Mateus 25

GOD IMI WENG (TLF) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Kale Yesus iyo asok do weng maak bogobe-nala e, “Son-temu nala nimi tili God tebe alugum unang tinum tiin molan-tema bomi sang uyo felep yak ku to bogobelan o ageta ko. Tinum maak, unang kulan o agelata, unang umi ogen so aalap so iyo, ‘O,’ agelip suu nala e, kota kula dula kemin umi am uyo mitam daanu e, unang bomi dong daga-emin unang kapket nagaal kal maak ilimi ilaam uyo kulep-nilip e, ipkum umi aalap imi am uyo kupka-nilip e, tam abal diim kugol ton-bom tinum tal unang kulan-tema bemi fenip ko.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Kale unang ogal kalip ita aget tambal fugunin kale, bilip imi mufekmufek uyo telelalip e minte, unang ogal maak kalip ita aget tambal umaak fugunin binim kale, bilip imi mufekmufek uyo telelalin-tem ke-nilip e,
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 ilimi ilaam uyo kefo kulep unip kuta, ilaam umi ok uyo maak ilu kulep ilin-tem kelip e minte,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 ipkumal aget tambal fugunin ita ilimi ilaam uyo ilu ko kefo kulep som-nilip e minte, umi ok uyo aa migik ilu kulep no kelip e, mangkal unip ko.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Kale unang mangkal bilip iyo ton-bom bigi-biita e, tilin-tem kela kalaa age-nilip e, tiin ak tebebelu e, agaal unip ko.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Kale mangkal agaal bom-bilipta bii, am tiip tiip faa-bulu e, kota tinum maak ola-nala e, bogola ko. ‘Tinum, unang kulan o agan-be iyo kota tala kale, kamano kota yuut tal duptamo am iinin o,’ age olan-kala e,
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 unang nagaal kal iyo tinangku-nilip e, fen mitam ilaam uyo telela ko-nilip e,
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 unang tele aget fugunin binim iyo utamipta e, numi ilaam kenamin ok uyo mep so binimanan o agan-bo kalaa age-nilip e, ipkumal unang aget tambal fugunin imi bogobe-nilip e, ‘Numi ilaam uyo ok binim kelu kale, tenolan-temu kale, ipmi ilaam ok umaak sing daabelipta, numi ilaam uyo delalup kena-buluta, mangkal unum o,’ agelip e,
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 aget tambal fugunin unang iyo tebe aget tambal fugunin binim unang imi weng uyo yan kebe bogobelip ko. ‘Umbae. Numi ilaam umi ok uyo katip kale, ipmi atuk sing daabe no kelan-temup bole, alugum numi ilaam uyo yuut tenolan-temu kale, ipkil no stuwa kal ilaam umi ok umaak mo-nilipta, dela kulep tilin o,’ agelip e,
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 unang aget tambal fugunin binim iyo daage no stuwa kal ilaam umi ok uyo fen unip e, kota tinum, unang kulan o agan-be iyo tal mep so tala kalaa age-nilipta, unang mangkal ogal telelabip iyo no tinum iyo abu daa-nilip e, duptamo tam am daalip e, kota alugum iyo iman unan-bilip e, ogok kemin tinum iyo tebe faal uyo ilolip ko.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Kale siit ilugolip e, unang ogal maak iyo tal ola-nilip e, ‘Numi duup kabaa. Ogok kemin tinum bilip iyo bogobelap faal bitolipta, nuyo tam tulupta o,’ agelip e,
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 tinum kamaa unang digin kela beyo unang mangkal bilip imi weng uyo yan kebe-nala e, ‘Umbae. Ibo nimi duubal ba kale, niyo ogok kemin tinum iyo bogobeli faal uyo bitobelan-temaalip o,’ age-nalata, unang aget tambal fugunin binim imi baga-emsa o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Kale asok Yesus iyo ilami okumop man imi bogobe-nala e, “Do weng bomi magam uyo tele aget fugunolin. Ibo utamta, niyo dok kota tolon-tema kalaa nagebaalip kale, ibo suun kup telel-bom bigi-bom-bilipta o,” age Yesus iyo bogobela ko.