1 Coríntios 7

Tuᵽarã Majaroka (TNC) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Õrĩrika yaᵽawa'ri ᵽaᵽeraᵽi yire mija jaiᵽũãika mijare yibojaerã baayu mae. “Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja imawa'ri kirũmuka baabekaja kimajĩka ¿yaje jia simajĩñu ruku?”, ãᵽaraka yire mija jẽrĩaᵽũaika.
1 Quanto aos assuntos sobre os quais vocês escreveram, é bom que o homem não toque em mulher,
2 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka mijare yibojaerã baayu mae: Torã rĩkimarãja ba'iaja baabaraka mija ima simamaka, rõmie'ekaki imaki ᵽuri dakoa okamirãmarĩaja kirũmuka imarimaji kime. I'suᵽakajaoka sime rõmoro'si.
2 mas, por causa da imoralidade, cada um deve ter sua esposa, e cada mulher o seu próprio marido.
3 Rõmika imakiro'si koyaᵽaika uᵽakaja kiyi'ririjarirãkareka jia simarãñu. I'suᵽakajaoka koimarãñu kirũmu koro'si.
3 O marido deve cumprir os seus deveres conjugais para com a sua mulher, e da mesma forma a mulher para com o seu marido.
4 I'suᵽaka simamaka “Yiᵽuᵽajoaika uᵽakaja yibaaye'e”, kotĩmite kõrĩberijĩñu. I'suᵽakajaoka sime ĩmirĩjiro'si.
4 A mulher não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim o marido. Da mesma forma, o marido não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim a mulher.
5 Suᵽa imarĩ tĩmiaiko tĩmite baarika yaᵽamaka “Jẽno'o, baabekaja imarimajaja maimaye'e”, mija ãrĩrijayua mija ja'atabe. I'suᵽakajaoka sime ĩmirĩji rõmika imakiro'si. “Tuᵽarãka jaiokaro'sitakaja mako'aᵽiribu'arijayua maja'ataerã ruᵽu”, ãrĩwa'ri ĩ'ᵽarã wã'tarãja sanayi'ribu'ajĩkareka jia sime. Sabe'erõ'õᵽi ᵽuri nima uᵽakaja nimarijarijĩñu, Satanáre yaᵽaika uᵽaka ba'iaja aᵽerãka mija baawã'imarĩbu'aa'si ãrĩwa'ri.
5 Não se recusem um ao outro, exceto por mútuo consentimento e durante certo tempo, para se dedicarem à oração. Depois, unam-se de novo, para que Satanás não os tente por não terem domínio próprio.
6 Mija ko'aᵽiribu'arijayua ja'atarũkimarĩa mijaro'si simako'omakaja, Tuᵽarãka jairã baaeka kũᵽajĩ ja'atatirã i'suᵽaka mija imatarijarijĩñu mija yaᵽajĩkareka. “I'suᵽaka oyiaja mija baarijaᵽe”, ãrĩwa'ri mijare jã'merimajimarĩka ñime.
6 Digo isso como concessão, e não como mandamento.
7 Rõmimarĩkaja ñimako'omakaja jo'ribekaja ñima uᵽaka oyiaja ritaja ᵽo'imajare imarikareka jia simajããeka yireka ᵽuri. I'suᵽaka simakoᵽeko'omakaja ĩ'rĩka ta'iarãja imabeyurã maime. I'suᵽaka maima simamaka marakakaja maimarũkia Tuᵽarãte mare ja'ataeka. Suᵽabatirã rõmikirãja, rõmimarĩkajaoka jia maimaokaro'si mare kijeyobaayu.
7 Gostaria que todos os homens fossem como eu; mas cada um tem o seu próprio dom da parte de Deus; um de um modo, outro de outro.
8 Mae rõmijã natĩmirãre reyataᵽaekamarã, ĩmirĩja narõmia reyataᵽaekarãre ikuᵽaka ñañu: “Rõmimarĩa maekaka ñima uᵽaka, ĩmirĩja rõmimarĩa imarã, i'suᵽakajaoka rõmijã tĩmiamarĩa imarã mija imarijarijĩka jia sime.
