1 Coríntios 12

Tuᵽarã Majaroka (TNC) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mae aᵽea ᵽaᵽeraᵽi yire mija jẽrĩaᵽũataeka mijare yibojaerã baayu. Jia ᵽuᵽajoabaraka Cristorika maba'irabewãrũerã Esᵽíritu Santore mare ja'ataekakaka mija õrĩrika yiyaᵽayu yijeyomarã.
1 Agora, irmãos, quanto à sua pergunta sobre os dons espirituais, não quero que continuem confusos.
2 Jesúre mija yi'rirã baaeka ruᵽubajirã, Satanárika ᵽakiriroka yi'rira'aekarã imarĩ, waᵽuju imaja jẽrãka jiyeka maka jaibeyua mija jiyiᵽuᵽayeeka.
2 Vocês sabem que, quando ainda eram pagãos, foram conduzidos pelo caminho errado e levados a adorar ídolos mudos.
3 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka mijare yibojaũ'muyu: “Ba'iaja Jesúre jũarũ”, ãrĩbeyuka kime Esᵽíritu Santore kireka ña'rĩjãikamaki. Suᵽabatirã Esᵽíritu Santore jeyobaaikaᵽi takaja “Maiᵽamakitaki kime Jesús”, ĩ'rĩkate ãrĩwãrũrijayu.
3 Por isso, quero que compreendam que ninguém que fala pelo Espírito de Deus amaldiçoa Jesus, e ninguém pode dizer que Jesus é Senhor a não ser pelo Espírito Santo.
4 Cristorika ĩ'rĩka uᵽakaja maba'irabewãrũokaro'si kirika Esᵽíritu Santore mare ja'atayu. Rakakaja mabaarũkia mare kija'ataika simako'omakaja Esᵽíritu Santo ĩ'rĩkaja imaki mare saja'atarimaji.
4 Existem tipos diferentes de dons espirituais, mas o mesmo Espírito é a fonte de todos eles.
5 Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja Maiᵽamakirika maba'irabeyu. Rakakaja kirika maba'irabeika simako'omakaja Maiᵽamaki ĩ'rĩkaro'siji maba'iraberijayu.
5 Existem tipos diferentes de serviço, mas o Senhor a quem servimos é o mesmo.
6 Kirika Tuᵽarãte mare ja'atayu, Jesúre yi'yurãte jia majeyobaaokaro'si. Marakakaja aᵽeba'ikaka kija'ataika imako'omakaja, Tuᵽarã ĩ'rĩkaja i'suᵽaka baaiki.
6 Deus trabalha de maneiras diferentes, mas é o mesmo Deus que opera em todos nós.
7 — ausente —
7 A cada um de nós é concedida a manifestação do Espírito para o benefício de todos.
8 — ausente —
8 A um o Espírito dá a capacidade de oferecer conselhos sábios, a outro o mesmo Espírito dá uma mensagem de conhecimento especial.
9 Aᵽerã imarã “Yija jẽñeika uᵽakaja Tuᵽarãte yi'ririjarirãñu”, ãñurã. Jĩñurãte natããwãrũerã kirika Esᵽíritu Santore ja'ataekarã nime aᵽerã.
9 A um o mesmo Espírito dá grande fé, a outro o único Espírito concede o dom de cura.
10 Esᵽíritu Santo kirikaᵽi aᵽerãte jeyobaaiki maikoribeyua nabaabeawãrũerã. Aᵽerã “Nare yibojaika ã'mitiritirã yiro'si bojawaᵽu'atarimaja nimarũ”, ãrĩwa'ri kirika Esᵽíritu Santore nare ja'atayu. Aᵽerã imarã, “Ĩ'ĩ kime Esᵽíritu Santore jã'meikaᵽi jaiki. Ĩ'ĩ ᵽuri Satanárika ima kire jã'memaka i'suᵽaka jaiki”, narĩwãrũokaro'si Esᵽíritu Santore nare jeyobaayu. Na'mitiribeyua aᵽerã oka imakoᵽeikaja najaiwãrũerã Esᵽíritu Santore jeyobaayu aᵽerãte. I'suᵽakajaoka na'mitiribeyua simako'omakaja aᵽerãte jaika uᵽakaja nabojarikatawãrũerã kijeyobaayu aᵽerãte.
