Lucas 21

GOD IMI WENG (TLF) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Yesus iyo ulotu am miton kutam kal ton-bom-nala e, unang tinum, tuumon God imi kopmum o age-nilip kulep tal tet kiim tem abu-bilip uyo dagak diibe-bomta e, mufekmufek so kasel isiik tuumon uyo kulep tal tet tem abula abula ke-bilip kalaa agan-bomta,
1 Estando Jesus a observar, viu os ricos lançarem suas ofertas no gazofilácio.
2 kek fenata e, unang kaluun mufekmufek binim maak tal tuumon ken tibin alop maak dulep tal tet tem abulu kalaa age-nala e,
2 Viu também certa viúva pobre lançar ali duas pequenas moedas;
3 — ausente —
3 e disse: Verdadeiramente, vos digo que esta viúva pobre deu mais do que todos.
4 — ausente —
4 Porque todos estes deram como oferta daquilo que lhes sobrava; esta, porém, da sua pobreza deu tudo o que possuía, todo o seu sustento.
5 Kale Yesus imi okumop man iip maak maak iyo ulotu am miton umi sang bogo-nilip e, “Bilip iyo tuum tambal kobe som, minte ket kon ko age am umi diimin mufekmufek tambal kobe no ke-nilip e, bota kulu God imi am uyo telela kolip kasagansu o,” agan-kalip e,
5 Falavam alguns a respeito do templo, como estava ornado de belas pedras e de dádivas;
6 Yesus iyo bogobe-nala e, “Am uyo mep so tulu e, waasi iyo tal mufekmufek tambal kamano komi utaman-bilip boyo alugum kufak daa-nilip e, am uyo alugum kano dalata ko-nilip e, tuum tambal tip tip ke daam fogosip uyo segela kululip daak abe-bulu bii, biniman ugulumi kup nu nu kelan-temu o,” age Yesus iyo bogopma ko.
6 então, disse Jesus: Vedes estas coisas? Dias virão em que não ficará pedra sobre pedra que não seja derribada.
7 Kale Yesus imi okumop man iyo dagalip, “Numi kafalemin kabaa. Dogap kota waasi iyo tal-nilipta, ulotu am miton boyo dalata kolan-temip a? Minte dogonupmin umi kuguup usiik mitam tuluta, utamupta e, kuguup mafak uyo ko mitam tolon o angbu kalaa agon-temup o?” agelip e,
7 Perguntaram-lhe: Mestre, quando sucederá isto? E que sinal haverá de quando estas coisas estiverem para se cumprir?
8 Yesus iyo ilami asok tolon-tema umi sang uta bogobe-nala e, “Tele utama-bom-nilipta. Bisop weng baga-emin tinum bilip imi weng uyo tinangkamin ba ko. Tinum kwiin tagang iyo tal nimi win uta dugola kufu-bom-nilip e, tinum iip maak maak iyo tal buguna buguna ke-bom-nilip e, ‘Niyo God imi ulaa nimdula kamok kesi tinum o,’ agela agela ke-bilip e minte, tinum iip maak maak ita bogobe-nilip e, ‘Am afungen tem uyo tulu kale, God imi ulaa dula kamok kesa tinum iyo tolon o angba o,’ agan-bom no keman-temip kuta, ibo bilip imi weng boyo, ‘Fen o,’ age tinangkamin ba ko.
8 Respondeu ele: Vede que não sejais enganados; porque muitos virão em meu nome, dizendo: Sou eu! E também: Chegou a hora! Não os sigais.
9 Kale ibo tolong dolipta, tinum miit maak iyo fiko kulep no daala miit maak so waasi dinan-bala e minte, am waasi uyo ugaa kulu dinan-bala no ke-bilip uyo mitam senganu kalaa agelan-temip uyo, ibo boyo, ‘Afungen tem mitam tulu o,’ age-nilip bomi atul uyo finanin ba ko. Kamaki uyo kanupmin kuguup bosiik mitam tolon-temu kuta, boyo kanum ti-suluta, kutam-tele am afungen uyo yuut mitam tolon-temaalu ko.
9 Quando ouvirdes falar de guerras e revoluções, não vos assusteis; pois é necessário que primeiro aconteçam estas coisas, mas o fim não será logo.
