Mateus 6

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kale Yesus iyo tam weng maak uyo bogobe-nala e, “Ibo, kanu-bulupta, unang tinum iyo nuyo itam-nilipta, numi tok uyo bagamin o age-nilip ipmi kuguup tambal tambal uyo imi tiin diim uyo kanumin ba kale, utama-bom-nilipta o ageta kale, ibo kanuman-temip uyo, ipmi Aalap abiil tigiin kayaak iyo tebe ipmi tok uyo baga-bom-nalata, mufekmufek tambal uyo maak ibo kobelan-temaala ko.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 “Kale minte umi bogosu uyo ki, ibo, tinum iyo mufekmufek iibanip kalaa age-nilip dong dogobelum o age-nilip ipmi mufekmufek uyo kulu-nilip kupka-eman-temip uyo, ibo, kanu-bulupta, kek kek ita numi tok uyo bagamin o agan-nuubip ilitap uyo kemin ba ko. Kale kuguup alop waafulin bilip iyo, kek kek ita itamin o agan-bom-nilipta, tinum iyo daalip isiik no-nala fongket ko age bigul uyo bo-balata, alugum unang tinum imi tiin diim kugol mufekmufek duumatanbip iyo mufekmufek uyo kupka-em-nuubip kale, ulotu am aa-e min abiip mat kugol kanum-nuubip kale, dam bogobelan-temi kale, unang tinum tebe imi tok bagan-nuubip boyo bilip imi tisol uyo kulbu kale, bota kup kulan-temip ko.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 — ausente —
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 — ausente —
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 Kale Yesus iyo asok bogopma, “Ipmi God imi aman duga-eman-temip uyo, ibo, kanu-bulupta, kek kek ita numi tok uyo bagamin o agan-nuubip ulutap uyo kemin ba ko. Kale weng alop bagamin tinum bilip iyo, kanu-bulupta, unang tinum iyo itamipta o age-nilipta, suun kup ulotu am aa-e min, abiip mat kugol mo-nilipta, God imi aman duga-emin kup ke-bomip kale, dam bogobelan-temi kale, unang tinum tebe imi tok bagan-nuubip boyo imi tisol uyo kulbu kale, bota kup kulan-temip ko.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Kale minte ipmi, God imi aman duga-emum o agon-temip uyo, tam ilipmi am kutam iinom faal uyo ilo-nilipta, ipmi Aalap God abiil tigiin alba iyo bantap aman duga-emin o ageta kale, ipmi Aalap iyo ipmi bantap aman duga-e-bilip boyo utam-nalata, mufekmufek sang dagagan-bilip boyo kobelan-tema ko.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 “Kale ipmi God imi aman duga-eman-temip uyo, ibo God imi ilak dolin binim bilip imi amon amon ke-bom weng yamyam bagan-nuubip ulutap uyo ke-bom aman duga-emin ba ko. Bilip imi aget fugunin uyo, weng yamyam uyo baga-bulupta, usong iyo numi weng uyo tinangkulan-tema ko age-nilipta, kanum-nuubip ko.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Kale ipmi Aalap God iyo ipmi mufekmufek iibanip umi olabelin-tem uyo utamsa kale, God imi ilak dolin binim bilip imi kuguup kanum-nuubip ulutap uyo kanumin ba ko.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 Kale ibo, God imi aman duga-emum o agelan-temip uyo, kanu-bom-nilipta, bogobe-nilip e,
9 Portanto, orem assim:
10 Kabo alugum nuyo imdep tam
10 Venha o teu
11 Kamano kota numi kamano komi iman unan-kalin boyo kopmap unan-bulup o ageta ko.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Kabo numi fengmin boyo kupkabe
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Mufekmufek mafak tal numi diim abe
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 Kale kanube ibo unang tinum imi fenge-bilip uyo, kup-kaga-emip umdii, ipmi Aalap abiil tigiin kayaak yagal mungkup ipmi fengmin uyo kupkabelan-tema kuta,
