Lucas 24

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kale God imi ifin am uyo binimanu silip nala e, Sande kutim mililep kota unang mangkal iyo daage no, tuum tem unum o age-nilip e, tang tambal kuunin ok telela kobip uyo kulep daage no abomu,
1 No domingo bem cedo, as mulheres foram ao túmulo, levando os perfumes que haviam preparado.
2 amitem umi tuum kom ko age faal telela kwek mo-silip uyo bubulun yang iinu e, amitem uyo bitobu kalaa age-nilip e,
2 Elas viram que a pedra tinha sido tirada da entrada do túmulo.
3 mangkal iyo tam tuum tem tam unip kuta, Yesus imi at kulu uyo utamin-tem ke-nilip e,
3 Porém, quando entraram, não acharam o corpo do Senhor Jesus
4 bomi aget afalik uyo fugun-bomta utamipta, tinum alop maak ilim namaal kup tebesu kulu migibip iyo tal imi mep so kugol mobip kalaa age unang iyo itam-nilip e,
4 e não sabiam o que pensar. De repente, apareceram diante delas dois homens vestidos com roupas muito brilhantes.
5 finano dubom bagaa kalaak kugu kalaak fenip e, tinum alop iyo bogobe-nilip e, “Ibo intaben o ageta tinum tiin kafan alba iyo begel ilet tem koyo fen talan-bilip a?
5 E elas ficaram com medo, e se ajoelharam, e encostaram o rosto no chão. Então os homens disseram a elas: — Por que é que vocês estão procurando entre os mortos quem está vivo?
6 Yesus iyo kagal albaala kale, iyo fen tigi mo tuum tem katam uyo kupkaa tam iina kale, ibo tele aget fugunolin. Siin uyo mangkal ninggil ibo iso Provins Galili bom-nilip bogobe-se uyo ki, ibo bogobe-nala,
6 Ele não está aqui, mas foi ressuscitado. Lembrem que, quando estava na Galileia, ele disse a vocês:
7 ‘Kota Mo Tibil imi Man niyo tinum iyo tebe nimdalip yak fengmin tinum imi sagaal diim abelita, nimdep no at diim kal nim-kiit mo nangkolip kaanan-temi kuta, am alop ke-nilita, am asuno diim kota asok fenan-temi o,’ age-se o,” age tinum alop iyo kam agelip e,
7 “O Filho do Homem precisa ser entregue aos pecadores, precisa ser crucificado e precisa ressuscitar no terceiro dia”.
8 kota unang mangkal iyo aget fuguno utamipta e, Yesus imi weng kam age-se uyo kulbu kalaa agelip ko.
8 Então as mulheres lembraram das palavras dele
9 Kale kota mangkal iyo tuum tem uyo kupkaa tam abe no Jerusalam no-nilip e, okumop man kum kal sino imi ipkumal sino imi diim kal alugum mufekmufek utam unip umi sang sino minte weng tinangku unip umi sang so uyo baga-emip kale,
9 e, quando voltaram do túmulo, contaram tudo isso aos onze apóstolos e a todos os outros.
10 unang bilip iyo ki, abiip Makdala unang Maria ugol, Joana ugol, Jems ogen Maria ugol, minte unang milii maak iso mangkal unbip iso mangkal iyo weng boyo kwep no kalaan tinum kum kal iyo bogobelip kuta,
10 Essas mulheres eram Maria Madalena, Joana e Maria, mãe de Tiago. Estas e as outras mulheres que foram com elas contaram tudo isso aos apóstolos.
11 kalaan tinum ninggil iyo bogo-nilip e, “Umbae. Unang bilip iyo bisop bagan-bilip o,” age-nilip e, imi weng uyo fen kalaa agelaalip ko.
11 Mas eles acharam que o que as mulheres estavam dizendo era tolice e não acreditaram.
12 [Kale minte Fita ita fen-nala e, yuut no tuum tem amitem ko suk mo katam fen utamata, ilim uta kup albu kalaa age, “Yei,” age kumang mo-nala e, asok daage no am no-nalata, kanube bulu utam tala bomi aget uyo fomtuup fuguna ko.]
12 Porém Pedro se levantou e correu para o túmulo. Abaixou-se para olhar e viu somente os lençóis de linho e nada mais. Aí voltou para casa, admirado com o que havia acontecido.
13 Kale am ko daan-bom-sulu kwek umi kwiina kota Yesus imi ilak dolin tinum alop maak iyo Jerusalam uyo kupkaa daage no, abiip Emeus unum o age-nilipta, unip kale, ilep ko Jerusalam kupkaa Emeus unsu bomi timitim uyo kilomita ulumi kup kum kal kale,
13 Naquele mesmo dia, dois dos seguidores de Jesus estavam indo para um povoado chamado Emaús, que fica a mais ou menos dez quilômetros de Jerusalém.