10 “Kafin maak umi tinum iyo tebe kafin migik tinum sino dinan-bilip e minte, kamok maak imi tinum igil kamok migik imi tinum isino dinan-bilip no e minte,
10 Então, lhes disse: Levantar-se-á nação contra nação, e reino, contra reino;
11 kafin kaa kutufosu koyo bim afalik mitam tele-bulu e minte, iman tebok sino mafak ilinok am so uyo daanan tele-bulu no ke-bulu e minte, mufekmufek ugulumi migik utamamin binim uyo abiil tigiin ilota malaak tuluta, unang tinum iyo kanupmin kuguup bomi alugum utaman-temip uyo atin finan-bilip no keman-temip o,” age Yesus iyo bogobe-nala e minte,
11 haverá grandes terremotos, epidemias e fome em vários lugares, coisas espantosas e também grandes sinais do céu.
12 tam maak uyo waasi imi tal ulotu am miton dalata kolan-temip umi sang uyo bogobe-nala e, “Kanupmin kuguup bo mitam tolon-temu kuta, boyo mitam tilin-tem bom-suluta, kek kek iyo tebe, ibo Yesus imi okumop man kalaa age-nilipta, yaafuu kuguup mafak uyo kupka-e-bom imdalip no Juda kasel kamogimal imi sagaal diim abelipta, ita ulotu am kal yege-bom imdalip tam kalabus am unon-temip min, kulep no Rom kasel imi kiyabal so kamogimal king so bilip imi diim daalip e, ita im-kugu-bom yegeman-temip ko.
12 Antes, porém, de todas estas coisas, lançarão mão de vós e vos perseguirão, entregando-vos às sinagogas e aos cárceres, levando-vos à presença de reis e governadores, por causa do meu nome;
13 Kale bomi kanuman-temu kwek uyo, ibo utamipta, God imi weng umi ilep uyo kulbu kalaa age-nilipta, unang tinum iyo nimi sang umdii baga-eman-temip ko.
13 e isto vos acontecerá para que deis testemunho.
14 Ibo, mep so imdep no weng telelmin tinum imi diim daalum o agan-bilip kota, ibo aget yamyam fugun-bom, ‘Ko so kube. Weng kwep mek numi tem tililan-temip uyo, dogonupmin weng uta yan kepman-temup o?’ agan-kalin ba kale, bilili age-bomta o ageta ko.
14 Assentai, pois, em vosso coração de não vos preocupardes com o que haveis de responder;
15 Bomi am daanan-temu uyo, ipkil weng bagaman-temaalip kale, ipmi weng bagaman-temip boyo, nagal aget fugunin tambal kobe-nili e, weng tambal bagaman-temip uyo kafalepmita, waasi imi weng uyo kubaganuta, ipmi weng bagaman-temip uta uta keluta, imi weng uyo ilubelan-temip ko.
15 porque eu vos darei boca e sabedoria a que não poderão resistir, nem contradizer todos quantos se vos opuserem.
16 “Minte ilipmi amalabal min, figal min, nagalal min, duup-afin min God imi ilak dolin binim bilip ita ibo imkem daa imdalip no kamogimal bilip imi sagaal diim abelipta, kamogimal ilimi waasi dinan-kalin tinum bogobelip iip maak maak ibo inolip kaanan-temip ko.
16 E sereis entregues até por vossos pais, irmãos, parentes e amigos; e matarão alguns dentre vós.
17 Kale ibo nimi ilak uyo duga-bom nimi ogok ke-bilip kalaa age-nilipta, unang tinum kwiin tagang iyo tebe ibo olsak kupka-e-bom itafinonan-temip kuta,
17 De todos sereis odiados por causa do meu nome.
18 — ausente —
18 Contudo, não se perderá um só fio de cabelo da vossa cabeça.
19 — ausente —
19 É na vossa perseverança que ganhareis a vossa alma.