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 fen ibo bilip imi fenge-bilip uyo kup-kaga-emin-tem kemip umdii, ipmi Aalap God yagal mungkup ipmi fengmin uyo kupkabelan-temaala o,” age Yesus iyo ilami okumop man imi baga-ema ko.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 Kale Yesus iyo weng maak bogobe-nala e, “Ibo, God imi beten kemum o age-nilip iman uyo falamip umdii, ibo, bisop bagamin tinum imi aget fugunin, nuyo unang tinum imi bisop baga-e-bom tinum imi aget iluum ku-nala iluuk fenba ulutap kelupta, kek kek ita itam-nilipta, numi beten kemin umi tok uyo baga-emin o age-nilip iluuk fen-nuubip ulutap uyo kemin ba ko. Bilip imi aget fugunin uyo, kek kek iyo nuyo itamipta e, beten ke-bom iman uyo fala-nilipta, iluuk fenbip kalaa agelin o age-nilipta, ok uyo kulu imi tibit kun diim uyo diing dagamin binim ke-bom-nilipta, iman uyo falam-nuubip kale, niyo dam bogobelan-temi kale, kek kek iyo tebe unang tinum iman fala-bom iluuk fenbip imi tok baga-em-nuubip boyo bilip imi tisol uyo kulbu kale, bota kup kulan-temip ko.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 — ausente —
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 — ausente —
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 Kale Yesus iyo asok bogobe-nala e, “Kafin diim komi mufekmufek kulep tal am ku tolan-temip uyo, tinom so inalol so uyo tebe kufak daalan-temu e minte, yuguut unin tinum iyo tebe tal fakan ke tam dugulan-temip no kale, ibo kafin diim komi mufekmufek tambal tambal uyo kulep tal kwego kwego kemin ba kale,
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 ibo God imi kuguup tambal tambal uta kup ninal daa waafulip umdii, God yagal tebe ipmi mufekmufek tambal uyo abiil tigiin kal afeta kobelata, bom-buluta, no tamipta, kobelan-tema kale, abiil tigiin umi mufekmufek uyo tinom so inalol so uyo tebe kufak daalan-temaalu e minte, yuguut unin tinum iyo tebe tal fakan ke tam dugulan-temaalip no kale,
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 ipmi mufekmufek uyo kafin diim kagal albu umdii, ibo kafin diim umi aget kup fugunan-temip kale minte, ipmi mufekmufek uyo abiil tigiin kugol albu umdii, ibo mungkup abiil tigiin umi aget kup fugunan-temip o,” age Yesus iyo ilami okumop man imi baga-ema ko.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 Kale Yesus iyo do weng maak bogobe-nala e, “Ipmi tiin boyo dam umi yogon ulutap kale, kanube ipmi tiin uyo tambaliim albu umdii, bota ibo mufekmufek mafak uyo kupkek kupkek ke-bom-nilipta, mufekmufek uyo tambal telelam tiineman-temip kale minte,
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 kanube ipmi tiin uyo atin mafaganebelu umdii, ibo mufekmufek uyo utamta, tambal kalaa, mafak kalaa agan-bomta tambaliim telelam tiineman-temaalip kale, mungkup God ilami aget fugunin tambal uyo ipmi kobelan-tema uyo, boyo tebe yogon ulutap ke kafale-buluta, utamipta e, kanube tiinemup boyo tambaliim tiinemup kalaa agan-kalon-temip kale, kanube mufekmufek tebe kanupmin yogon boyo tenolu umdii, ipmi aget fugunin sino tiinemin tonamin so uyo mafaganepman-temu o,” agan-kala ko.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 Kota Yesus iyo weng kem maak bogobe-nala e, “Tinum maagup iyo bagang-kale-nalata, kamok alop imi ogok uyo ke-eman-temaala kale, kanube tinum beyo kanuma umdii, beyo maak iyo atafinono umik ugobe-nalata, maak imi aget uta kobelan-tema aa-e min, maak imi ilak uta tele do-nalata, maak ita duban baan kebe no kelan-tema min ko. Kale mungkup ibo bagang-kale God imi aget so mani kwaamin umi aget so uyo alop kano imi aget uyo ugel kalalan-temaalip o,” agela ko.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 Kale Yesus iyo asok weng kem uyo bogobe-nala e, “Weng maak uyo bogobelan o ageta kale tinangku-silipta. Ibo bagang-kale God imi aget so mani kwaamin umi aget so uyo alop kano imi aget uyo ugel kalalan-temaalup kalaa age-nilipta, ipmi kaa tibip umi aget afek uyo fugun-bom bogo-nilip, ‘Iman so ok so bo dok ku-tele maak tuluta, unan tubup o?’ agan-bom-nilip aget yamyam taga-bom-nilip e minte, ilipmi kaal umi aget uyo fugun-bom-nilip, ‘Ilim boyo dok ku-tele maak tuluta, migilan-temup o?’ agan-bom-nilip aget yamyam taga-bom no kemin ba ko. God ita mufekmufek afaligen ko age ipmi mam so dam so uyo kobelata, koyo albip kale, mungkup, mufekmufek katip ko age unan-kalin so ilim migimin so ugol mungkup fen God iyo tebe kobelan-tema no kale, bomi aget uyo yamyam tagamin ba ko.