8 Digo, porém, aos solteiros e às viúvas: é bom que permaneçam como eu.
9 I'suᵽaka simako'omakaja rakajeᵽããwãrũbeyurã ᵽuri ne'ebu'ajĩka marã imabeyua, dako okamirãmarĩaja nimarijayaokaro'si.”
9 Mas, se não conseguem controlar-se, devem casar-se, pois é melhor casar-se do que ficar ardendo de desejo.
10 Mae “Ikuᵽaka Maiᵽamakire jã'meka”, ãrĩwa'ri tĩmiakirãre, rõmikirãreoka yibojaerã baayu ate: Tĩmiakirã imarã mija ja'atabu'a'si. Ñoñu uᵽakaja yiᵽuᵽajoaikaᵽimarĩa ikuᵽaka mijare yibojayu, i'suᵽakaja Maiᵽamakire jã'meka simamaka.
10 Aos casados dou este mandamento, não eu, mas o Senhor: que a esposa não se separe do seu marido.
11 Ĩ'rãko kotĩmite ja'atatirã aᵽika ĩmirĩjika tĩmiaririka imabeyua. Aᵽikaka tĩmiaribekaja kotĩmi imatikakikaja jia imaᵽe'rirã kika oka kojiejĩka jia sime. I'suᵽakajaoka sime ĩmirĩjiro'si.
11 Mas, se o fizer, que permaneça sem se casar ou, então, reconcilie-se com o seu marido. E o marido não se divorcie da sua mulher.
12 Mae ate Jesúre yi'yuka kire yi'ribeyukoka ne'ebu'aekakaka mijare yibojaerã baayu. Maiᵽamakire bojaekamarĩa sime ika. Yiᵽuᵽajoaika uᵽakaja ikuᵽaka mijare yibojayu: Ikuᵽaka simarijayu ĩ'rãrimarãro'si: Jesúre yi'ribeyurã oyiaja imabu'atirã, be'erõ'õᵽi ᵽuri ĩ'rĩka kire yi'yuka. I'suᵽaka imariᵽotojo mija rõmia mijare ja'atarika yaᵽabesarãka nare mija ja'ata'si.
12 Aos outros eu mesmo digo isto, e não o Senhor: se um irmão tem mulher descrente, e ela se dispõe a viver com ele, não se divorcie dela.
13 I'suᵽakajaoka sime rõmijã Jesúre yi'ribeyurãka tĩmiarikarãro'si. Jesúre yi'ribeyurã imariᵽotojo mijaka nimariyaᵽamaka nare mija ja'ata'si.
13 E, se uma mulher tem marido descrente, e ele se dispõe a viver com ela, não se divorcie dele.
14 Mija tĩmiarã Jesucristore yi'ribeyurã nimako'omakaja, ĩ'ᵽarã imariᵽotojo ĩ'rĩka uᵽakaja mija ime Tuᵽarãte ĩamaka, kirirã uᵽaka mijare kĩarĩrĩrijayu. I'suᵽakajaoka ĩmirĩja Jesúre yi'yurãro'si sime. I'suᵽakamarĩa simarikareka, kirirãmarĩrã mija makarãte imajããeka Tuᵽarãte ĩamaka. Kirirã uᵽaka mijare kĩamaka ᵽuri jiaᵽi mija makarãte kĩarĩrĩrijayu.
14 Pois o marido descrente é santificado por meio da mulher, e a mulher descrente é santificada por meio do marido. Se assim não fosse, seus filhos seriam impuros, mas agora são santos.
15 Jesúre yi'yuka rũmu Jesúre yi'ribeyuko imarĩ, kire koja'atariyaᵽajĩka, koyaᵽayu uᵽakaja ko'rijĩka marã imabeyua. I'suᵽakajaoka ĩmirĩji Jesúre yi'ribeyuka kirũmu Jesúre yi'yukote kija'atariyaᵽamaka kiyaᵽayu uᵽakaja kibaajĩñu. I'suᵽaka nayaᵽayu uᵽakaja “Na'riᵽarũ”, ñañua simako'omakaja ja'atabu'abekaja mija imajĩkareka jiibaji simajĩñu. I'suᵽakaja ᵽo'imajaka okamirãmarĩaja maimarika Tuᵽarãte yaᵽayu.
15 Todavia, se o descrente separar-se, que se separe. Em tais casos, o irmão ou a irmã não fica debaixo de servidão; Deus nos chamou para vivermos em paz.