20 Yesus iyo weng maak uyo bogobe-nala e, “Son-temu uyo, ibo utamipta e, waasi dinan-kalin tinum iyo tal abiip miton Jerusalam uyo falala kolip kalaa agelan-temip uyo, kota utamipta, abiip uyo kufak daalip yuut binimanan-temu kalaa agon-temip kale,
20 Quando, porém, virdes Jerusalém sitiada de exércitos, sabei que está próxima a sua devastação.
21 kota waasi bilip iyo imkaa bilii unin o ageta kale, ibo Provins Yuudiya kagal albip umdii, ipmi abiip uyo kupkaa bilii daage no amdu tem tem kal waanamin o ageta kale minte, ibo abiip miton Jerusalam kal albip umdii, yuut kupkaa bilii daage no waanamin ko. Minte ibo ilipmi ilanggiip kal albip umdii, asok abiip unemin ba kale, yuut kupkaa yang waanamin ko.
21 Então, os que estiverem na Judeia, fujam para os montes; os que se encontrarem dentro da cidade, retirem-se; e os que estiverem nos campos, não entrem nela.
22 Sugayok uyo God imi suuk kon tem weng uyo dola ko-nilip e, God imi Jerusalam kasel imi yuum yan kebe kaal fuyap kupka-eman-tema umi sang uyo bogosip kale, waasi imi tolon-temip kota, weng ko bogosip boyo mitam tol kelan-temu ko.
22 Porque estes dias são de vingança, para se cumprir tudo o que está escrito.
23 Bomi mitam tolon-temu kota, God iyo olsak kobe-nalata, Yuudiya kasel iyo kaal fuyap uyo kobe-nala e minte, kuguup mafak mafak uyo bilip imi kobe no kelan-tema ko. Minte unang kumun so so e minte unang manok so bilip iyo bilii unon-temip umi ilep uyo bong faga-bom-nilip e minte, kaal fuyap kiim kwaa-bom no keman-temip kale, niyo bilip iyo i-filin-bii ko.
23 Ai das que estiverem grávidas e das que amamentarem naqueles dias! Porque haverá grande aflição na terra e ira contra este povo.
24 Tinum waasi iyo tebe Yuudiya kasel iip maak maak iyo benat ko age un kong umi tuup inolip kaanip e minte, iip maak maak ita yaafuu sok de imo-nilip e, imdep unanbu no anang migik to yakyak ke-nilip e, waasi igil ilimi anang uyo kupkaa tal abiip Jerusalam uyo tiin mo-bom-nilip e, kufak daga-bilip biita, God imi imdala ilimi anang unon-temip umi am uyo tulu kalaa age-nalata, asok imdala daaginon-temip o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
24 Cairão a fio de espada e serão levados cativos para todas as nações; e, até que os tempos dos gentios se completem, Jerusalém será pisada por eles.
25 Asok Yesus iyo weng migik maak bogobe-nala e, “Afungen tem mitam tolon-temu uyo, atanim so kayop so biningok so iyo igilimi migik kelan-temip kale, kafin diim koyo yol ok umi daang kun uyo aliin aliin ke-bii kwiin kiim ke-nulu e, ku sek mo yak ok kan tem abe biileng afek unan-bii yakyak keman-temu ko.Kale alugum tinum miit maak maak iyo bomi utaman-temip uyo, finanin kiim uyo ke-bom-nilip e, aget iluum tebepman-temu ko.
25 Haverá sinais no sol, na lua e nas estrelas; sobre a terra, angústia entre as nações em perplexidade por causa do bramido do mar e das ondas;
26 Abiil tigiin umi mufekmufek iyo ilimi ilep uyo kupkaa sigin-bii ilep migik ilep tiine-bala tiine-bala keman-temip kale, unang tinum iyo itamipta, kanu-bilip kalaa age-nilip e, abiin uyo tele tonan-temaalip e minte, finanin afalik uyo ke-bom-nilip e, bogolip, ‘Kwiin ee. Kafin diim koyo dogonupmin kuguup mafak uyo tal, numi diim abelan o agan-bo o?’ agelan-temip ko.
26 haverá homens que desmaiarão de terror e pela expectativa das coisas que sobrevirão ao mundo; pois os poderes dos céus serão abalados.