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Kale Yesus iyo do weng migik maak baga-ema ko. “Son-temu nala am ko daan bom-sulu tolon-temi kota, God imi tebe tinum maak yegemsa ulutap ke unang tinum iyo yegeman-tema ko. Kale tinum beyo, unanbu no abiip simanim maak kugol bii ilugo-nilita, asok tolon-temi kalaa age-nala e, ilami ogok kemin tinum iyo olabela tal tamip e, ilami mani min, mufekmufek uyo alugum kwaapma yak bilip imi sagaal diim abelu ko.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Kale iyo utamata e, iip maak maak bilip iyo aget tambal kup fugunin e minte, iip maak maak bilip ita aget tambal fugunin tap so kalaa age-nala e, mani bisel uyo kwaapma yak aget tambal kup fugunin bilip imi sagaal diim abelu e minte, mani katip uta kwaapma yak ipkumal imi sagaal diim abe no kelu e, maak beyo K5,000 kobe-nala e minte, maak beta K2,000 kobe-nala e, maak beta k1,000 kobe no ke-nala e, ‘Boyo kulu-nilip bisnis ke-bom mani kwaane-bilipta o,’ age kupka-nala e, daagina ko.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Kale kamogim iyo daagina e, kota tam ogok kemin tinum K5,000 kulula iyo waafuu bisnis ke-balata bii, mani uyo kwiin kiim ke K10,000 kelu e,
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 mungkup ogok kemin tinum maak imi K2,000 kulula yagal mungkup mani uyo kulu bisnis ke-balata bii, mani uyo kwiin kiim ke K4,000 ke no kelu kuta minte,
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 ogok kemin tinum maak K1,000 kulula iyo waafu-nala e, bisnis kemin binim ke-nala e, kulep yang kafin fogo-nala e, ilami kamogim imi tuumon uyo kubabela ko.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Kale biilu e, kota ogok kemin tinum imi kamogim iyo asok tal abiip tal-nala e, imi mani uyo dogonubeta waafuu bisnis kem-nuubip kalaa agelan o age-nalata, ilami ogok kemin tinum asuno iyo olabela tal-nilip e,
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 tam kamaki uyo ogok kemin tinum K5,000 kulu-se isiik tal-nala e, asok K5,000 sino minte K5,000 migik kuluba sino uyo kobe bogobe-nala e, ‘Kamogim kabo ko utamal a. Niyo kapmi K5,000 kopnin-salap uyo kulu bisnis ke-bom-nilita, K5,000 migik koyo kulu no kelita, kusino kusino K10,000 kebu o,’ age kobela e,
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 utam-nala e, kota kamogim isiik bogobe-nala e, ‘Suguul ke kabo ogok kopkin-sii boyo kupkasaalap kale, kabo fomtuup dital fagaa tambaliim kup kem tebesap kale, mufekmufek katip ita ko tambaliim kup tiin mosap kalaa age-nilita, niyo kota mufekmufek kwiin kiim uyo kwaapkeli yak kapmi sagaal diim abeluta, waafu-nalapta, tiin molan-temap ko. Kale mitam talapta, ninggil maagup deng tebemum o,’ agela ko.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Minte ogok kemin tinum K2,000 kulu-se iyo tal kamogim imi bogobe-nala e, ‘Kamogim kabaa. Ko utamal a, Niyo kapmi K2,000 kopnin-salap uyo kulu bisnis ke-bom-nilita, K2,000 migik koyo kulu no kelita, usino usino K4,000 kebu o,’ age kobela
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 kamogim iyo utam bogobe-nala e, ‘Suguul ke kabo ogok kopkin-sii boyo kupkasaalap kale, kabo fomtuup dital fagaa tambaliim kup kem tebesap kale, mufekmufek katip ita ko tambaliim kup tiin mosap kalaa age-nilita, niyo kota mufekmufek kwiin kiim uyo kwaapkeli yak kapmi sagaal diim abeluta, waafu-nalapta, tiin molan-temap ko. Kale mitam talapta, ninggil maagup deng tebemum o,’ age no kela ko.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Minte aaltam kota ogok kemin tinum K1,000 kulu-se iyo tal bogobe-nala e, ‘Kamogim kabaa. Katamsi kale, kabo alaang bubul dolin tinum kale, kabo tinum migik ulu kululap no kapmi ilanggiip ogok uyo kanukem-nuubip kuta, iman min, unan-kalin fagam-nuubip uyo kapkal tebe kwan-nuubap e minte, kabo tinum migik iyo kululap no kapmi mufekmufek uyo ipkumal kopmip saan-nuubip kuta, kapta mani uyo kwan-nuubap no kale,
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 niyo kapmi atul finano-nili e minte, bisnis kemin kuguup umaak utamin-tem ke no ke-nilita, niyo kapmi tuumon boyo kulep no-nilita, kafin fogo-nilita, kubapkelita, tambaliim kup nuubu kale, kalapmi tuumon kotam o,’ age kobela e,