14 alop iyo abe-bom-nilip e, alugum mufekmufek ko kanum mitam tebebu umi sang uyo
14 Eles estavam conversando a respeito de tudo o que havia acontecido.
15 buguna tala kem abe-bilipta, Yesus yagal no abu daalata, iso ninggil maagup unip kale,
15 Enquanto conversavam e discutiam, o próprio Jesus chegou perto e começou a caminhar com eles,
16 alop iyo atamta, beyo Yesus kalaa agebaalip kale,
16 mas alguma coisa não deixou que eles o reconhecessem.
17 Yesus iyo daga-nala e, “Alop ibo intaben sang uta bagan talan-bilip o?” agela e, alop iyo bubul iluum tebepmu e, filmen daa amemin tibit baa-nilip e, molip ko.
17 Então Jesus perguntou: Eles pararam, com um jeito triste,
18 Kale tinum maak bemi win uyo Kliopas kale, beta tebe Yesus imi weng uyo yan kebe-nala e, “Abiip maak maak imi unang tinum kwiin tagang iyo tal Jerusalam kutam kal bilip kale minte, atin tinum iyo maagup kapta kup wiik kaa tiinbu komi diim umi mufekmufek mitam tulu tulu kem-nak-bo uyo utabaalap aga o?” age Yesus imi weng uyo yan kepma e,
18 e um deles, chamado Cleopas, disse: — Será que você é o único morador de Jerusalém que não sabe o que aconteceu lá, nestes últimos dias?
19 Yesus isiik alop imi dagala, “Kapmi, ‘Mufekmufek ko mitam talbu o,’ agan-balap boyo intaben uta o?” agela e, alop isiik bogobe-nilip e, “Mufekmufek ko mitam talbu uyo ki, mufekmufek mitam Nasaret kayaak Yesus imi diim abebu umi sang uta bagan talan-bulup kale, beyo God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum kale, God sino alugum unang tinum sino iyo atamipta e, beyo titil fagaa ogok tambal ke-bom weng tambal baga-e-bom no kemin tinum kalaa agan-nuubip kale,
19 — O que foi? — perguntou ele. Eles responderam: — O que aconteceu com Jesus de Nazaré. Esse homem era
20 numi tinum amem ko age pris imi kamogimal so unang tinum imi kamogimal so iyo tebe daalip yak Rom kasel imi kiyap imi sagaal diim abelata, kiyap ita weng uyo de ko-nalata, ‘Angkolip kaanak o,’ agelata, dep no at diim dubiit mo angkolip kaanba kuta,
20 Os chefes dos sacerdotes e os nossos líderes o entregaram para ser condenado à morte e o crucificaram.
21 siin uyo numi aget uyo, ‘Beta tebe Israel unang tinum numi waasi iyo imdaak tama te tam ita ita kelata, abiin tambal tonan-temup o,’ agesup kale minte, maak uyo, komi mufekmufek mitam talbu boyo am alop kelu kale,
21 E a nossa esperança era que fosse ele quem iria libertar o povo de Israel. Porém já faz três dias que tudo isso aconteceu.
22 kamano am asuno komi kutim kota nuyo kumang mobup kale, boyo ki, kutim mililep kota numi unang milii iyo no tuum tem Yesus duba-silip uyo tamta
22 Algumas mulheres do nosso grupo nos deixaram espantados, pois foram de madrugada ao túmulo
23 ugalipta e, Yesus imi at kulu uyo binim kalaa age-nilipta, asok kupkaa tal-nilipta, ‘Nuyo ensel maak itamupta, iyo bogo-nilip, “Iyo kafan so alba o,” agelip o,’ agelip kalaa age-nulupta,
23 e não encontraram o corpo dele. Voltaram dizendo que viram anjos e que estes afirmaram que ele está vivo.
24 numi tinum milii isiik nota tuum tem uyo ugalipta e, unang imi weng bogolip uyo fen kalaa agelip kuta, Yesus iyo atamin-tem o,” age-nilip e, alop ita Yesus imi baga-emip ko.
24 Alguns do nosso grupo foram ao túmulo e viram que realmente aconteceu o que as mulheres disseram, mas não viram Jesus.
25 Kale Yesus isiik alop imi bogobe-nala e, “Alop ibo ilum ilum ke-bilip aga? Sugayok uyo God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum bilip iyo God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais imi sang uyo unang tinum iyo baga-emsip kuta, alop ibo utamipta, bilip iyo fen dam bogosip kalaa agesaalipta, kam agan talan-bilip aga?
