Romanos 11
GOD IMI WENG (TLF) vs NVT
1 Age-se kale, dagalan-temi kale, God imi unang tinum iyo fot tebe-se a? Atin bo binim ko. Nagal mungkup niyo Israel tinum kale, niyo Abraham imi isak atuk e minte, niyo Benjamin imi man ilop no kuta, God iyo niyo fot tebesaala ko.
1 Então pergunto: Deus rejeitou seu povo, a nação de Israel? Claro que não! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão e membro da tribo de Benjamim.
2 Kale God ilami unang tinum sugayok ulusa iyo fot tebesaala kale, nuyo Elaija imi sang God imi suuk kon tem albu bomi aget uyo fugunolum. Elaija iyo God iyo aman duga-e-bom Israel kasel imi kuguup mafak kanu-bilip umi kalan uta bubun-bom bogobe-nala e,
2 Não, Deus não rejeitou seu povo, que conheceu de antemão. Vocês sabem o que as Escrituras dizem a esse respeito? O profeta Elias se queixou a Deus sobre o povo de Israel, dizendo:
3 “Bisel kabaa. Bilip iyo tebe kapmi profet ko age weng kem baga-emin tinum iyo ano-nilip e, numi mufekmufek kapmi kupkakemin umi baan diim uyo fegela kululip un no keluta, maagup nita kup bom-bilita, angkolup kaanak o nage-nilipta, fen tiinan-nak-bilip o,” age-se kuta,
3 “Senhor, eles mataram teus profetas e derrubaram teus altares. Sou o único que restou, e agora também procuram me matar”.
4 God iyo imi weng uyo yan kebe intaben o age-se? Iyo bogo-nala, “Kapta kup ba kale, niyo tinum ilimi kup 7,000 maak iyo dil molita, nalami aligaap ke-bom albip kale, bilip iyo asit kek kek imi god ko age iyo aman duga-em-nuubaalip o,” age-se kale, asit kek kek imi god ko age bemi win uyo, “Baal o,” agan-nuubip ko.
4 E vocês se lembram da resposta de Deus? Ele disse: “Ainda tenho outros sete mil que jamais se prostraram diante de Baal”.
5 Ulutap kale, am kaa daanbu kogal mungkup, Israel kasel unang tinum iip maak maak ita kup God ilami i-filinin uta tebe ulaa imdu-se kale,
5 O mesmo acontece hoje, pois uns poucos do povo de Israel permaneceram fiéis, escolhidos pela graça de Deus.
6 bilip iyo kuguup tambal uta waafusip kalaa age-nalata, ulaa imdusaala kale, yagal tebe i-filin daa-nalata, ulaa imdu-se kale, God iyo bilip iyo kuguup tambal uta waafusip kalaa age-nala ulaa imdu-se nimnam, boyo God iyo dogobeta bogo-nala, “Niyo misiim ibo dong daga-e-bii o,” age-nama binim kuta ko.
6 E, se a escolha se dá pela graça de Deus, então não se baseia nas obras deles, pois nesse caso a graça deixaria de ser o que verdadeiramente é, ou seja, gratuita e imerecida.
7 Agelu kale, nuyo intaben o agon-temup? Israel kasel imi aget fugunin uyo, “Kanu-bulup bota God iyo bogobe-nala, ‘Ibo tol unang tinum o,’ agan-kalin umi ilep uyo ku-numup o,” age bong fagan-nuubip kuta, kusaalip kale, God iyo unang tinum iip maak maak ita kup ululata, mufekmufek boyo kulipta minte, dam tinum kutop ile imkalata, kutaang kup taban-bii-silip kale,
7 Portanto, a situação é esta: a maioria do povo de Israel não encontrou o que tanto buscava, mas uns poucos, aqueles que Deus havia escolhido, o encontraram, enquanto o coração dos demais foi endurecido.
