Tiago 2

GOD IMI WENG (TLF) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Nimi nugumal ibaa. Numi Kamogim Yesus Krais beyo yagalami migik man e minte win tibin am no kale, ibo imi ilak uyo dosip umdii, tinum win tibin ita kup telele-bom-nilip e, tinum win binim iyo im-kagamin ba ko.
1 Meus irmãos, vocês não podem ter fé em nosso Senhor Jesus Cristo, o Senhor da glória, e ao mesmo tempo tratar as pessoas com parcialidade.
2 Kanube tinum maagup iyo maak ilim kaal tambal tii-nala e, sagaal tem ring tambal kwep top tili no keta mitam ulotu am tala e minte, tinum maak ita minte ilim mafak tiilin mitam ulotu am tala no kelan-temip uyo,
2 Porque, se entrar na sinagoga de vocês um homem com anéis de ouro nos dedos, vestindo roupa luxuosa, e entrar também um pobre muito malvestido,
3 ibo tinum ilim tambal tiilin beyo telele-bom-nilip e, bogobe-nilip e, “Nugum kabo tal abiin tambal diim kagal tonal o,” age-nilip e minte, mufekmufek bulup man beta bogo-nilip e, “Kabo yak kugol molal e, daak abiin mafak diim nimi yaan tem kugol tonal o,” agelan-temip ko.
3 e vocês derem um tratamento especial ao que está vestido com a roupa luxuosa, dizendo: “Você, sente-se aqui no lugar de honra”, e disserem ao pobre: “Você, fique em pé” ou “Sente-se ali, abaixo do estrado dos meus pés”,
4 Kale kanube ibo kanupmin kuguup uyo waafulip umdii, boyo ibo aget fuguno-nilip e, “Yang be tinum tambal, meng be tinum mafak o,” agan-bilip kale, ibo weng telelmin tinum mafak ke-bom-nilip e, aget mafak fugun-bom no ke-bilip ko.
4 será que vocês não estarão fazendo distinção entre vocês mesmos e julgando as pessoas com critérios errados?
5 Atin ki nimi duubal ibaa. Ibo tinangkulin. God iyo weng kwep daa bogo-nala e, “Waantap ita nimi aget kup kopnelip umdii, imdep mitam nimi daam tem tolon-temi o,” agesa kale, am kaa daanu koyo, God iyo kafin diim komi mufekmufek bulup man kwiin tagang iyo ulaa imdula Krais imi ilak do-nilip e, mitam talan-bilip kale, imi ilak dosip uyo kwiin kiim ko.
5 Escutem, meus amados irmãos. Por acaso Deus não escolheu os que para o mundo são pobres para serem ricos em fé e herdeiros do Reino que ele prometeu aos que o amam?
6 Kuta ibo tebe ipkumal mufekmufek bulup man iyo kuguup mafak kobe fitom kobe no kem-nuubip ko. Nuyo utamsup kale, mufekmufek soyaap bilip ita nuyo kuguup mafak kobe aget iluum kobe no ke-nilip e, imtamo no kot diim daa no kem-nuubip kale,
6 No entanto, vocês desprezam os pobres. Por acaso não são os ricos que oprimem vocês e não são eles que os arrastam para os tribunais?
7 God iyo Krais imi win tambal uyo nuyo kobesa kuta, mufekmufek soyaap ita ise win boyo titul weng fiil weng baga-em-nuubip ko.
7 Não são eles os que blasfemam o bom nome que foi invocado sobre vocês?
8 Numi Bisel God iyo imi suuk kon tem weng kwek uyo bogo-nala e,
8 Se vocês, de fato, observam a lei do Reino, conforme está na Escritura: “Ame o seu próximo como a si mesmo”, fazem bem.
9 ibo tinum iyo milii ita telele-bom-nilip e minte, milii ita umik ugobe no kelip umdii, boyo fengmin kuguup kale, ulo ko age weng kwep daasa ugol ibo bogobe-nulu e, “Ibo ulo weng uyo ilo kupkan-bilip o,” agan-bo ko.
