João 8
GOD IMI WENG (TLF) vs VC
1 Yesus yagal Jerusalam uyo kupka-nala e, yak abe Oliv Tigiin una ko.
1 Dirigiu-se Jesus para o monte das Oliveiras.
2 Seta, kutim mililep kota Yesus iyo asok ulotu am miton una e, unang tinum kwiin tagang iyo tal fufala dolip e, daak ton-nala e, weng kem baga-e-bom kafale-balata,
2 Ao romper da manhã, voltou ao templo e todo o povo veio a ele. Assentou-se e começou a ensinar.
3 ulo kafalemin tinum so Falosi sino bilip iyo unang maak umi imak dupkaa sa daga-bulu utabip uyo kwep tal imi tibit kun diim daalip molu e,
3 Os escribas e os fariseus trouxeram-lhe uma mulher que fora apanhada em adultério.
4 Yesus imi bogobe-nilip e, “Kafalemin kabaa. Unang ko imak dupkaa sa daga-buluta, utam-nulupta, kwep tulup kale,
4 Puseram-na no meio da multidão e disseram a Jesus: Mestre, agora mesmo esta mulher foi apanhada em adultério.
5 numi weng kem Moses kobesa uyo bogo-nala e, ‘Ibo kanupmin unang boyo tuum tuup ungkwalip kaanuk o,’ agesa kale, kabo, ‘Intaben o,’ agelan-temap o?” agelip kale,
5 Moisés mandou-nos na lei que apedrejássemos tais mulheres. Que dizes tu a isso?
6 bilip imi aget uyo ki, weng ko dagalupta, weng mafak umaak bogola kalaa ageta dep no weng telelmin diim daa-nulupta, dupkem daalum o age-nilipta, kam agelip ko.
6 Perguntavam-lhe isso, a fim de pô-lo à prova e poderem acusá-lo. Jesus, porém, se inclinou para a frente e escrevia com o dedo na terra.
7 bilip iyo mo-nilip e, weng uyo dagagamin kup kemip e, Yesus iyo fen mo-nala e, bogobela, “Iyo? Dogap kapta fengamin binim umdii, kamaki uyo kapsiik tuum binolapta o,” age-nala e,
7 Como eles insistissem, ergueu-se e disse-lhes: Quem de vós estiver sem pecado, seja o primeiro a lhe atirar uma pedra.
8 asok suk mo-nala e, sagaal kwep daak kafin diim dolama e,
8 Inclinando-se novamente, escrevia na terra.
9 bilip iyo tinangku-nilip e, tinum usom usom isiik bon tem une-bilipta, alugum maagup una una ke-nilip e, Yesus sino unang so ita kup imkalipta, unang ulusinon Yesus imi tibit kun diim kal molu e,
9 A essas palavras, sentindo-se acusados pela sua própria consciência, eles se foram retirando um por um, até o último, a começar pelos mais idosos, de sorte que Jesus ficou sozinho, com a mulher diante dele.
10 Yesus iyo fen-nala e, unang uyo bogobela, “Kubaa. Kalip ile a? Tinum maagup iyo maak tebeta bogo-nala e, ‘Ungkwalum o,’ kagelin-tem aga o?” agela e,
10 Então ele se ergueu e vendo ali apenas a mulher, perguntou-lhe: Mulher, onde estão os que te acusavam? Ninguém te condenou?
11 “Tinum iyo maak kam agelin-tem o,” agelu e, Yesus iyo bogobela, “Nagal mungkup, ‘Ungkwalin o,’ kagelan-temaali no kale, unaal a. Kuta minte no unon-temap uyo, maak so fengamin ba o,” agela ko.]