10 A um ele dá o poder de realizar milagres, a outro, a capacidade de profetizar. A outro ele dá a capacidade de discernir se uma mensagem é do Espírito de Deus ou de outro espírito. A outro, ainda, dá a capacidade de falar em diferentes línguas, enquanto a um outro dá a capacidade de interpretar o que está sendo dito.
11 Ĩ'rĩkaja kime Esᵽíritu Santo kirikaᵽi mabaarijayu rakakaja mare ja'ataiki. Kiyaᵽaika uᵽaka oyiaja mabaawãrũerã i'suᵽaka mare kijeyobaayu.
11 Tudo isso é distribuído pelo mesmo e único Espírito, que concede o que deseja a cada um.
12 Maᵽo'iarã ritaja imariᵽotojo ĩ'rã ᵽo'iji sime. Ã'mitirikõrĩ je'e. Ᵽitaka, ñakoa, ã'mua, ũ'ᵽua ritaja ima maᵽo'iarã. I'suᵽakajaoka maime Jesucristore ã'mitiriᵽẽairã. Rĩkimarãja imariᵽotojo Cristore oyiaja ã'mitiriᵽẽairã imarĩ, jeyobaabu'abaraka ĩ'rĩka uᵽaka oyiaja imarã maime.
12 O corpo humano tem muitas partes, mas elas formam um só corpo. O mesmo acontece com relação a Cristo.
13 Ritaja tatarã maime. Judíotatarã, judíotatamarĩrãoka, suᵽabatirã aᵽerãte ba'irabeĩjirã imarĩ, nayaᵽaika uᵽaka baawãrũbeyurã, aᵽerã imarã nabaariyaᵽaika uᵽaka baawãrũrijayurã. I'suᵽaka maimako'omakaja ruᵽuko'a majũjerũjeka ᵽoto ĩ'rĩka ta'iarãja Esᵽíritu Santore mare imarũjeka. Jesucristore ã'mitiriᵽẽatirã Esᵽíritu Santore ña'rĩjãikarã oyiaja majarika.
13 Alguns de nós são judeus, alguns são gentios, alguns são escravos e alguns são livres, mas todos nós fomos batizados em um só corpo pelo único Espírito, e todos recebemos o privilégio de beber do mesmo Espírito.
14 Ĩ'rã ᵽo'iji maᵽo'ia imariᵽotojo ritaja sime sareka.
14 De fato, o corpo não é feito de uma só parte, mas de muitas partes diferentes.
15 Ũ'ᵽua jaika imarikareka, “Ᵽitaka uᵽakamarĩa ñima simamaka, ᵽo'iarekamarĩa ñime”, ãrĩkoᵽeko'omakaja ᵽo'iarekaja ima sime.
15 Se o pé diz: “Não sou parte do corpo porque não sou mão”, acaso, por isso, deixa de ser parte do corpo?
16 I'suᵽakajaoka ã'mua jaika simarikareka, “Ñakomarĩa ñima simamaka, ᵽo'iarekamarĩa ñime”, ãrĩriᵽotojo ᵽo'iarekajaoka ima sime.
16 E se a orelha diz: “Não sou parte do corpo porque não sou olho”, será que, por isso, deixa de ser parte do corpo?
17 Ñakotaojo maᵽo'ia imarikareka, dakoaᵽi ma'mitiriberijããeka. Ã'mutakaja simarikarekaoka dakoaᵽi mawĩ'ĩberijããeka.
17 Se o corpo todo fosse olho, como vocês ouviriam? E, se o corpo todo fosse orelha, como sentiriam o cheiro de algo?
18 Ikuᵽaka sime. Maᵽo'ia imarũkia kiyaᵽaeka uᵽakaja Tuᵽarãte mare ᵽo'ijiaeka. I'suᵽakajaoka sime Jesucristore yi'yurãro'si. “Rĩkimarãja imariᵽotojo ĩ'rãtata uᵽaka nimarãñu”, Tuᵽarãte ãrĩtika sime.