16 “Jia natĩmiarãka imawa'ri Jesucristore nayi'rirãñu je'e naro'sioka aᵽeyari”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka rõmijãro'si ñañu. I'suᵽakajaoka sime ĩmirĩjaro'si.
16 Você, mulher, como sabe se salvará seu marido? Ou você, marido, como sabe se salvará sua mulher?
17 Rakakaja maimaokaro'si Tuᵽarãte mare ja'ataeka. Suᵽa imarĩ mare kiwã'maeka ᵽoto maimara'aeka uᵽakaja maimarijarijĩkareka jia sime. Jesúre yi'yurãte rẽñurõ'õrã yeyaika rakakaja iroka nare yibojarijayu.
17 Entretanto, cada um continue vivendo na condição que o Senhor lhe designou e de acordo com o chamado de Deus. Esta é a minha ordem para todas as igrejas.
18 Ĩ'rãrimarã Jesúre nayi'rirã baaeka ruᵽubajirã judíotatarã imarĩ, circuncisión baatikarã imarã. “Mae Jesúre yi'yuka imarĩ circuncisión kurare yire baakoᵽeka yo'arãñu”, ãrĩrika imabeyua. Ĩ'rãrimarã Jesúre nayi'rirã baaeka ruᵽubajirã judíorãkamarĩrã imarĩ, circuncisión baaberikarã imarã. “Jesúre yi'riwa'ri circuncisión yibaaerã judíotatakaki jayaokaro'si”, ãrĩrika imabeyua.
18 Foi alguém chamado sendo já circunciso? Não desfaça a sua circuncisão. Foi alguém chamado sendo incircunciso? Não se circuncide.
19 Circuncisión baaekarã, circuncisión baaberikarã maimajĩkaoka marã imabeyua. Tuᵽarãte mare jã'meika uᵽakaja baarika sime imatiyaika.
19 A circuncisão não significa nada, e a incircuncisão também nada é; o que importa é obedecer aos mandamentos de Deus.
20 Suᵽa imarĩ Tuᵽarãte mare wã'maeka ᵽoto maimara'aeka uᵽaka maimarijariye'e.
20 Cada um deve permanecer na condição em que foi chamado por Deus.
21 Mia, Jesúre yi'yurã imariᵽotojo aᵽerãte ba'irabeĩjibaraka “Ba'itaka naᵽoyarã yija ime”, mija ãrĩa'si. I'suᵽaka simako'omakaja mijare naja'atarãkareka ᵽuri wãjiaja mija ᵽoᵽe.
21 Foi você chamado sendo escravo? Não se incomode com isso. Mas, se você puder conseguir a liberdade, consiga-a.
22 Ikuᵽaka sime: Aᵽerãro'si ba'irabeĩjirimaja mija imakoᵽejĩka marã imabeyua. Jesúre yi'yurã mija jarirũki ruᵽubaji ba'iaja baariroka yi'yurã mija imaeka. Maekaka ᵽuri Jesúrirã mija imamaka, i'suᵽaka mija imakoᵽeka kija'ataekarã mija ime kiyaᵽaika uᵽaka baaokaro'si. I'suᵽakajaoka aᵽerãte ba'irabeĩjirimajamarĩrãoka, kire yi'yaokaro'si mijare kiwãmamaka ᵽuri kiro'si ba'irabeĩjirimaja uᵽaka mija ime mae.
22 Pois aquele que, sendo escravo, foi chamado pelo Senhor, é liberto e pertence ao Senhor; semelhantemente, aquele que era livre quando foi chamado, é escravo de Cristo.
23 Ba'iaja Jesúre jũaeka waᵽa kirirã maimaerã Tuᵽarãte mare wã'maeka. Suᵽa imarĩ Tuᵽarã ĩ'rĩkaja kime Maiᵽamaki imatiyaiki. I'suᵽaka simamaka, “Jia Tuᵽarãka mija imarijitoye'e yija ãñu uᵽakaja mija imabe”, ãñurãte mija yi'ria'si.
23 Vocês foram comprados por alto preço; não se tornem escravos de homens.
24 Mija ã'mitiᵽe yijeyomarã. Tuᵽarãte mare wã'maeka ᵽoto maimaeka uᵽakaja maimamirĩrĩkawa'rijĩkareka jia sime. I'suᵽaka maimamaka jĩjimaka Tuᵽarãte maka imarijarirãñu.