11 Respondeu ela: Ninguém, Senhor. Disse-lhe então Jesus: Nem eu te condeno. Vai e não tornes a pecar.
12 Yesus iyo asok Falosi iyo bogobe-nala e, “Kafin diim unang tinum imi yogon dong uyo nita kale, waantap ita daang begep-namip umdii, nimi dong uyo imi aget tem uyo ilagenepmuta, iyo mililep tem nan-temaala kale, ilagenin diim tinum ke suun kup nan-tema o,” agela e,
12 Falou-lhes outra vez Jesus: Eu sou a luz do mundo; aquele que me segue não andará em trevas, mas terá a luz da vida.
13 Falosi isiik bogobe-nilip e, “Kabo kalapmi sang kup bagan-balap boyo, tii felepke-buluta, baganbaalap kale, kapmi weng boyo tuluun weng ba o,” agelip e,
13 A isso, os fariseus lhe disseram: Tu dás testemunho de ti mesmo; teu testemunho não é digno de fé.
14 Yesus isiik minte bogobe-nala e, “Niyo utamta, ku-tele ti-sii kalaa age som minte, ku-tele unon-temi kalaa age no kebi kale, nalami sang kup bagan-bii boyo aafentap kuba. Kale minte ibo utamta, dogap-tele ti-se kalaa nagelin-tem e minte, nimi unon-temi uyo ibo utabaalip no kuba.
14 Respondeu-lhes Jesus: Embora eu dê testemunho de mim mesmo, o meu testemunho é digno de fé, porque sei de onde vim e para onde vou; mas vós não sabeis de onde venho nem para onde vou.
15 Ibo kafin diim kasel imi tinum im-kugumin kuguup uyo ipkumal itafi-bomta im-kugum-nuubip kale minte, niyo ipmi tinum itafimin bomi kuguup uyo niyo kanum-nuubaali binim.
15 Vós julgais segundo a aparência; eu não julgo ninguém.
16 Kuta kanube niyo im-kugumi umdii, nita kup ba kale, Aatum nimdala ti-sii yagal igalak balata, ulim nuyo im-kuguman-temup kale, nimi im-kugumin uyo ki fen tol kup im-kuguman-temi ko.
16 E, se julgo, o meu julgamento é conforme a verdade, porque não estou sozinho, mas comigo está o Pai que me enviou.
17 Kale ipmi ulo Moses tebe dola kobesa uyo bogo-nulu e, ‘Kanube tinum alop iyo weng maagup bogola bogola kelan-temip uyo, weng telelmin tinum yagal tolong do-nalata, bomi aget uyo fomtuup fugunak o,’ agesu ko.
17 Ora, na vossa lei está escrito: O testemunho de duas pessoas é digno de fé {Dt 19,15}.
18 Niyo nalami sang uta kup suun baga-e-bii e minte, Aatum nimdala ti-sii yagal mungkup nimi sang uta kup baga-e-be no o,” agela e,
18 Eu dou testemunho de mim mesmo; e meu Pai, que me enviou, o dá também.
19 iyo daga-nilip e, “Kapmi kaalap iyo dogap kal alba o?” agelip e, Yesus isiik bogobe-nala e, “Ibo nitamsaalip e minte, nimi Aatum iyo atamsaalip no ko. Ibo nitamsip nimnam, ibo Aatum iyo atamsip no o,” agela ko.
19 Perguntaram-lhe: Onde está teu Pai? Respondeu Jesus: Não conheceis nem a mim nem a meu Pai; se me conhecêsseis, certamente conheceríeis também a meu Pai.
20 Kale Yesus imi weng ko baga-e-be boyo ulotu am miton umi mani tet abumin am kutam kal weng kem baga-e-be ko. Kale bilip iyo, aafulum o agan-bilip kuta, Aalap God iyo utamata, nimi Man imi kaanan-tema am uyo daanin-tem albu kalaa age-nalata, fegelebela imola dupkalip ko.
20 Estas palavras proferiu Jesus ensinando no templo, junto aos cofres de esmola. Mas ninguém o prendeu, porque ainda não era chegada a sua hora.