8 God imi suuk kon tem uyo bilip imi sang uyo bogo-nulu e,
8 Como dizem as Escrituras: “Deus os fez cair em sono profundo. Até hoje, fechou-lhes os olhos para que não vejam, e tapou-lhes os ouvidos para que não ouçam”.
9 Devit yagal mungkup ilami waasi imi sang uyo God iyo aman duga-e-bom bogobe-nala e,
9 Da mesma forma, Davi disse: “Que sua mesa farta se transforme em laço, em armadilha que os faça pensar que tudo vai bem. Que seus privilégios os façam tropeçar, e que recebam o que merecem.
10 imi aget fugunin uyo kufak daabelap tinum tiin tugul ilitap kelipta, iluum afek uyo kwaapmap yak imi diim abelu imkalapta, suun kup iluum kabi-bom-bilipta o,”
10 Que seus olhos se escureçam para que não vejam, e que suas costas fiquem encurvadas para sempre”.
11 Kale kam age-se kale, dagalan-temi kale, Israel kasel iyo ko daak abe-silip uyo atin mafagan-silip a? Umbae. God iyo itamata e, Israel kasel bilip iyo bogo-nilip, “Yesus beyo numi kamok ba o,” age-nilipta, daak abelip kalaa age-nalata, imka-nalata, asit kek kek unang tinum ita imdep meng ilami miit tem uyo daagan tebesa kale, God imi aget fugunin uyo, “Israel kasel iyo nimi kuguup tambal ko asit kek kek imi kupka-e-bii bota, utamipta e, asit kek kek bilip ita numi abiin uyo kubip kalaa age titine-bom-nilipta, igil mungkup nimi finang uyo tilin o,” age-nalata, asit kek kek iyo imdep meng ilami miit tem uyo daagan tebesa ko.
11 Acaso o povo de Deus tropeçou e caiu sem possibilidade de se levantar? Claro que não! Foram desobedientes e, por isso, Deus tornou a salvação acessível aos gentios, para que seu próprio povo sentisse ciúme.
12 Kale Israel kasel iyo daak abelip kalaa age-nalata, bota God iyo imka-nalata minte, kafin diim komi unang tinum kwiin tagang ita dong daga-e-bom-nala e minte, God iyo itamata, Israel kasel iyo, “Yesus beyo numi kamok ba o,” agan-bilip kalaa age-nalata, bota imka-nalata, yak asit kek kek ita atin telele-bom no ke-balata kale, Israel kasel God tebe ulusa bilip iyo alugum asok meng God imi miit tem tolon-temip kota, yagal tebe alugum tinum miit maak maak iyo atin kuguup tambal uyo kupka-eman-tema ko.
12 Se os gentios foram enriquecidos porque os israelitas fracassaram ao rejeitar a salvação que Deus lhes oferece, imaginem como será maior a bênção para o mundo quando Israel for plenamente restaurado!
13 Kuta kamano koyo unang tinum miit migik migik ipmi weng baga-eman o ageta kale, God iyo tebe niyo ulaa nimdu-nala, “Kabo nimi kalaan tinum ke-nalapta, yak tinum miit migik kek kek iyo nimi weng tambal uyo kwep yang baga-emal o,” age-nalata, ulaa nimdu-nalata, nimdala talbi kale, niyo ogok boyo fen God ilami ogok kalaa agan-bom-nilita, bomi deng uyo tebe-bom-nilita, ogok ke-bomi kale,
13 Dirijo-me especialmente a vocês, gentios. E, uma vez que fui designado apóstolo aos gentios, enfatizo isso
14 nimi aget fugunin uyo, ise ogok bota ke-bom-nilita, bomi tem ilep nalami tinum miit Israel kutop imi aget fugunin uyo kufu-e-bilita, iip maak maak iyo asit kek kek ibo itamipta, God sino tambaliim albip kalaa age-nilipta, bomi kalan uta titine-bom-nilipta, God imi finang unum o agelipta, dong daga-e-bilita, God iyo imdep meng daalak o agan-bii ko.