25 Então Jesus lhes disse:
26 Sugayok uyo God iyo bogo-nala e, ‘Nimi ulaa duli kamok kesa tinum iyo kaal fuyap ku kaan-nalata, fen mitam abiil tigiin koyo tal-nalata, kamok ke-nala e minte, yagalami migik ke no kelan-tema o,’ agesa kuta, ibo God imi weng boyo dagaa kusaalip aga o?” age Yesus iyo alop imi baga-ema kale,
26 Pois era preciso que o
27 kam age-nalata, sugayok Moses imi weng so God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum bilip imi weng sino minte weng maak God imi suuk kon tem albu so umi tem kwek umi Yesus ilami sang bogosu umi magam uyo dupkop daabela ko.
27 E começou a explicar todas as passagens das Escrituras Sagradas que falavam dele, iniciando com os livros de Moisés e os escritos de todos os Profetas .
28 Kale kota ninggil iyo no, alop imi abiip katam iinum o age unbip umi mep so unip kale, alop iyo utamipta e, Yesus iyo tam tam unon o angba kalaa age-nilipta,
28 Quando chegaram perto do povoado para onde iam, Jesus fez como quem ia para mais longe.
29 “Waago. Ataan uyo tem iinu e minte, mililan no kelu kale, kupkaa talapta, nuso ninggil suumta o,” agelip e, kupkala e, ninggil am iinip ko.
29 Mas eles insistiram com ele para que ficasse, dizendo: — Fique conosco porque já é tarde, e a noite vem chegando. Então Jesus entrou para ficar com os dois.
30 Kale ninggil iyo tam ton-nilip e, iman unelum o age-nilip e, Yesus iyo daak bret maak kwep daalip uyo ku God iyo, “Suguul o,” age-nala e, ilo ko tinum alop imi kobela e,
30 Sentou-se à mesa com eles, pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e deu a eles.
31 alop iyo utamipta e, keyo Yesus yagal kalaa agelip e, kota bubat age daagina ko.
31 Aí os olhos deles foram abertos, e eles reconheceram Jesus. Mas ele desapareceu.
32 Kale kota alop iyo weng bogola bogola ke-bom-nilip e, “A-e. Alop nuyo ilep talan-bulupta, iyo God imi suuk kon tem weng umi magam uyo tele dupkop daabelata, kota numi bubul uyo dagaa kwaabela deng taban tulup o,” age-nilip e,
32 Então eles disseram um para o outro: — Não parecia que o nosso coração queimava dentro do peito quando ele nos falava na estrada e nos explicava as Escrituras Sagradas?
33 alop iyo maak fagalin tap fen-nilip e, asok yuut daage no Jerusalam no abomu, okumop man kum kal isino minte duup-afin iip maak maak sino afetabip kalaa age no tamip e,
33 Eles se levantaram logo e voltaram para Jerusalém, onde encontraram os onze apóstolos reunidos com outros seguidores de Jesus.
34 iyo bogo-nilip e, “Aafen kwa. Kamogim iyo fen tigi moba kale, Saimon iyo ataba o,” agelip e minte,
34 E os apóstolos diziam: — De fato, o Senhor foi ressuscitado e foi visto por Simão!
35 alop igil Yesus no ilep abu mola abe-bom weng bagan unip umi sang so bret ilo kobela atamipta, beyo Yesus yagal kalaa agelip umi sang so uyo bogobe no kelip ko.
35 Então os dois contaram o que havia acontecido na estrada e como tinham reconhecido o Senhor quando ele havia partido o pão.
36 Kale ninggil iyo weng bo baga-bom bom-silipta, Yesus iyo tal bilip imi iibak tem kal mo bogobe-nala e, “Ninggil ibo aget bilili age-bom-nilipta o,” agela e,
36 Enquanto estavam contando isso, Jesus apareceu de repente no meio deles e disse:
37 ninggil imi aget fugunin uyo, beyo begel ko age-nilipta, kumang mo atin ki finan-bii kolip e,
37 Eles ficaram assustados e com muito medo e pensaram que estavam vendo um fantasma.
38 Yesus iyo bogobe-nala e, “Ibo intaben o ageta kumang molip a? Intaben o age-nilipta, ‘Beyo fen Yesus bele, begel o?’ nagan-bilip a?
38 Mas ele disse:
39 Ninggil ibo nimi sagaal so yaan so koyo utamin. Niyo nagal kale, sagaal kwep yak daata naafuta nitamin. Begel iyo dam so kun so nitamip nalatap ba o,” age-nala e,
39 Olhem para as minhas mãos e para os meus pés e vejam que sou eu mesmo. Toquem em mim e vocês vão crer, pois um fantasma não tem carne nem ossos, como vocês estão vendo que eu tenho.