18 Mas nosso corpo tem muitas partes, e Deus colocou cada uma delas onde ele quis.
19 Ĩ'rãba'ikakaja maᵽo'ia imarikareka ᵽo'imarĩa simajããeka.
19 O corpo deixaria de ser corpo se tivesse apenas uma parte.
20 Ikuᵽaka simatiyayu: Maᵽo'iareka ritaja mareka simako'omakaja ĩ'rãᵽo'iji sime maᵽo'ia. I'suᵽakajaoka maime Jesúre ã'mitiriᵽẽairã. Rĩkimarãja imariᵽotojo ĩ'rĩka uᵽaka oyiaja ᵽuᵽajoawa'ri jeyobaabu'airã maime.
20 Assim, há muitas partes, mas um só corpo.
21 Ñakoa jaika imarikareka “Yire jeyobaabeyua sime ᵽitaka”, sãrĩberijããeka. I'suᵽakajaoka ruᵽuko'a jaika imarikareka “Yire jeyobaabeyua sime ũ'ᵽua”, sãrĩberijããeka.
21 O olho não pode dizer à mão: “Não preciso de você”. E a cabeça não pode dizer aos pés: “Não preciso de vocês”.
22 Ikuᵽaka sime: Maᵽo'iakaka ima “Dako waᵽamarĩa sime yiro'si”, mañurõ'õ simakoᵽeko'omakaja imatiyaika sime.
22 Ao contrário, algumas partes do corpo que parecem mais fracas são as mais necessárias.
23 Maᵽo'iareka ima “Jiyurimarĩa sime”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri jiibaji aᵽerãte sayoiokaro'si jia samairĩrĩrijayu. I'suᵽakajaoka aᵽea maᵽo'iareka ima ritaja ᵽo'imajare ĩakoreka jariroaka jããtirã oyiaja maime.
23 E as partes que consideramos menos honrosas são as que tratamos com mais atenção. Assim, protegemos cuidadosamente as partes que não devem ser vistas,
24 I'suᵽaka simako'omakaja ĩ'rãrikõ'rĩmato ima maᵽo'iareka sĩarĩrĩrimarĩaja jariroaka rã'rĩta'aᵽatabeyurõ'õ. Kiyaᵽaeka uᵽakaja maᵽo'ia Tuᵽarãte mare ᵽo'ijiaeka. I'suᵽaka kibaaeka simamaka maᵽo'iareka ima “Imatiyabeyua sime yiro'si”, mañua simakoᵽeko'omakaja jiibaji mairĩñurõ'õ sime.
24 enquanto as mais honrosas não precisam dessa atenção especial. Deus estruturou o corpo de maneira a conceder mais honra e cuidado às partes que recebem menos atenção.
25 Maᵽo'iareka ritaja mareka simako'omakaja ĩ'rãtiji oyiaja sajeyobaabu'ayu. I'suᵽakajaoka maime maro'si. Rĩkimarãja maima simako'omakaja ĩ'rĩka uᵽakaja ᵽuᵽairã imarĩ, majeyobaabu'arijayu.
25 Isso faz que haja harmonia entre os membros, de modo que todos cuidem uns dos outros.
26 Ĩ'rãkõ'rĩmato maᵽo'ia mare yi'arãka ᵽoto mare yi'abeyurõ'õ ᵽariji sayi'aᵽatayu. Suᵽabatirã ĩ'rãkõ'rĩmato maᵽo'ia jiyurika ᵽo'imajare ĩaikaᵽi ritaja jĩjimaka maime. I'suᵽakajaoka maime Jesúre ã'mitiriᵽẽairã maro'si. Maka imakite ba'iaja ᵽuᵽarirãka, maimauᵽatiji kika ba'iaja maᵽuᵽariᵽatarãñu. Suᵽabatirãoka maka imakite jĩjimaka imarãka, maimauᵽatiji kika jĩjimaka maimaᵽatarãñu.