9 Se, no entanto, vocês tratam as pessoas com parcialidade, cometem pecado, sendo condenados pela lei como transgressores.
10 Tinum maak weng ko age ulo uyo alugum waafula kuta minte, ulo maagup maak ilo kola umdii, boyo ulo alugum ilo kupkamin umi yuum kula ko.
10 Pois quem guarda toda a lei, mas tropeça em um só ponto, se torna culpado de todos.
11 Sugamiyok uyo God iyo bogo-nala e, “Ibo ipkumal imi imagal kalelal iyo sa dagamin ba o,” age-nala e, asok ilata bogo-nala e, “Ibo unang tinum iyo inolip kaanamin ba o,” agesa no kale, kabo kapkum imi kalel sa dagamin-tem kuta, tinum iyo maak angkolap kaana umdii, boyo ulo ilo kupkamin tinum kelap ko.
11 Porque, aquele que disse: “Não cometa adultério”, também ordenou: “Não mate.” Ora, se você não comete adultério, porém mata, acaba sendo transgressor da lei.
12 Krais imi ulo kwep daa-se bota numi fengmin umi om kun kulube kubaganu kupkaa bamalen daasup kale, biilan-temu uyo, God iyo ulo boyo utam-nalata, numi kuguup uyo im-kugu-bii-nalata, yegebelan-tema kale, ibo bomi aget fugun-bomta, weng tambal baga-bom kuguup tambal waafuu no kemin o ageta ko.
12 Assim, falem e vivam como pessoas que serão julgadas pela lei da liberdade.
13 Kanube kabo kapkumal iyo inal o age dong daga-emin binim umdii, son-temu nala God imi im-kugu yegeman-tema kota, God yagal inal o kagelan-temaala kale minte, kanube kabo kapkumal iyo inal o age dong daga-e-bomap umdii, God yagal inal o kagelan-tema ko.
13 Porque o juízo é sem misericórdia sobre quem não usou de misericórdia. A misericórdia triunfa sobre o juízo.
14 Nimi nugumal ibaa. Kanube tinum iyo maak bogo-nala, “Niyo Yesus imi ilak dosi o,” agesa kuta, kuguup tambal uyo waafusaala umdii, bemi Yesus imi ilak dosa uyo bisop uta kanum-nuuba kale, kanupmin kuguup waafula umdii, God iyo beyo ulaa dulan-temaala ko.
14 Meus irmãos, qual é o proveito, se alguém disser que tem fé, mas não tiver obras? Será que essa fé pode salvá-lo?
15 Kanube kabo kapkum Kristen kesa iyo maak atamapta, iman so ilim so duumatanba kalaa age-nalap
15 Se um irmão ou uma irmã estiverem com falta de roupa e necessitando do alimento diário,
16 bogobe-nalap, “Nugum kabo bilili age-bomta, tambaliim kup no ilim uyo tii mimin fuu-bom-nalap e, iman unan-bii tii ke no keta saal uu,” agelap kuta, mufekmufek duumatanba uyo kobelin-tem ke-nalap bisop weng kup kobelap umdii, boyo dong dogobelan-temaalu ko.
16 e um de vocês lhes disser: “Vão em paz! Tratem de se aquecer e de se alimentar bem”, mas não lhes dão o necessário para o corpo, qual é o proveito disso?
17 Kale mungkup numi Krais imi ilak dugamin uyo ulutap kale, kanube nuyo imi ilak dobup ko agebup kuta, kuguup tambal uyo waafulin-tem kemup umdii, numi imi ilak dobup uyo bisop kelan-temu ko.