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Ibo uun imi isal ku-tele tiinan-nuubip bilip iyo itamin. Bilip iyo iman ilang digin-kalin binim. Iman wemin binim. Iman afeta-bii kulep no am tomin binim. Kuta ipmi Aalap abiil tigiin kayaak yagal tebe iman uyo kuga-e-balata, unan-nuubip ko. Kuta God imi aget aa bubul aa kwiin kiim uyo unang tinum ipmi kobe-nalata, uun ita imdep te magaang tem daa-nalata minte, ipta iman uyo kupka-e-balata, iman uyo tii unan-nuubip kuba.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Ibo aget yamyam taga-bom ilipmi kaal ilak dugamin bota tebe dong dogobeluta, ibo tii ipmi nin uyo kayop aa-e min, atol aa uyo maak so tifilip top so keluta, kafin diim kagal bii, ilugolan-temip aga? Umbae. God iyo bogo-nala, ‘Kota kaanin o,’ agon-tema kota, kaanan-temip ko.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 Kale ibo, intaben o age-nilipta, ilim umi aget uta yamyam tagan-bilip a? Ibo tiginal umi ilala boyo utamin. Boyo tinum nulutap keluta, ulumi ilim uyo telela-bom biginamin binim kale, boyo bisop iip kugol tebe-bom-nuluta, umi ket tambal boyo abum-nuubu ko.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Sugayok tinum win tibin Solomon bemi bii-se uyo, beyo mufekmufek soyaap kale, ilim tambal tambal uta kup tii-bii-se kuta, imi ilim sagaal tulum telele-bilip tii-bii-se bomi dong uyo kubaganuta, ilala ket umi dong tambal uta uta kesu ko.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Kale ilala boyo tiginal kal bomu kale, bomi ket tambal uyo abu siit ilugo datanu e, tinum tebe baam uyo kwek tililip ilala kuso ken tebe-bom no kem-nuubu kuta, ilala boyo God yagal tebe telela ko tiin mo-balata, tambaliim ket uyo abum-nuubu ko. Kale ninggil ibo aget alop uyo taga-bomta, ‘God beyo nuyo ilim kaal uyo kobelan-tema bele ki, kobelan-temaala o?’ agan-nuubip kale, ibo tele utamin. God imi tiin diim uyo ibo ilala ket uyo kubaganu ipta ipta kesip kale, mungkup ulutap God yagal tebe ibo tele tiin molan-tema kuba.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Kanuman-tema kale, ibo aget yamyam uyo taga-bom-nilip, ‘Iman aa-e min, ok aa-e min, ilim min uyo dok ku-tele tuluta, un-bom-nulup e minte, migi-bom no keman-temup o? agan-kalin ba ko.
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 God imi ilak dolin binim bilip iyo alugum mufekmufek kanupmin boyo fen-bom-nilipta, kwan-nuubip kale, ipmi Aalap abiil tigiin kayaak iyo ipso iso itamata e, bilip iyo alugum mufekmufek boyo dilin-bilip kalaa agan-boma ko.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Kuta mufekmufek miton ipmi dilinan-temip uyo kulbu kale, ibo, God imi daam tem iinom ilami aligaap ke-nulupta, ilami tol kuguup uta kup waafulum o age dilin-bom-nilipta, God imi aget uta ugel kalalin o ageta kale, ibo kanumip bole, God yagal dong daga-e-bom-nala e minte, ipmi mufekmufek dilin-bilip migik ko age iman min ilim uyo kuga-e-bom no keman-tema ko.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Ulutap kale, kanube kamano koyo ibo amsap umi mufekmufek bong fagamin umi aget uyo aget maak maak ke-bom fugunin ba kale, kupkaa siinta, bomi aget uyo fugun-bilipta o ageta kale, kamano komi mufekmufek bong fagamin mitam tulu bomi aget uyo kaa fugun-bilip kale, tii bota kup o,” age Yesus iyo weng kem boyo ilami okumop man imi baga-ema ko.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.