1 Reis 2
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Devit i save, liklik taim tasol na bai em i dai, olsem na em i givim dispela ol toktok long Solomon, pikinini bilong em.
1 Quando estava chegando o dia da morte de Davi, ele deu conselhos ao seu filho Salomão. Davi disse:
2 Em i tok olsem, “Klostu nau bai mi dai. Yu mas sanap strong olsem man tru, na mekim wok bilong yu.
2 — Está chegando o dia da minha morte. Portanto, seja corajoso e seja homem!
3 Na yu mas mekim olgeta samting God, Bikpela bilong yumi, i tokim yu long mekim. Yu mas wokabaut long ol gutpela rot em i bin makim long yumi, na yu mas bihainim olgeta dispela lo na tok bilong en i stap long lo em i bin givim long Moses. Olsem na bai God i helpim yu, na maski wanem hap yu stap long en, olgeta wok bilong yu bai i kamap gutpela.
3 E faça aquilo que o Senhor , seu Deus, manda. Obedeça a todas as suas leis e mandamentos, como estão escritos na Lei de Moisés. Assim você será bem-sucedido aonde quer que for e em tudo o que fizer.
4 Bikpela i bin mekim wanpela promis long mi na i tokim mi olsem, ‘Devit, sapos ol lain pikinini bilong yu i strong long bihainim mi oltaim, na ol i wokabaut stret long ai bilong mi, orait oltaim bai mi larim wanpela man long lain bilong yu i kamap king bilong Israel.’ Bikpela i bin tok olsem. Olsem na Solomon, yu mas bihainim gut olgeta tok bilong en, na bai em i no ken brukim dispela promis em i bin mekim long mi.
4 Se você obedecer ao Senhor Deus, ele cumprirá a promessa que me fez. Ele me prometeu que os meus descendentes governariam Israel enquanto obedecessem cuidadosamente e fielmente aos seus mandamentos, com todo o seu coração e com toda a sua alma.
5 “Na Solomon, harim. Yu save pinis mi gat bikpela hevi long ol dispela pasin nogut Joap, pikinini bilong Seruia, i bin mekim. Em i bin kilim i dai dispela tupela namba wan ofisa bilong ol ami bilong Israel, em Apner, pikinini bilong Ner, na Amasa, pikinini bilong Jeter. Em i no kilim tupela long taim bilong pait. Nogat. Em i kilim nating dispela tupela man, na asua bilong dispela rong i pas yet long em.
5 — Além disso, você sabe o que Joabe, cuja mãe é Zeruia, me fez. Ele matou os dois comandantes do exército de Israel, isto é, Abner, filho de Ner, e Amasa, filho de Jéter. Você sabe como, em tempo de paz, ele os matou para vingar as mortes que eles haviam causado em tempo de guerra. Joabe matou homens inocentes, e agora eu sou o responsável pelo que ele fez e estou sofrendo as consequências.
6 Yu bihainim gutpela tingting bilong yu na bekim pasin nogut bilong em, tasol yu no ken larim em i kamap lapun na i dai nating.
6 Você sabe o que deve fazer. Não deixe que ele tenha morte natural.
7 “Tasol yu mas mekim gut long ol pikinini man bilong Barsilai, dispela man bilong distrik Gileat, na larim ol i kam sindaun kaikai wantaim lain bilong yu. Long wanem, ol i bin mekim gut long mi long taim mi ranawe long brata bilong yu, Apsalom.
7 — Mas seja bondoso para os filhos de Barzilai, que é de Gileade, e deixe que eles comam à sua mesa, pois foram bons para mim quando eu estava fugindo do seu irmão Absalão. Davi continuou:
8 “Na Simei, pikinini bilong Gera bilong ples Bahurim long graun bilong lain Benjamin, em tu i stap. Bipo long taim mi wokabaut i go long Mahanaim, em i bin mekim tok nogut tru long mi na i askim God long bagarapim mi. Tasol taim mi kam bek, em i kam daun long wara Jordan na bungim mi, na mi bin promis long nem bilong Bikpela, bai mi no ken kilim em i dai.