21 Am maak daanu e, Yesus iyo asok bogobe-nala e, “Son-temu uyo, niyo imkaa unon-temi kale, ibo fen-bom nitaman-temaalip e minte, ibo ilipmi fengmin iluum uyo kabiluta, kuso kaanan-temip kale, ibo nimi unon-temi boyo ibo te no tolon-temaalip o,” agela e,
21 Jesus disse-lhes: Eu me vou, e procurar-me-eis e morrereis no vosso pecado. Para onde eu vou, vós não podeis ir.
22 Juda kasel imi kamogimal iyo en-bom-nilip e, “Keyo intaben o ageta bogo-nala, ‘Nimi unon-temi boyo ibo te no tolon-temaalip o,’ agela a? Bota yagal sok angkolan-temuta, bagan-be bele o?” agan-kalip e,
22 Perguntavam os judeus: Será que ele se vai matar, pois diz: Para onde eu vou, vós não podeis ir?
23 Yesus isiik bogobe-nala e, “Ibo kafin diim tinum kale minte, niyo kafin diim tinum ba e minte, ibo tiil tinum kale minte, nita isal tinum no ko.
23 Ele lhes disse: Vós sois cá de baixo, eu sou lá de cima. Vós sois deste mundo, eu não sou deste mundo.
24 Ibo bogobe-nili, ‘Ibo ilipmi fengmin iluum uyo kabiluta, kuso kaanan-temip o,’ ageli kale, ibo, beyo God imi Man ulaa daala ti-se ita kalaa nagelin-tem kelip bole, ibo fengmin so kaanan-temip o,” agela e,
24 Por isso vos disse: morrereis no vosso pecado; porque, se não crerdes o que eu sou, morrereis no vosso pecado.
25 isiik bogobe-nilip e, “Kabo waanta o?” agelip e, Yesus iyo bogobela, “Magam tem ilota nalami sang baga-em talan-nak-bii iyo nita kuba.
25 Quem és tu?, perguntaram-lhe eles então. Jesus respondeu: Exatamente o que eu vos declaro.
26 Ipmi kuguup mafak kanum-nuubip bomi sang uyo kwiin tagang baga-e-bom-nili e minte, ipmi kuguup uyo kup-kugu-bom yege-bom no keman agin kuta, kamano koyo kanubelan-temaali kale, tinum nimdala ti-sii beyo fen tol kup tinum kale, bemi weng uyo alugum niyo tolong do-nilita, nita kafin diim kasel imi baga-e-bii o,” agela ko.
26 Tenho muitas coisas a dizer e a julgar a vosso respeito, mas o que me enviou é verdadeiro e o que dele ouvi eu o digo ao mundo.
27 Iyo utamta, boyo ilami Aalap God imi sang bagan-be kalaa agelin-tem kelip e,
27 Eles, porém, não compreenderam que ele lhes falava do Pai.
28 Yesus iyo bogobela, “Son-temu nala ibo Mo Tibil imi Man niyo at diim daa nim-kiit mo nangkolip kaanan-temi kota, nitamipta e, nimi ogok ko kanu-bii boyo nalasinon kanubaali e minte, nalami aget fugunin ba no kale, Aatum ita weng uyo bagane-balata, baga-e-be kalaa nagelan-temip no ko.
28 Jesus então lhes disse: Quando tiverdes levantado o Filho do Homem, então conhecereis quem sou e que nada faço de mim mesmo, mas falo do modo como o Pai me ensinou.
29 Aatum ulaa nimdala ti-sii imi, ‘Bota kanumal o,’ nagan-be uta kup niyo suun kup kanu-bilita, nimi deng taban-nuuba kale, iyo nimkabaala binim kale, iyo niso suun kup bom-balata, kanu-bii o,” agela ko.
29 Aquele que me enviou está comigo; ele não me deixou sozinho, porque faço sempre o que é do seu agrado.
30 Kale tinum kwiin tagang iyo Yesus imi weng ko kam agela uyo tinangku-nilip e, imi aget uyo fupkela ko imi ilak dolip ko.
30 Tendo proferido essas palavras, muitos creram nele.
31 Kale Yesus iyo Juda kasel imi ilak dolip iyo bogobe-nala e, “Ibo nimi ilak uyo do nimi okumop man kepnelip kale, kanube ibo nimi weng bo suun kup waafulin kup nip umdii, ibo atin nimi okumop man aligaap kepnelan-temip minte,
31 E Jesus dizia aos judeus que nele creram: Se permanecerdes na minha palavra, sereis meus verdadeiros discípulos;
32 ibo, nimi tuluun weng boyo atin fen kalaa agelan-temip bota, talaa imdalita, tambaliim nan-temip o,” agela e,
32 conhecereis a verdade e a verdade vos livrará.
