon tisov tighawaar tila wa. Tauta ipas mbuzaagh tooni, ve ighe ighurum tauu imaat.
27 Acordou o carcereiro e, vendo abertas as portas do cárcere, supôs que os presos haviam fugido. Tirou da espada e queria matar-se.
28 Eemon rekia mon Paulus iboob ila pani ighe: “Ai, ukaria taum sov! Yei nisov nilepleep ne. Tsiei eta ighau mako.”
28 Mas Paulo bradou em alta voz: Não te faças nenhum mal, pois estamos todos aqui.
29 Ŋeer tana iboob ila, ve tigham yaryarooŋa ilam. Ra ilaan iloŋ ila toman roiŋ tiina, ve itap izi Paulus gha Silas aghezi puughu.
29 Então o carcereiro pediu luz, entrou e lançou-se trêmulo aos pés de Paulo e Silas.
30 Ra iburig muul ve igham zi tivot tila muuri, ve ighason zi ighe: “Zolman tsiau ru, pale nagham mindai, leso Maaron igham mulin ghau ve naleep poi?”
30 Depois os conduziu para fora e perguntou-lhes: Senhores, que devo fazer para me salvar?
31 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Ughur ila to Tiina tsiei Yesu, leso igham mulin ghom tomania yes tau tileep ila ruum tsio na paam.”
31 Disseram-lhe: Crê no Senhor Jesus e serás salvo, tu e tua família.
32 Ra ŋeer tana iyau yes tau tileep tomania ila ruum tooni na tilam, ve Paulus yesuru Silas tivotia saveeŋ to Tiina toit pazi.
32 Anunciaram-lhe a palavra de Deus, a ele e a todos os que estavam em sua casa.
33 Mboŋ eemon tana, i igham yesuru tila, ve imin mbotozi. Le isov, ra rekia mon i tomania yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, tisov tigham yaa.
33 Então, naquela mesma hora da noite, ele cuidou deles e lavou-lhes as chagas. Imediatamente foi batizado, ele e toda a sua família.
34 Ra igham Paulus gha Silas tiloŋ tila ruum tooni loolo, ve igham lezi aniiŋ. I loolo poia kat. Pasaa, yesŋa zeetŋa tisov tau tileep tomania ila ruum tooni na, tighur ila to Maaron wa.
34 Em seguida, ele os fez subir para sua casa, pôs-lhes a mesa e alegrou-se com toda a sua casa por haver crido em Deus.
35 Nughizau, ra yes pooza to nugh timbaaŋ tataliiŋ siriv tila to ŋeer tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, ve tisaav pani tighe: “Zeran ru tana, upul zi tila.”
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram os lictores dizer: Solta esses homens.
36 Tauvene i ila ve ipaesia yes tataliiŋ aliŋazi pa Paulus ighe: “Yes pooza timbaaŋ ghau nalam tighe yau napul gham ala. Tauvene yamru avot ala toman lolomim poia.”
36 O carcereiro transmitiu essa mensagem a Paulo: Os magistrados mandaram-me dizer que vos ponha em liberdade. Saí, pois, e ide em paz.
37 Eemon Paulus isaav pani ighe: “Mako kat! Yes pooza to nugh tane timalaaŋ pa tutuuŋ to Rom wa. Pasaa, yeiru tamtamon to Rom. Eemon yes titiir poghania saveeŋ tsiei mako, ve tilos sorokin ghei ila eval tiina matazi, ve tizeev ghei niloŋ nila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ve aazne, tighe tiziir ghei imin yoŋgaaŋ? Ene aat mako! Tauzi tilam, o tigham ghei nivot nila.”
37 Mas Paulo replicou: Sem nenhum julgamento nos açoitaram publicamente, a nós que somos cidadãos romanos, e meteram-nos no cárcere, e agora nos lançam fora ocultamente... Não há de ser assim! Mas venham e soltem-nos pessoalmente!
38 Tauvene yes tataliiŋ timuul tila, ve tipaesia Paulus aliiŋa pa yes pooza. Saawe tau yes pooza tilooŋ tighe Paulus gha Silas, yesuru tamtamon to Rom, roiŋ tiina igham zi.
38 Os lictores deram parte dessas palavras aos magistrados. Estes temeram, ao ouvir dizer que eram romanos.
39 Tauvene tauzi tila, ve tirav yesuru atezi, ve tighason zi to tipul sosor toozi. Ra tigham zi tivot tila muuri, ve tighason zi to tipul nugh toozi ve tila.
39 Foram e lhes falaram brandamente. Pedindo desculpas, rogavam-lhes que se retirassem da cidade.
40 Yesuru tipul ruum to yavyavuuŋ, ve tiŋarui Lidia ruum tooni tila. Tila peria ve yesŋa yes toŋvetaz to Krisi tilup zi ta sewe. Ve tipalot zi pa saveeŋ siriv le isov, ra tipul zi ve tila.
40 Saindo do cárcere, entraram em casa de Lídia, onde reviram e consolaram os irmãos. Depois partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.