27 Kale bilip imi ilep migik ilep te yang iinon-temip kota, Mo Tibil imi Man niyo iip tem ku-tele talanbu talan-bilita, alugum unang tinum iyo kiit fen nitamipta, titil kiim uyo ku imi dong uyo tiin bulusii kup sigin-bii talan-be kalaa age nitaman-temip ko.
27 Então, se verá o Filho do Homem vindo numa nuvem, com poder e grande glória.
28 Kale ibo utamipta, kanupmin kuguup uyo tulu kalaa age-nilipta, kota utamipta, niyo yuut ipmi ilim bo-eman-temi kalaa age-nilipta, ipmi aget iluum taban-bilip uyo kugol diliit ke-nilipta, ipmi aget uyo titil fagaa mo kiit fen-nilip e, nimi ilep uyo tiin daga-bom fenipta, tolon o,” age Yesus iyo deng tebemin weng uyo kupka-e-bom baga-ema ko.
28 Ora, ao começarem estas coisas a suceder, exultai e erguei a vossa cabeça; porque a vossa redenção se aproxima.
29 — ausente —
29 Ainda lhes propôs uma parábola, dizendo: Vede a figueira e todas as árvores.
30 — ausente —
30 Quando começam a brotar, vendo-o, sabeis, por vós mesmos, que o verão está próximo.
31 ulutap mungkup utamipta, nimi kuguup kanum tolon-temu umi sang baga-em tebesi uyo mitam tulu kalaa agelan-temip uyo, kota ibo utamipta e, God imi nimdala tal unang tinum alugum tiin molan-temi umi am uyo mep so tulu kalaa agelan-temip ko.
31 Assim também, quando virdes acontecerem estas coisas, sabei que está próximo o reino de Deus.
32 “Nimi weng bogobelan-temi koyo tinangku-silipta.Unang tinum iip maak maak kamano tiin kafan albip iyo kaanin-tem bom-silipta, nimi weng bogobe-nili, ‘Son-temu uyo, mufekmufek mafak mafak uyo mitam Juda kasel imi diim abelan-temu o,’ agebi uyo mitam tolon-temu ko.
32 Em verdade vos digo que não passará esta geração, sem que tudo isto aconteça.
33 Am maak daanan-temu kota, abiil so kafin so uyo binimanan-temu kuta minte, nimi weng uyo biiluta, maak binimanan-temaalu binim kale, suun kup bomta tuluun nan-temu o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
33 Passará o céu e a terra, porém as minhas palavras não passarão.
34 — ausente —
34 Acautelai-vos por vós mesmos, para que nunca vos suceda que o vosso coração fique sobrecarregado com as consequências da orgia, da embriaguez e das preocupações deste mundo, e para que aquele dia não venha sobre vós repentinamente, como um laço.
35 — ausente —
35 Pois há de sobrevir a todos os que vivem sobre a face de toda a terra.
36 Ibo suun kup nimi tolon-temi uyo utama-bom fen-bilipta a. Minte fen-bom-nilip e, suun kup God iyo beten ke-bom dagaga-bilipta, God yagal titil uyo kupka-e-balata, kuguup mafak tal ipmi diim abelan-temu uyo, ipmi aget fugunin uyo kufak daapman-temaalu kale, suun titil faga-bom-bilipta bii, afungen tem tolon-temu kota, finanin binim, Mo Tibil imi Man nimi diim kal molan-temip o,” age Yesus iyo weng kem baga-ema ko.
36 Vigiai, pois, a todo tempo, orando, para que possais escapar de todas estas coisas que têm de suceder e estar em pé na presença do Filho do Homem.
37 Yesus imi Jerusalam kal bom-nala uyo, am daanin diim uta ulotu am miton kutam kal mo-bom God imi weng uyo unang tinum imi kafale-bom-nala e minte, mililep uta daak abe tam Oliv Tigiin kal bom beten ke-bom no ke-balata minte,
37 Jesus ensinava todos os dias no templo, mas à noite, saindo, ia pousar no monte chamado das Oliveiras.
38 unang tinum kwiin tagang iyo no tamup, ulotu am miton kal Yesus imi weng uyo baga-e-bala tinangkamum o age-nilipta, kutim uyo suun kup tal tal kem-nuubip ko.
38 E todo o povo madrugava para ir ter com ele no templo, a fim de ouvi-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.