8 — E não esqueça Simei, filho de Gera, da cidade de Baurim, no território da tribo de Benjamim. Ele me amaldiçoou duramente no dia em que fui a Maanaim. Porém, quando eu me encontrei com ele perto do rio Jordão, jurei em nome do Senhor que não o mandaria matar.
9 Tasol yu mas mekim save long em. Yu gat gutpela tingting, na yu save long wanem rot yu mas bihainim long kilim em i dai.”
9 Mas você é um homem sábio e não deve deixar que ele fique sem castigo. Você sabe o que deve fazer para que ele morra.
10 Na bihain, Devit i dai na ol i planim em long Jerusalem, dispela taun ol i kolim “Taun Bilong Devit.”
10 Davi morreu e foi sepultado ao lado dos seus antepassados na Cidade de Davi .
11 Em i bin i stap king bilong kantri Israel inap 40 yia. Em i stap king long taun Hebron inap 7-pela yia na long Jerusalem inap 33 yia.
11 Ele foi rei de Israel quarenta anos. Governou sete anos em Hebrom e trinta e três anos em Jerusalém.
12 Devit i dai pinis na pikinini bilong en, Solomon, i kisim ples bilong en na i kamap king. Na Solomon i kamap strongpela king na i no gat wanpela samting inap daunim em.
12 Salomão ficou no lugar de Davi, o seu pai, como rei, e o seu governo se fortaleceu muito.
13 Wanpela de Adoniya, pikinini bilong Hagit, i kam lukim Batseba, mama bilong Solomon. Na Batseba i askim em olsem, “Yu kam bilong mekim gutpela tok, a?” Na Adoniya i bekim tok olsem, “Yes, mi kam bilong mekim gutpela tok tasol.”
13 Então Adonias, filho de Hagite, foi visitar Bate-Seba, a mãe de Salomão. Ela perguntou: — A sua visita é de amigo? — É, sim! — respondeu ele.
14 Na em i tok moa olsem, “Mi gat wanpela liklik tok tasol.” Na Batseba i tokim em, “I orait, yu ken tokim mi.”
14 E continuou: — Eu quero lhe dizer uma coisa. — Diga! — disse ela.
15 Na Adoniya i tok, “Yu save, pastaim olgeta man bilong Israel i ting mi bai kamap king. Na mi mas kamap king, tasol laik bilong Bikpela yet na brata bilong mi i kamap king, na mi nogat.
15 E Adonias disse: — A senhora sabe que sou eu quem deveria ser o rei e que todos esperavam isso em Israel. Mas as coisas aconteceram de modo diferente, e o meu irmão se tornou rei porque essa era a vontade de Deus, o
16 Orait nau mi gat wanpela askim tasol. Na mi laik bai yu mas orait long dispela askim bilong mi.” Na Batseba i tok, “Yu tokim mi na mi harim.”
16 Agora vou lhe fazer só um pedido e peço que a senhora me atenda. — O que você quer? — perguntou Bate-Seba.
17 Orait na Adoniya i tokim em, “Mi laik yu go askim King Solomon na bai em i ken orait long mi long maritim Abisak, dispela meri bilong ples Sunem. Mi save, king bai i no inap sakim tok bilong yu.”
17 E ele disse: — Peça ao rei Salomão que me dê Abisague, a moça de Suném, para ser minha mulher. Eu sei que Salomão não deixará de atender um pedido seu.
18 Na Batseba i tokim Adoniya olsem, “I orait, bai mi go askim em.”
18 — Está bem! — respondeu ela. — Eu vou falar com o rei por você.
19 Batseba i go lukim King Solomon long askim em long givim Abisak long Adoniya. King i lukim Batseba i kam, na em i sanap na brukim skru na daunim het, bilong givim biknem long mama bilong en. Na em i sindaun gen long sia king na i tokim ol wokboi na ol i bringim wanpela sia i kam na putim klostu long sia king bilong Solomon long han sut, na Batseba i sindaun long dispela sia.