40 imi sagaal so yaan so uyo kulu kafalebela e,
40 Jesus disse isso e mostrou as suas mãos e os seus pés.
41 ninggil iyo atin ugaa kwaa deng kup taban-bilip kuta minte, imi aget fugunin maak uyo, “Bota fen bele, bisop deng umaak tebe-numup bele o?” agan-bilip kalaa age-nalata, Yesus iyo bogobela, “Ibo koyo iman umaak albu aga o?” agela e,
41 Eles ainda não acreditavam, pois estavam muito alegres e admirados. Então ele perguntou:
42 aniing anung maak kwe fuubip uyo kopmip e,
42 Eles lhe deram um pedaço de peixe assado,
43 ku unan-bala e, atamamip ko.
43 que ele pegou e comeu diante deles.
44 Kale Yesus iyo bogobe-nala e, “Siin uyo niyo ipso somta, niyo ibo bogobe-nili e, ‘Sugayok Moses imi weng ko age ulo sino God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum imi weng sino God imi suuk kon tem aseng sino nimi sang uta bogosu kale, siin nimi sang dola-silip uyo alugum kanube mitam tolon-temu o,’ age-nilita, kaanin-tem som-nilita, bogobe-sii o,” age-nalata,
44 Depois disse:
45 tinum ninggil imi aget tem uyo bam daapmata, utamipta e, God imi weng dola-silip umi magam uyo kulbu kalaa agelip ko.
45 Então Jesus abriu a mente deles para que eles entendessem as Escrituras Sagradas
46 Kale Yesus iyo bogobe-nala e, “God imi suuk kon tem weng kwek uyo bogo-nulu e, ‘God imi ulaa dula kamok kesa tinum iyo kaal fuyap ku kaana dubalip bii, am alop ke-nalata, am asuno diim kota asok begel ilet tem ilo fen tigi molan-tema kale,
46 e disse:
47 imi tinum bilip iyo God imi ulaa dula kamok kesa tinum imi win tolop diim God imi weng boyo kwep bagan abe-bilipta, alugum tinum miit maak maak iyo tinangku-nilip e, imi aget aa bubul aa uyo fupkela ko God imi kobelipta, God tebe imi fengmin uyo kupkabelan-tema kale, kamaki uyo Jerusalam kal kufo-nilipta, baga-em unon-temip o,’ agesu kale,
47 E que, em nome dele, a mensagem sobre o arrependimento e o perdão dos pecados seria anunciada a todas as nações, começando em Jerusalém.
48 ninggil ipkil ilipmi tolong alop uyo do som, minte ilipmi tiin alop uyo utam no kebip kale, bomi sang uta en bom tegen-bom ke-bom-nilipta, baga-em tiinemin o ageta kale,
48 Vocês são testemunhas dessas coisas.
49 tinangkulin. Siin Aatum imi bogo-nala, ‘Nimi Sinik iyo ipmi dobelan-temi o,’ age-se iyo kota nagal ipmi daapmi no tolon-tema kuta, ninggil ibo abiip miton katam kal nin kup bom-silipta, abiil tigiin kayaak God imi Sinik iyo no ipmi diim uyo abe-nalata, imi titil uyo ibo kobelata o,” age baga-ema ko.
49 E eu lhes mandarei o que o meu Pai prometeu. Mas esperem aqui em Jerusalém, até que o poder de cima venha sobre vocês.
50 Kale Yesus iyo tebe ninggil iyo fola kulep unanbu no abiip Betani no-nala e, kugol imi sagaal uyo kufo God imi aman duga-e-bom-nala e, “Aatum kabo kalip iyo dong dogobelap tambaliim kup bom-bilipta o,” agan tolom-nala e,
50 Então Jesus os levou para fora da cidade até o povoado de Betânia. Ali levantou as mãos e os abençoou.
51 kota imkala e, God iyo tebe Yesus iyo dufo dep tam abiil tigiin una ko.
51 Enquanto os estava abençoando, Jesus se afastou deles e foi levado para o céu.
52 Kale ninggil iyo Yesus imi tok uyo bagan-siit-nilip e, kupkaa asok no Jerusalam kal deng kup tebemin kup ke-bom-nilip e,
52 Eles o adoraram e voltaram para Jerusalém cheios de alegria.
53 suun kup no ulotu am miton kutam kal God imi win kufu-e-bom-nilip e minte, “Suguul o,” agan-bom no kemin kup kemsip ko.
53 E passavam o tempo todo no pátio do Templo, louvando a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.