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 tam kamogim iyo ilami ogok kemin tinum iyo bogobe-nala e, ‘Kabo ogok kemin tinum mafak e minte, daal tebemin tinum no kuba. Kabo bogopne-nalap, “Kabo tinum migik ulu kululap no kapmi ilanggiip ogok uyo kanukem-nuubip kuta, iman min, unan-kalin fagam-nuubip uyo kapkal tebe kwan-nuubap e minte, kabo tinum migik iyo kululap no kapmi mufekmufek uyo ipkumal kopmip saan-nuubip kuta, kapta tuumon uyo kwaa-bom no kem-nuubap o,” nagelap ko.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Kale kabo kanupmin aget uyo fugunoli kalaa agelap uyo, intaben o age-nalapta, nimi mani boyo kulep no beng tem tolapta, nimi mani uyo sengansaalu a? Kanube-salap nimnam, niyo asok talta mani bisel kululi kuta, boyo kupkalapta, niyo tal-nilita, nimi mani atuk uyo kululin-tem ke-nilita, asok nalami K1,000 dopkin-sii ita kup dululi o,’ age-nala e minte,
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 ilami dong daga-emin tinum albip bilip imi bogobe-nala e, ‘Ibaa. Yak imi sagaal diim mani waafuba boyo kulu-nilip tinum K10,000 kuluba so bemi kobe no kelin a.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Nimi kam ageli bomi magam uyo ki, tinum waantap ita ogok tambal ke-bom-nala e, imi kamok imi weng uyo tinangka-bom no keman-tema uyo, bemi kamok iyo tebe ogok uyo maak so kobelata, ogok kwiin kiim uyo ke-bom-nala e minte, mani kwiin tagang uyo kwaa-bom no keman-tema kale minte, tinum waantap ita ogok uyo mafak ke-bom-nala e, imi kamok imi weng uyo kwaasule-bom no keman-tema uyo, bemi kamogim iyo tebe-nala e, fot tebelata, ogok umi tisol uyo maak so kwaaman-temaala ko.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Kota ogok kemin tinum ogok kemin binim keyo daalip tam abiip mililep tem kutam iinom-nalata, bogo-nala, “Kwiin ko so intaben o ageta ka-tele talbi o?” agan-bom-nala e, fomtuup ameman-tema o,’ age kamogim iyo ogok kemin tinum tiin molin imi bogobe-se o,” age Yesus iyo bogola ko.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Kale Yesus iyo bogobe-nala e, “Biilan-temu kota, Mo Tibil imi Man niyo tebe God imi ensel iyo alugum kulep tal tolita, bilip iyo nimi tok uyo baga-bilipta, nagal kamok king ke-nilita, nimi titil afalik uyo ku-nilita, alugum unang tinum iyo tiin molan-temi kale,
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 ensel ita tebe-nilipta, kafin diim komi tinum miit maak maak iyo alugum afeta-bii kulep tal nimi diim tolipta, nagal tebe ilo kolita, miit alop kelan-temip ko. Kale niyo sipsip tiin molin tinum imi tebe-nala fen sipsip ugulumi fagaga-bom, minte meme ugulumi fagaga-bom no keba ulutap ke-bom-nilita,
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 niyo unang tinum tambal ita kulep te yang nalami sagaal ipkuk ilo keng kal faga-nili e minte, unang tinum mafak ita kulep te yang sagaal afaan ilo keng kal fagaa no kelan-temi ko.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Kanubeli ila kolipta, Kamogim king niyo unang tinum nimi ipkuk ilo keng albip imi bogobe-nili e, ‘Kamaki nimi Aatum God kafin telela kosa kota, God iyo, abiip tambal uyo unang tinum tol kup tebesip imi o age-nalata, telela kobesa kale, God iyo ipmi deng kup taban-be kale, ibo mitamta tambaliim suun kup bom-bilipta o ageta ko.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Kale nimi Aatum imi tebe ipmi deng taban-be bomi magam uyo dok uta ba kale, siin uyo niyo iman tep bom-bili uyo, ipta iman kopnelip une-sii e minte, niyo ok tep tebepne bom-bulu uyo, ipta ok ilu kopnelip une-sii e minte, niyo fital kale, tilita, ipta bogopne-nilip, “Suguul ke talap o,” nage nimdep tam am daa-silip e minte,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 niyo ilim binim uyo, ipta ilim kopnelipta, migi-sii e minte, niyo mafak bom-bili uyo, ipta dong dogopne-silip e minte, niyo sok de namolip bom-bili uyo, ipta tal dong daganemin weng tambal uyo bagane-bilipta, nimi bubul uyo tambalanepne no ke-suu kalaa age-nalata, bota God iyo ipmi deng uyo taban-be o,’ ageli e,