19 Então Bate-Seba foi falar com o rei em favor de Adonias. Salomão se levantou para recebê-la e se inclinou diante dela. Depois sentou-se no seu trono e mandou que trouxessem um trono para Bate-Seba, e ela se sentou do lado direito do rei.
20 Na Batseba i tok olsem, “Mi laik askim yu long wanpela liklik samting na mi laik bai yu mas orait long dispela askim bilong mi.” Na Solomon i bekim tok olsem, “Mama, yu ken askim tasol. Yu save, mi no inap tok nogat long askim bilong yu.”
20 Aí Bate-Seba disse: — Tenho um pequeno pedido para lhe fazer. Por favor, não recuse. E o rei disse: — Pode pedir, minha mãe. Eu não recusarei.
21 Orait na Batseba i tok, “Mi laik bai yu larim brata bilong yu, Adoniya, i maritim Abisak.”
21 Bate-Seba disse: — Dê Abisague em casamento ao seu irmão Adonias.
22 King i harim dispela askim, na em i kros na i tok, “Watpo yu askim mi long givim Abisak long Adoniya? Sapos olsem, orait yu mas askim mi stret long larim em i senisim mi na kamap king, long wanem, em i bikbrata bilong mi. Na yu mas bringim tu ol askim bilong pris Abiatar na bilong Joap, pikinini bilong Seruia.”
22 — Por que é que a senhora está pedindo Abisague para Adonias? — perguntou Salomão. — A senhora deveria pedir que eu dê a ele também o reino. Afinal, Adonias é o meu irmão mais velho, e o sacerdote Abiatar e Joabe estão do lado dele!
23 Orait na King Solomon i mekim strongpela tok long nem bilong Bikpela olsem, “Adoniya i gat rong long dispela tok em i mekim. Olsem na mi mas kilim em i dai. Sapos mi no mekim olsem, orait God i ken kilim mi yet i dai.
23 Aí Salomão jurou pelo Senhor Deus assim: — Que Deus me castigue, e em dobro, se eu não fizer Adonias pagar com a vida por ter feito esse pedido!
24 Long wanem, Bikpela yet i bin helpim mi na i strongim mi na mi kisim ples bilong papa bilong mi, Devit, na mi stap king, olsem bipo Bikpela i bin promis long mi na long lain bilong mi. Olsem na long nem bilong Bikpela i stap oltaim, tru tumas nau tasol Adoniya bai i dai.”
24 O Senhor Deus me firmou no trono do meu pai Davi; ele cumpriu a sua promessa e deu o reino a mim e aos meus descendentes. Juro pelo Deus vivo que Adonias morrerá hoje mesmo!
25 Orait na King Solomon i tok, na Benaia i go na kilim Adoniya i dai.
25 Então o rei deu ordem a Benaías, e ele foi, atacou Adonias e o matou.
26 Solomon i tokim pris Abiatar olsem, “Yu go bek long taun Anatot na stap long graun bilong yu. Yu gat asua na yu inap i dai, tasol mi no ken kilim yu. Long wanem, bipo yu bin i stap wantaim papa bilong mi, Devit, na yu karim Bokis Kontrak bilong God, Bikpela bilong yumi. Na taim Devit i karim planti hevi na trabel, orait yu bin i stap wantaim em na yu tu i bin karim ol dispela hevi.”
26 Depois o rei Salomão disse ao sacerdote Abiatar: — Vá para as suas terras em Anatote. Você merece morrer, mas eu não vou mandar matá-lo hoje porque você, quando estava com o meu pai Davi, era o encarregado da
27 Solomon i rausim Abiatar long wok pris bilong Bikpela na long dispela pasin, em inapim dispela tok bipo Bikpela i bin mekim long ples Silo long ol samting bai i kamap long lain bilong pris Eli.
27 Depois Salomão dispensou Abiatar do serviço de sacerdote de Deus e assim fez com que acontecesse o que o Senhor Deus tinha dito em Siló a respeito do sacerdote Eli e dos seus descendentes.