14 porque desejo que, de algum modo, o povo de Israel sinta ciúme e assim eu possa levar alguns deles à salvação.
15 Kale God iyo Israel kasel iyo fot tebe imka-nalata, kwep no kafin kaa kutufosu komi unang tinum kek kek iyo bogobe tol kwek diila mitam God iso duup kiina tala ke-silip kale, son-temu nala Israel kasel iyo asok God imi finang tilip imdulan-tema boyo kwiin kiim kale, tinum kaana dubalip asok fen mitam tigi moba ulutap kelan-temu ko.
15 Pois, se a rejeição deles possibilitou que o resto do mundo se reconciliasse com Deus, a aceitação será ainda mais maravilhosa. Será vida para os que estavam mortos!
16 Kale bret atuk umaak imiin fagaa ku God imi kobelip boyo tambaliim o age kula umdii, dam kutop ugol mungkup kobelip uyo kulan-tema e minte, mungkup at timtim umaak beyo God ilami umdii, mungkup alugum tung kuso God ilami no kale, ulutap kale, sugayok uyo Juda kasel imi olal iyo God imi tinum aligaap ke-bii-silip kale, mungkup son-temu uyo, olal imi man ilop bilip iyo God imi tinum aligaap kelan-temip no ko.
16 Se a parte da massa entregue como oferta é santa, então toda ela é santa. E, se as raízes da árvore são santas, os ramos também o serão.
17 Kale tinum at oliv umi kosa kayaak iyo umi tung iip maak maak uyo ukan ke-nala e minte, no sep umi at oliv umi tung uta tugu kulep tal abe kulep te yak tinum tulum umi tung ukan kela umi diim kal feba ko kwegal atuk dagalata, asok ifing bigi-nuluta, tambaliim taban-nuubu kale, Israel kasel bilip ita at oliv tinum tulum ulutap e minte, tinum miit migik ipta sep umi at oliv ulutap no kale, God iyo tebe Israel kasel unang tinum milii iyo anung kogon kem tebesata kale, kamano koyo God iyo ibo imdep meng atuk dagalata, ibo bilip imi diim kal febata titil uyo ku-nilipta, tambaliim albip kale,
17 Mas alguns desses ramos, alguns do povo de Israel, foram cortados. E vocês, gentios, que eram ramos de uma oliveira brava, foram enxertados na árvore. Agora, portanto, participam do alimento nutritivo que vem da raiz da oliveira especial de Deus.
18 ibo tegek kale, tung miton iyo imdaak tama ipta ipta kemin ba kale, kanube weng mafak uyo kobelum o agelip umdii, kamaki uyo aget uyo tele fuguno-nilipta, utamipta e, nuta timtim uyo waafulupta, albaalu kale minte, timtim bota tebe nuyo yaafuluta, albup kalaa age-nilipta, weng tambal uta kup imi kobelin o ageta ko.
18 No entanto, não devem se orgulhar de terem sido enxertados no lugar dos ramos que foram cortados, pois é a raiz que sustenta o ramo, e não o contrário.
19 Kuta ibo bogo-nilip, “God imi aget fugunin uyo, nuyo imdep te yak ilimi olang kwegal imak kabila atuk daga feba imolita, nin o age-nalata, tung miton boyo tugu-nalata, kanube-se o,” agan-bilip aga?
19 Talvez digam: “Esses ramos foram cortados para abrir espaço para nós”.
20 Boyo dam bogolip kuta, bilip iyo Yesus imi ilak dolin-tem kesip bota, tagaa imkan ke-se kale, ipde Yesus imi ilak dobip bomi tolop diim bota kup ibo imdep te yak atuk daga feba imolata, nuubip kuta, ipkil tele utama-bom-nilipta, kutaang uyo tebemin ba kale, finan-bom-nilipta o ageta ko.