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 tol kup unang tinum iyo nimi weng uyo yan kepne-nilip e, bogolip ko. ‘Kamogim kabaa. Nuyo utamupta, kuguup tambal boyo maak kabo kupkake-bulup kalaa agansaalup kuba. Nuyo dok kota katamupta, kabo iman tep tebepkebu kalaa age-nulupta, iman uyo kopkelup une-salap a? Minte nuyo dok kota katamupta, ok tep tebepkebu kalaa age-nulupta, ok uyo ilu kopkelup une-salap a?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Minte kabo dok kota fital o age talapta, bogopke-nulup, “Suguul ke talap o,” age kamdep mitam am daa-sulup a? Minte nuyo dok kota katamupta, kabo ilim binim kalaa age-nulupta, ilim uyo kopkelupta, migi-salap a?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Minte nuyo dok kota katamupta, mafak albap kalaa kage-nulupta, dong dogopke-sulup a? Minte nuyo dok kota katamupta, sok de kamolip albap kalaa ageta tal dong dagakemin weng tambal uyo bagake-bulupta, kapmi bubul uyo tambalanepke no ke-suu o?’ agelip e,
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Kamogim nisiik tebe imi weng boyo yan kebe bogobe-nili e, ‘Niyo dam weng uyo ibo bogobelan o ageta kale, tinangku-silipta. Ipmi kafin diim bii-silip uyo, ibo kanupmin kuguup tambal boyo unang tinum win binim mitam nimi ilak dolin bilip imi kupka-emsip kuta, ipmi tebe ko imi kupka-emsip boyo nimi kupkanemsip uyo kulbu o,’ agelan-temi ko.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Kota fupkela afaan ilo keng fen-nili e, unang tinum mafak imi bogobe-nili e, ‘Sugamiyok kota God iyo abiip maak suun at kenamin kusino telela ko-nala e, bogo-nala kano, “Saatan isino ensel mafak ilami ogok kemin tinum kesip sino iyo imdali no at suun kenamin abiip kugol suun kup nan-temip o,” agesa kale, boyo ilipmi kuguup mafak bota God iyo ibo umik ugobesa kale, ibo nimka-nilipta, no abiip suun at kenamin kuunin a.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Kale God imi tebe ipmi umik ugobesa bomi magam uyo dok uta ba kale, niyo iman tep bom-bili uyo, ibo iman umaak kopnelip unesaali e minte, niyo ok tep bom-bili uyo, ibo ok umaak ilu kopnelip unesaali e minte,
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 niyo fital tilin kesi uyo, ibo bogopne-nilip, “Suguul ke talap o,” nage nimdep tam am daasaalip e minte, niyo ilim binim bom-bili uyo, ibo ilim umaak kopnelip migisaali e minte, niyo mafak bom-bili uyo, ibo dong dogopnesaalip e minte, niyo sok de namolip bom-bili uyo, ibo tal weng tambal uyo bagane-bilipta, nimi bubul uyo tambalanepne no kesaalu no kalaa age-nalata, bota God iyo ibo umik ugobesa o,’ ageli e,
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 unang tinum mafak iyo nimi weng boyo yan kepne bogopne-nilip e, ‘Kamogim kabaa. Nuyo kabo bisat kamkasaalup kuba. Dok kota katamupta, kabo iman tep tebepkebu min, ok tep tebepkebu min, fital ke talap min, ilim binim min, mafak albap min, sok de kamolip albap min kalaa age-nulupta, nuyo dong dogopkelin-tem ke kamka-sulup o?’ agelip e,
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Kamogim nisiik imi weng boyo yan kebe-nili e, ‘Niyo dam weng uyo ibo bogobelan o ageta kale, tinangku-silipta. Ibo tebe unang tinum win binim mitam nimi ilak dolin iyo umik ugobe-nilipta, dong daga-emin binim kemsip kuta, ipmi tebe imi kanu-emsip boyo nimi umik ugopne dong daganemin binim kemsip uyo kulbu o,’ agelan-temi ko.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Kale bomi kalan uta unang tinum dogap ita ipkumal dong daga-emin binim umdii, bilip iyo imdali no abiip mafak kugol kaal fuyap afaligen uyo suun kup utamaman-temip kale minte, tol kup unang tinum ita kulep no God imi abiip tolita, tambaliim kup suun kup nan-temup o,” age Yesus ilami okumop man imi baga-ema ko.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.