24 Irmãos, cada um deve permanecer diante de Deus na condição em que foi chamado.
25 Mae ᵽaᵽeraᵽi yire mija jẽrĩaᵽũaraᵽakakaka mijare yibojaerã baayu ate. “Ikuᵽaka tĩmiamarĩrãre, rõmimarĩrãteoka Maiᵽamakire nare jã'meyu”, ãrĩwãrũbeyuka yi'i. I'suᵽaka simako'omakaja Jesúre yire jeyobaarijayuaᵽi yiᵽuᵽajoaikakaka wãjiroka mijare yibojaerã baayu. Suᵽa imarĩ yire mija ã'mitiriᵽẽarika yiyaᵽayu.
25 Quanto às pessoas virgens, não tenho mandamento do Senhor, mas dou meu parecer como alguém que, pela misericórdia de Deus, é digno de confiança.
26 “Cristore mija yi'yuaᵽi ãrĩwa'ri ba'itakaja jiamarĩaᵽi mijare nabaata'arijayua simamaka rõmimarĩa mija ima uᵽakaja mija imarijarijĩkareka jia sime”, ñarĩᵽuᵽajoayu.
26 Por causa dos problemas atuais, penso que é melhor o homem permanecer como está.
27 “Rõmie'etika imarã, mija rõmia mija ja'ata'si. Rõmimarĩa imarã rõmie'erika ᵽakataᵽekaja mija imabe”, mijare ñañu.
27 Você está casado? Não procure separar-se. Está solteiro? Não procure esposa.
28 I'suᵽaka ñañua simako'omakaja ĩ'rĩka ĩmirĩji rõmie'erika yaᵽajĩkite rõmie'ejĩka marã imabeyua. I'suᵽakajaoka tĩmiaririyaᵽaiko, ba'iaja baawa'rimarĩa kotĩmiarirãñu. Ka'wisika jũarijayurã maime maekaka. I'suᵽaka simamaka rõmika jaritikarã, tĩmiaika jaritikarãro'si ka'wisibaji simarãñu. I'suᵽaka mijaro'si sima'si ãrĩwa'ri “Rõmimarĩaja mija imarijarijĩkareka jia sime”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka mijare yibojayu.
28 Mas, se vier a casar-se, não comete pecado; e, se uma virgem se casar, também não comete pecado. Mas aqueles que se casarem enfrentarão muitas dificuldades na vida, e eu gostaria de poupá-los disso.
29 Mija ã'mitiᵽe yijeyomarã. “No'ojĩrãmarĩaja sajariwa'yu õ'õrã maima ᵽurirũkia. Suᵽa imarĩ aᵽeakaka ᵽuᵽajoatiyabekaja Cristorika maba'iraberijariye'e”, ãrĩwa'ri ikuᵽaka mijare yibojayu: Rõmika imarã rõmimarĩrã uᵽakaja kirika mija ba'iraberijaᵽe.
29 O que quero dizer é que o tempo é pouco. De agora em diante, aqueles que têm esposa, vivam como se não tivessem;
30 Ba'iaja ᵽuᵽayurã, ba'iaja mija ᵽuᵽayu takaja ᵽuᵽajoabekaja mija imabe. Jĩjimaka imarãoka, jĩjimaka imarikatakaja mija ᵽuᵽaribekaja mija imabe. I'suᵽakajaoka waruaka rĩkimaka waᵽaĩjirijayurã, sarekaja ᵽuᵽaribekaja mija imabe, “Õ'õrã ñoaka õñia imarũkimarĩrã maime”, ãrĩᵽuᵽajoawãrũirã imarĩ.
30 aqueles que choram, como se não chorassem; os que estão felizes, como se não estivessem; os que compram algo, como se nada possuíssem;
31 “Maekaka ritaja mabaarijayua, ritaja ima maikaoka imajiᵽarũkimarĩa sime”, ãñurã imarĩ, sareka ᵽuᵽajoatiyabekaja maimaye'e.
31 os que usam as coisas do mundo, como se não as usassem; porque a forma presente deste mundo está passando.