20 É verdade, mas lembrem-se de que esses ramos foram cortados porque não creram e que vocês estão ali porque creem. Portanto, não se orgulhem, mas temam o que poderia acontecer.
21 Kale sugayok uyo God iyo tung miton uyo ukan kelata, nuubu kale, ulutap mungkup ipkil daak abelip umdii, God iyo tebe ibo ukan kelan-tema no ko.
21 Pois, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará vocês.
22 Kale ibo God imi i-filinin so minte alaang weng kobe yegemin so uyo tele utamin. Tinum iyo dok ita God imi weng uyo kupkalip umdii, alaang weng uyo kobe yan-togon-bom-nala e, kaal fuyap kobelan-tema kuta, asit kek kek ibo, God ita nuyo i-filin daa-se kalaa age imi ilak uyo dugan kwep tibip umdii, bota i-filin daalan-tema kale minte, kupkalip umdii, bota ipkil tagaa imkan ke no kelan-tema ko.
22 Observem como Deus é, ao mesmo tempo, bondoso e severo. É severo com os que lhe desobedecem, mas é bondoso com vocês, desde que continuem a confiar em sua bondade. Mas, se deixarem de confiar, também serão cortados.
23 Kuta minte yak tung milii ko age Israel kasel ita asok imi aget uyo fupkela ko Yesus imi ilak uyo dolip umdii, God iyo tebe asok imdep yak at diim kwegal feba imolan-tema kale, boyo God iyo tii asok imdep yak feba imo-nama ko.
23 E, se o povo de Israel abandonar sua incredulidade, será enxertado novamente, pois Deus tem poder para enxertá-los de volta na árvore.
24 Kale ipkil utamin. Siin uyo ibo sep umi at oliv ulumi tung kale, God ita tebe tagaa imdep tal-nalata, imdep yak at oliv tinum tulum umi diim kal feba imo-se kale, boyo ilipmi baan diim kwegal febasaalip ko. Kale God beyo bong faga-bomta kanubelan-temaala kale, tii at oliv tinum tulum umi tung tugu-se uyo asok kulep yak at oliv umi diim uyo feba imo-nama kale, atin tii boyo kanubelan-tema ko.
24 Vocês eram, por natureza, o ramo cortado de uma oliveira brava. Portanto, se Deus se mostrou disposto a fazer algo contrário à natureza ao enxertá-los em sua árvore cultivada, estará ainda mais disposto a enxertar os ramos naturais de volta na árvore da qual eles fazem parte.
25 Kale nimi duubal ibaa. Ibo amon amon nin ba kale, weng yang waansu kaa bogobelan-temi koyo tele utam-nilipta o agan-bii kale, ilipmi aget uta kup fuguno bogo-nilip e, “Nuyo utamsup o,” agomip o age-nilita, weng yang waansu komi magam uyo dupkop daa bogobelan-temi kale, uyo kalbu ko. Kale Israel kasel tinum milii iyo, God imi weng uyo tinangkulaalup o age kupkaa kutaang kup tebe-bilipta minte, tinum miit maak iyo mitam imi iibak tem e tal tal kem abe-bilipta, God imi weng kwep daa-nala, “Kanupmin kal kalip ita mitam tolon-temip o,” agesa umi te tam tiilan-temu kota, Israel kasel imi kutaang tebemin uyo kwep top kwek diliit kelan-temu kale,
25 Irmãos, quero que vocês entendam este mistério para que não se orgulhem de si mesmos. Alguns do povo de Israel têm o coração endurecido, mas isso durará apenas até que o tempo dos gentios se complete.