33 isiik bogobe-nilip e, “Nuyo numi afalik Abraham imi man ilop kale, nuyo tinum iyo maak tebe sok de imolata, imi ogok umaak waafusaalup kuba. Kabo bogo-nalap, ‘Talaa imdalita, tambaliim nan-temip o,’ agan-balap bo intaben o?” agelip e,
33 Replicaram-lhe: Somos descendentes de Abraão e jamais fomos escravos de alguém. Como dizes tu: Sereis livres?
34 Yesus isiik bogobe-nala e, “Niyo tuluun weng baga-e-bii kuba. Ibo ipmi fengmin kuguup suun kup waafusip boyo, ibo fengmin bota tebe imdaak tama sok de imolin kesu kuba.
34 Respondeu Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: todo homem que se entrega ao pecado é seu escravo.
35 Tinum sok de dosip iyo kalabus am kal suun kup nan-temaala kale, daaginon-tema kale minte, kalabus tiin molin imi man ita suun kup aalap iso nan-tema ko.
35 Ora, o escravo não fica na casa para sempre, mas o filho sim, fica para sempre.
36 Kale kanube fen God imi Man niyo talaa imdali umdii, ibo atin tambaliim nan-temip ko.
36 Se, portanto, o Filho vos libertar, sereis verdadeiramente livres.
37 “Kale niyo itamita e, ibo ipmi afalik Abraham imi man ilop kalaa agebi kuta, ibo nimi weng bagan-bii boyo kubaget daabaalip kale, nangkolum o agan-bilip ko.
37 Bem sei que sois a raça de Abraão; mas quereis matar-me, porque a minha palavra não penetra em vós.
38 Niyo ipmi weng ko baga-e-bii boyo Aatum so ulim maagup bom-nulupta, utamsi kale, baga-e-bii ko. Kale minte ipmi kuguup kanu-bilip bota ipmi aalap ita kafale-balata, kanum-nuubip o,” agela ko.
38 Eu falo o que vi junto de meu Pai; e vós fazeis o que aprendestes de vosso pai.
39 Kale Juda kasel isiik bogobe-nilip e, “Numi aalap iyo Abraham ita kup o,” agelip e, Yesus isiik bogo-nala e, “Umbae. Ibo fen Abraham imi man ilop nimnam, ibo imi kuguup tambal kemsa uta kup waafusip kuta,
39 Nosso pai, replicaram eles, é Abraão. Disse-lhes Jesus: Se fôsseis filhos de Abraão, faríeis as obras de Abraão.
40 ibo fen-bom, nangkolum o agan-bilip kale, alugum ogok ke-bom kanu-bii boyo ki God imi aafen weng uta ku-nilita, baga-em tebesi ko. Kale ipmi kuguup ko kanu-bilip boyo Abraham iyo boyo kanu-biisaala binim kale,
40 Mas, agora, procurais tirar-me a vida, a mim que vos falei a verdade que ouvi de Deus! Isso Abraão não o fez.
41 ibo ilipmi aalap imi kuguup uta ku-nilipta, kanu-bilip kuba,” agela e, isiik bogobe-nilip e, “Umbae. Nuyo sa man ba kale, numi Aalap iyo God maagup beta kup kalaa agebup kale, nuyo imi fen man kuba,” agelip ko.
41 Vós fazeis as obras de vosso pai. Retrucaram-lhe eles: Nós não somos filhos da fornicação; temos um só pai: Deus.
42 Yesus isiik bogobe-nala e, “God iyo fen ipmi aalap nimnam, ibo nitamipta, niyo Aatum sino ulim maagup nuubupta, nimdala ti-sii kalaa age-nilipta, nimi aget kopne no ke-nimip kuta, kopnesaalip kuba. Niyo nalami aget fugunin uta kup tisaali kale, God ita nimdala ti-sii kuba.