17 Assim, também a fé, se não tiver obras, por si só está morta.
18 Kale kanube tinum iyo maak bogopne-nala, “E-e, tinum miit alop iyo albip kale, maak ita Yesus imi ilak dolin miit e minte, maak ita kuguup tambal kemin miit no o,” agela umdii, niyo beyo yan kebe bogobe-nili e, “Di kapkal bilip imi Yesus imi ilak do-bom kuguup tambal waafulin-tem ke-bilip uyo kafalepnelap utam im-kugulita e, imi Yesus imi ilak dosip uyo bisop uta kem-nuubip kalaa ageli e minte, nimi kuguup tambal ugol kafalepkeli nimi imi ilak dosi uyo utam nam-kugulapta e, aafen kalaa nagelap no kelum o,” agelan-temi ko.
18 Mas alguém dirá: “Você tem fé, e eu tenho obras.” Mostre-me essa sua fé sem as obras, e eu, com as obras, lhe mostrarei a minha fé.
19 Kale bilip imi atamip God iyo maagup ita kup kalaa agebip boyo tambaliim kuta, sinik mafak igil kanube atamsip kale, finan-bom bamban keng keng kem-nuubip ko.
19 Você crê que Deus é um só? Faz muito bem! Até os demônios creem e tremem.
20 Aget mafak fugunin kabaa. Kabo dok kota utaman-temap? Tinum imi Krais imi ilak do-bom kuguup tambal waafulin-tem kemin boyo kulum ton saak kelan-temu kuba.
20 Seu tolo, você quer ter certeza de que a fé sem as obras é inútil?
21 Kale ulutap kale, sugayok umi numi afalik Abraham imi kanubesa umi aget uyo fugunolum. Beyo, imi man Aisak dep tam angko God imi dopman o age dep no at tuguung diim daala e, God iyo Abraham imi kuguup uyo utam-nala e, “Kabo mitam tol tinum kelap o,” agesa ko.
21 Por acaso não foi pelas obras que Abraão, o nosso pai, foi justificado, quando ofereceu o seu filho Isaque sobre o altar?
22 Abraham bemi God imi ilak do-bom kuguup tambal waafu-bom no kemsa uta bemi God imi ilak dugamin uyo tii kesu ko. Kabo botamap a?
22 Você percebe que a fé operava juntamente com as suas obras e que foi pelas obras que a fé se consumou.
23 God imi suuk kon tem weng dola kosip kwek uyo kam age-nulu,
23 E se cumpriu a Escritura, que diz: “Abraão creu em Deus, e isso lhe foi atribuído para justiça”, e ele foi chamado amigo de Deus.
24 Kanube tinum iyo maak God imi ilak do bisop na umdii, God iyo bogo-nala e, “Beyo tol tinum ba o,” agelan-tema e minte, tinum God imi ilak do-nala kuguup tambal uyo waafuu no kema umdii, God iyo bogo-nala e, “Beyo tol tinum kela o,” agelan-tema ko. Bo utamip a?
24 Assim, vocês percebem que uma pessoa é justificada pelas obras e não somente pela fé.
25 Kale ulutap kale, sugayok uyo ilep unang Rahap uyo Josua imi im-kugumin tinum alop kulula no waasi abiip tamip iyo tiin mo-suluta, mililanuta, imdalu ilep migik ilep bilii unipta, God iyo bogo-nala e, “Rahap boyo tol unang kelu o,” agesa ko.
25 De igual modo, será que não foi também pelas obras que a prostituta Raabe foi justificada, quando acolheu os emissários e os fez partir por outro caminho?
26 Nugol utamsup kale, nugum imi dam uyo sinik binim kalaa agelup umdii, “Beyo kaanba o,” agelan-temup kale, ulutap tinum iyo God imi ilak doba kuta, kuguup tambal kem-nuubaala kalaa agelup umdii, bemi God imi ilak doba ugol mungkup biniman kaanbu o age no kelan-temup ko.
26 Porque, assim como o corpo sem espírito é morto, assim também a fé sem obras é morta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.