26 kanupmin kuguup waafulan-temip uta God iyo Israel kasel iyo alugum asok kululan-tema kale, God imi suuk kon tem uyo bogo-nala kano,
26 E assim todo o Israel será salvo. Como dizem as Escrituras: “O libertador virá de Sião e afastará Israel
27 nimi weng kwep no daali e minte, Jekop imi man ilop imi weng uyo kwep tilip no ke de kolan-temup kale, nimi weng kwep daalan-temi uyo kanumin kale, niyo bilip imi fengmin uyo alugum takan kepman-temi o,”
27 E esta é minha aliança com eles: eu removerei seus pecados”.
28 Israel kasel bilip iyo, God imi weng tambal boyo tinangkulaalup o agan-nuubip utamta, bilip iyo tebe God imi waasi kebe-silip kale, bota tebeta tinum miit migik ibo dong daga-em-nuubu kuta, God iyo sugayok kutop kal bilip iyo ulu-nalata, imi aget uyo bilip imi kobesa kale, ilimi afaligal fegep tam iinsip imi ilak uta o age-nalata, aget uyo bilip imi kobesa kale,
28 Muitos do povo de Israel agora são inimigos das boas-novas, e isso beneficia vocês, gentios. No entanto, porque ele escolheu seus patriarcas, eles ainda são o povo que Deus ama.
29 God iyo tinum iyo maak du-filin daa ulaa du kuguup tambal uyo kobela somuta, asok aaltam uyo ulaa dugan-nuubaala ko.
29 Pois as bênçãos de Deus e o seu chamado jamais podem ser anulados.
30 Kale siin uyo unang tinum miit migik kek kek ibo God imi weng uyo kwaasule-bii-silip kuta, kamano koyo God iyo ibo i-filin daaba kale, ipmi i-filin daaba bomi magam uyo ki, Israel kasel iyo God ilami weng uyo kwaasulemip kalaa age-nalata, imi olang uyo ipta imdep te yang daalata, imi olang uyo kubip kale,
30 Em outros tempos, vocês, gentios, foram rebeldes contra Deus, mas agora, por causa da desobediência deles, vocês receberam misericórdia.
31 ulutap kale, Israel kasel igil mungkup weng kwaasula-bilip kuta, ipmi God imi i-filin daaba boyo mungkup mep so igil kanube kulan-temip kale,
31 Agora eles são os rebeldes, e Deus foi misericordioso com vocês, para que eles também participem da misericórdia dele.
32 God imi aget fugunin uyo, son-temu nala Israel kasel so asit kek kek so alugum tinum unang iyo utamipta e, nuyo fengmin kalaa agelan-temip bota, i-filin daalan o age-nalata, imkalata, ilami weng uyo kwaasule-bilipta, bota tebe sok de imolin kesu ko.
32 Pois Deus colocou a todos debaixo da desobediência para que de todos tivesse misericórdia.
33 Yei. God imi i-filinin so aget fugunin tambal so utamamin so uyo ki atin ki kwiin kiim e minte atin kalfat ba no kale, fen tinum nuyo dogobeta imi aget fugunin bomi magam uyo alugum utam-numup binim e minte, dogobeta nuyo bemi kuguup uyo alugum tele utam-numup binim kale,
33 Como são grandes as riquezas, a sabedoria e o conhecimento de Deus! É impossível entendermos suas decisões e seus caminhos!
34 God imi suuk kon tem uyo bogo-nulu kano,
34 “Pois quem conhece os pensamentos do Senhor? Quem sabe o suficiente para aconselhá-lo?”
35 Waantap ita bogobe-nala, ‘God kabo mufekmufek uyo duumatanbap kale, mufekmufek maak kopkelita, yuum kulap suukta, aaltam kota yan kepne o,’ agelan-tema o?”
35 “Quem lhe deu primeiro alguma coisa, para que ele precise depois retribuir?”
36 umbae. Boyo binim ko. Beyo alugum mufekmufek bomi magam kayaak e minte alugum mufekmufek koyo ulumi aalap no kale, alugum mufekmufek boyo maagup ilami kup kale, nuyo imi win uyo suun kup kufu-emin kup ke-bom-nulupta o ageta kale, bota kwa.
36 Pois todas as coisas vêm dele, existem por meio dele e são para ele. A ele seja toda a glória para sempre! Amém.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.