26 Se uma parte sofre, todas as outras sofrem com ela, e se uma parte é honrada, todas as outras com ela se alegram.
27 Ikuᵽaka simatiyayu: Jesúrika ba'irabebaraka jeyobaabu'arijayurã imarĩ, ĩ'rĩka ta'iarãja Jesús ᵽo'iuᵽakaja imarã maime. I'suᵽaka simamaka ĩ'rĩka uᵽakaja imatiyairã oyiaja maimarijayu. Maka imaki ĩ'rĩkate maro'si õ'totoirãka maimauᵽatiji Jesúrika ba'irabeirãro'si jiamarĩa simarãñu.
27 Juntos, todos vocês são o corpo de Cristo, e cada um é uma parte dele.
28 I'suᵽaka Jesús ᵽo'iuᵽaka ĩ'rĩka ta'iarãja maimamaka, ĩ'rĩka jariwa'ririmarĩa kirika ba'iraberika Tuᵽarãte mare ja'atayu majeyobaabu'aokaro'si. Mamarĩtaka ĩ'rãrimarãre Tuᵽarãte wã'maeka aᵽóstolrãka nimaokaro'si. I'suᵽaka kibaaeka narokabajirã ĩ'rãrimarãre naᵽuᵽarõ'õᵽi nare kẽñua kiro'si bojaĩjirimaja nare kimarũjeyu. Narokajĩte aᵽerã kirika bojariroka wãrõrimaja, suᵽabatirãoka aᵽerã Tuᵽarã ĩ'rĩkaja kibaawãrũika maikoribeyua bearũkirãro'si nare kimarũjeyu. I'suᵽakajaoka aᵽerimarã jĩñurãte tããrimaja nare kimarũjeyu. Aᵽerã imarã aᵽerãte jeyobaarũkirã, suᵽabatirã Tuᵽarãte yi'yurã jia natiyiaja ba'iraberuᵽutarimaja nimaerã aᵽerimarãre kijeyobaarijayu. I'suᵽakajaoka aᵽetomaja oka na'mitiribeyua imakoᵽeikaja najaiwãrũerã kijeyobaayu.
28 Deus estabeleceu para a igreja: em primeiro lugar, os apóstolos; em segundo, os profetas; em terceiro, os mestres; depois, os que fazem milagres, os que têm o dom de cura, os que ajudam outros, os que têm o dom de liderança, os que falam em diferentes línguas.
29 Ĩ'rãba'ikaka takaja kiro'si maba'iraberãmarĩa Tuᵽarãte ritaja ima mare ja'atayu. Ã'mitirikõrĩ je'e: Ĩ'rĩka ta'iarãja Jesucristorika bojataᵽarimaja oyiaja marĩrã maime. I'suᵽakajaoka ĩ'rĩka ta'iarãja Tuᵽarãte mare õrĩrũjeika kiro'si bojaĩjirimaja oyiaja marĩrã maime. Suᵽabatirã ĩ'rĩka ta'iarãja kirika bojariroka wãrõrimaja oyiajamarĩa maime. I'suᵽakajaoka ĩ'rĩka ta'iarãja Tuᵽarã uᵽaka maikoribeyua baabearũkirãmarĩrã maime.
29 Somos todos apóstolos? Somos todos profetas? Somos todos mestres? Todos nós temos o poder de fazer milagres?
30 Ĩ'rĩka ta'iarãja jĩrĩrimajare tããrimaja oyiaja marĩrã, suᵽabatirã ĩ'rĩka ta'iarãja majaiwãrũbeyua oka imakoᵽeika jaiwãrũrimaja oyiaja marĩrã maime. Najaika ã'mitiritirã, “Ikuᵽaka ãrĩrika nañu”, ãrĩwãrũrimaja oyiaja marĩrã maime.
30 Todos temos o dom de cura? Todos temos a capacidade de falar em diferentes línguas? Todos temos a capacidade de interpretar o que é dito?
31 “Jia jeyobaabu'aokaro'si Esᵽíritu Santore mare jeyobaaikaᵽi imatiyaika yibaariyaᵽayu”, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte mija jẽñebe. I'suᵽaka mija baarãkareka jia simarãñu.
31 Portanto, desejem intensamente os dons mais úteis. Agora, porém, vou lhes mostrar um estilo de vida que supera os demais.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.