28 Joap i no bin poroman wantaim Apsalom, tasol em i bin helpim Adoniya. Olsem na taim em i harim tok long ol samting i bin kamap long Adoniya na Abiatar, em i pret na i ranawe i go long haus sel bilong Bikpela na i holimpas ol kom i sanap long ol kona bilong alta.
28 Joabe soube do que aconteceu. (Ele havia passado para o lado de Adonias, porém não havia passado para o lado de Absalão.) Então fugiu para a Tenda da Presença do Deus e ficou segurando nas pontas do altar .
29 Na sampela man i go tokim King Solomon olsem, “Joap i ran i go long haus sel bilong Bikpela na i holim alta i stap.” Orait na Solomon i tokim Benaia long i go kilim Joap i dai.
29 Contaram ao rei Salomão que Joabe havia fugido para a Tenda e estava ao lado do altar. Aí ele mandou um mensageiro perguntar a Joabe por que havia fugido para o altar. Joabe respondeu que havia fugido para o Senhor Deus porque estava com medo de Salomão. Então Salomão mandou que Benaías fosse matar Joabe.
30 Na Benaia i go long haus sel bilong Bikpela na i tokim Joap olsem, “King i tok, yu mas lusim dispela ples na kam ausait.” Tasol Joap i tok, “Nogat, mi no inap i go ausait. Yu mas kilim mi long hia.” Orait Benaia i go bek long king na tokim em long dispela tok bilong Joap.
30 Benaías foi até a Tenda de Deus e disse a Joabe: — O rei mandou você sair daí. — Não saio! — respondeu Joabe. — Eu morrerei aqui. Então Benaías voltou e contou ao rei o que Joabe tinha dito.
31 Na king i bekim tok long Benaia olsem, “Em i orait. Yu bihainim laik bilong em na kilim em long hap em i stap long en. Na karim bodi bilong en i go planim. Joap i bin kilim nating ol man i no gat rong, na asua bilong dispela pasin nogut bilong en i stap long mi na long ol lain bilong papa bilong mi. Olsem na yu mas kilim em, na bai dispela asua bilong en i no i stap long mipela moa.
31 Aí Salomão ordenou: — Faça o que ele disse. Mate-o e sepulte-o. Assim nem eu nem os descendentes do meu pai Davi seremos mais considerados culpados pelo que Joabe fez quando matou homens inocentes.
32 Bikpela bai i bekim Joap stret long dispela rong em i bin mekim. Joap i bin kilim nating Apner, pikinini bilong Ner, na Amasa, pikinini bilong Jeter. Apner em i namba wan ofisa bilong ami bilong Israel na Amasa em i namba wan ofisa bilong ami bilong Juda. Dispela tupela man i gutpela man na tupela i no bin mekim rong, na pasin bilong tupela i winim pasin bilong Joap. Tasol Joap i no bin toksave long papa bilong mi na em i kilim tupela long laik bilong em yet.
32 O Senhor Deus castigará Joabe pelos assassinatos que cometeu sem o conhecimento do meu pai Davi. Sem o meu pai saber, Joabe matou dois homens que eram inocentes e que eram melhores do que ele: Abner, comandante do exército de Israel, e Amasa, comandante do exército de Judá.
33 Bikpela i ken tingim dispela rong bilong Joap na oltaim em i ken mekim save long Joap na long ol lain bilong en i kamap bihain. Tasol oltaim Bikpela i ken givim gutpela sindaun long ol lain bilong Devit na long olgeta king i kamap long lain bilong en.”
33 O castigo pelo assassinato desses dois homens cairá para sempre sobre Joabe e sobre os seus descendentes. Mas o Senhor sempre dará prosperidade aos descendentes de Davi que forem reis depois dele.
34 Benaia i harim dispela tok na em i go bek long haus sel bilong Bikpela na i kilim Joap i dai. Na ol i kisim bodi bilong Joap i go long haus bilong en long ples drai na ol i planim em klostu long haus.