32 Ba'iaja mija ᵽuᵽaririka yiyaᵽabeyu. Maiᵽamakirika ba'irabeiki ᵽuri rõmimarĩka imarĩ, Jesúre yaᵽaikakaka takaja ᵽuᵽayuka.
32 Gostaria de vê-los livres de preocupações. O homem que não é casado preocupa-se com as coisas do Senhor, em como agradar ao Senhor.
33 Rõmika imaki ᵽuri kirũmure jia jĩjimaka kika imaerã jia koka imarikakaka ᵽuᵽajoarijayuka.
33 Mas o homem casado preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar sua mulher,
34 Ĩakõrĩ je'e, ikuᵽaka sime kiro'si: Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽaka, suᵽabatirã kirũmure yaᵽaika uᵽakajaoka ᵽuᵽajoarijayuka kime. I'suᵽakajaoka sime rõmijãro'si. Tĩmiamarĩrã maiᵽamaki Jesucristorika ba'iraberika ᵽuᵽajoairã, “Ritaja kiro'si yija baarijayua ĩatirã jĩjimaka Cristore imarũ”, ãrĩrika ᵽuᵽajoarijayurã. Tĩmiairã ᵽuri natĩmiarãte jia jĩjimaka imaerã nimarũkiakakaoka ᵽuᵽajoarijayurã.
34 e está dividido. Tanto a mulher não casada como a virgem preocupam-se com as coisas do Senhor, para serem santas no corpo e no espírito. Mas a casada preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar seu marido.
35 “Mija tĩmiaria'si, i'suᵽakajaoka mija rõmie'ea'si”, mijare ãrĩbeyuki yi'i. Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja jia mija imarika yaᵽawa'ri i'suᵽaka mijare ñañu, aᵽerõ'õrã mija ᵽuᵽajoakoreka.
35 Estou dizendo isso para o próprio bem de vocês; não para lhes impor restrições, mas para que vocês possam viver de maneira correta, em plena consagração ao Senhor.
36 Bikijarãja kirũmuro'si kijaiᵽããtikakote ĩ'rĩkate e'ebeyua simamaka, “Koᵽakaja ᵽakiako kojayu mae, kore ye'eᵽaye'e”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri kore ke'ejĩka marã imabeyua.
36 Se alguém acha que não está tratando sua filha como é devido e que ela está numa idade madura, pelo que ele se sente obrigado a casá-la, faça como achar melhor. Com isso não peca. Deve permitir que se case.
37 Aᵽika ᵽuri kiᵽuᵽaka kire ãñu uᵽakaja rõmimarĩaja kimajĩka marã imabeyua. Maki jãjiaᵽi kire jã'meberijĩki imarĩ, kiyaᵽaika uᵽakaja jo'ribekaja kimarũ ãrĩwa'ri. Suᵽabatirãoka rõmimarĩaja imarika rakajeᵽããwãrũtirã i'suᵽaka kimajĩka jia sime.
37 Contudo, o que se mantém firme no seu propósito e não é dominado por seus impulsos mas domina sua própria vontade, e resolveu manter solteira sua filha, este também faz bem.
38 I'suᵽaka simamaka kirũmuro'si imatikakore e'eiki ᵽuri jia baaiki. I'suᵽaka simako'omakaja rõmimarĩaja imarika ᵽuᵽajoaiki imaki satẽrĩwa'ribaji jia ᵽuᵽajoaiki.
38 De modo que aquele que dá sua filha em casamento faz bem, mas o que não a dá em casamento faz melhor.
39 Tĩmiaika jaritikako kotĩmite õñia imañujukã'ãja aᵽikaka imaberijĩko. Kotĩmite reyajĩka be'erõ'õᵽi ᵽuri, aᵽika Jesúre yi'yukakajaoka kotĩmiarijĩkareka jia sime.
39 A mulher está ligada a seu marido enquanto ele viver. Mas, se o seu marido morrer, ela estará livre para se casar com quem quiser, contanto que ele pertença ao Senhor.
40 I'suᵽaka simako'omakaja aᵽikate tĩmiaririka ᵽuᵽajoabekaja koimajĩka jiibaji koimajĩñu yireka. Yi'ioka Esᵽíritu Santore yire jeyobaaikaᵽi i'suᵽaka ãrĩrijiyuka.
40 Em meu parecer, ela será mais feliz se permanecer como está; e penso que também tenho o Espírito de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.