34 Então Benaías foi até a Tenda de Deus e matou Joabe. Ele foi sepultado na sua propriedade, em campo aberto.
35 Na king i makim Benaia i kamap namba wan ofisa bilong ami, bilong senisim Joap. Benaia, em i pikinini bilong Jehoiada.
35 O rei pôs Benaías como comandante do exército no lugar de Joabe e colocou o sacerdote Zadoque no lugar de Abiatar.
36 Joap i dai pinis, na bihain king i singautim Simei i kam na i tokim em olsem, “Yu mas wokim wanpela haus long Jerusalem na yu mas i stap long dispela haus. Na yu no ken tru lusim Jerusalem na i go nabaut.
36 Depois o rei Salomão mandou buscar Simei e disse: — Faça uma casa para você aqui em Jerusalém. Fique morando nela e não saia da cidade.
37 Sapos yu kalapim wara Kidron na lusim mak bilong taun Jerusalem, orait wantu bai mi kilim yu i dai. Na bai yu dai long asua bilong yu yet.”
37 E fique sabendo que, no dia em que você sair e atravessar o ribeirão Cedrom, você será morto, e a culpa será somente sua.
38 Orait Simei i bekim tok olsem, “King, tok bilong yu em i gutpela, na bai mi mekim olsem yu tok.” Olsem na Simei i stap longpela taim long Jerusalem.
38 — Está bem, ó rei! — respondeu Simei. — Eu prometo fazer o que o senhor está mandando. E ele ficou morando em Jerusalém por muito tempo.
39 Tripela yia i go pinis, orait tupela wokboi nating bilong Simei i ranawe i go long taun Get na i stap wantaim King Akis, pikinini man bilong Maka. Na sampela man i tokim Simei olsem, “Dispela tupela wokboi bilong yu i go i stap long Get.”
39 Acontece que, três anos depois, dois escravos de Simei fugiram e foram procurar refúgio com o governador da cidade de Gate, que era Aquis, filho de Maacá.
40 Orait kwiktaim Simei i sindaun long donki bilong en na i go long King Akis long Get, bilong painim tupela wokboi bilong en. Taim em i lukim tupela pinis, em i kisim tupela i kam bek long Jerusalem.
40 Simei ficou sabendo; por isso, selou o seu jumento e foi até Gate falar com Aquis a fim de procurar os seus escravos. Ele os achou e os levou de volta para casa.
41 Na Solomon i harim olsem Simei i bin lusim Jerusalem na i go long Get na kam bek gen.
41 Quando Salomão soube do que Simei havia feito,
42 Olsem na em i singautim Simei i kam na i tokim em olsem, “Mi bin mekim yu i promis long nem bilong Bikpela, bai yu no ken lusim Jerusalem na i go nabaut. Na mi bin tok strong long yu olsem, ‘Sapos yu lusim taun, orait wantu bai mi kilim yu i dai.’ Na yu bin tokim mi olsem, ‘I orait, bai mi bihainim tok bilong yu.’
42 mandou buscá-lo e disse: — Eu fiz você jurar em nome do
43 Orait, bilong wanem yu brukim dispela promis yu bin mekim long nem bilong Bikpela na yu sakim tok bilong mi?
43 Então por que é que você quebrou o seu juramento feito em nome do Senhor e desobedeceu à minha ordem?
44 “Yu save pinis long ol pasin nogut yu bin mekim long papa bilong mi, Devit. Na nau Bikpela i laik mekim save long yu, bilong bekim ol dispela rong yu bin mekim.
44 Você sabe muito bem de todo o mal que fez a Davi, meu pai. O Senhor Deus fará com que a sua maldade caia sobre você mesmo,
45 Tasol Bikpela bai i mekim gut long mi, na oltaim bai em i larim ol man long lain bilong Devit i kamap king.”
45 porém me abençoará e fará com que o reino de Davi fique seguro para sempre.
46 Simei i go pinis, na king i tokim Benaia long i go kilim em. Orait na Benaia i lusim king na i go kilim Simei i dai.
46 Aí o rei deu ordem a Benaías, e ele saiu, atacou Simei e o matou. E assim Salomão controlou completamente a situação do seu governo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.