42 Jesus replicou: Se Deus fosse vosso pai, vós me amaríeis, porque eu saí de Deus. É dele que eu provenho, porque não vim de mim mesmo, mas foi ele quem me enviou.
43 Kale intaben o age-nilipta, nimi weng bo tele tolong dolin-tem a? Nimi weng bo tinangkulaalup o age-nilipta, tolong kamibip kuba.
43 Por que não compreendeis a minha linguagem? É porque não podeis ouvir a minha palavra.
44 “Ipmi aalap iyo Tinum Mafagim ita kale, ibo imi man kale, ibo, imi aget fugunin uta kup waafulum o agan-nuubip ko. Magam tem ilota beyo unang tinum an-nuubata ko. Beyo suun kup kuguup mafak umi aget kup fugun-boma kale, kuguup tambal umaak waafusaala binim ko. Beyo bisop bagamin miit kayaak e minte, bisop bagamin tinum bilip imi aalap no kale, beyo bisop bogolan-tema uyo, ilami suun kuguup uta kup waafulan-tema ko.
44 Vós tendes como pai o demônio e quereis fazer os desejos de vosso pai. Ele era homicida desde o princípio e não permaneceu na verdade, porque a verdade não está nele. Quando diz a mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Kuta niyo fen tuluun weng uta kup bagan-nuubi kale, bomi kalan uta ibo, tinangkulaalup o age-nilipta, ‘Beyo bisop weng bagan-be o,’ agan-nuubip ko.
45 Mas eu, porque vos digo a verdade, não me credes.
46 Kale waantap ipta nitamipta, bo kuguup mafak ke-be o nage-nimip uyo nimkem daalin-tem aga? Kale niyo weng bo tuluun weng kup bagan-bii boyo, ibo intaben o ageta tinangkulin-tem ke-bilip a?
46 Quem de vós me acusará de pecado? Se vos falo a verdade, por que me não credes?
47 Aatum God ilami man aligaap bilip ita God imi weng uyo tinangkulan-temip kale minte, ipta God imi man ba kale, imi weng uyo tinangkulaalup o agan-nuubip o,” age bogobela ko.
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus, e se vós não as ouvis é porque não sois de Deus.
48 Juda kasel kamogimal iyo Yesus imi bogobe-nilip e, “Kapmi Moses ulo kopkesa uyo waafusaalap boyo, kabo Samaria tinum kale, waafusaalap umaak e? Sinik mafak iyo maak du molata, kabo kam agan-balap umaak e?” agelip e,
48 Responderam então os judeus: Não dizemos com razão que és samaritano, e que estás possesso de um demônio?
49 Yesus isiik bogobe-nala e, “Umbae. Niyo sinik mafak binim kale, niyo Aatum imi win kufu-e-bilita minte, ipta, nimi win uyo kubaganuta o nagan-bilip ko.
49 Respondeu-lhes Jesus: Eu não estou possesso de demônio, mas honro a meu Pai. Vós, porém, me ultrajais!
50 Nimi aget fugun-bii uyo, unang tinum iyo nimi win bo kufunemin o aganbaali kale minte, Aatum ita, nimi Man bemi win bo kufu-emin o nagan-be kale, Aatum ita kup nimi win kufunebaalip bilip iyo im-kugu yega dobelan-tema ko.
50 Não busco a minha glória. Há quem a busque e ele fará justiça.
51 Kale niyo tuluun weng kaa bogobelan-temi kale, waantap ita nimi weng kafale-bii boyo tinangku waafulan-temip bilip iyo atin kaan binimanan-temaalip binim o,” agela ko.
51 Em verdade, em verdade vos digo: se alguém guardar a minha palavra, não verá jamais a morte.
52 Kale Juda kasel imi kamogimal isiik bogobe-nilip e, “Kamano kota katam kugulupta, kabo sinik mafak du mola albap kalaa agelup kuba. Abraham iyo kaansa e minte, God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum iyo kaan kaan kesip no kale, kapta bogo-nalap, ‘Waantap ita nimi weng kafale-bii boyo tinangku waafulan-temip iyo atin kaan binimanan-temaalip binim o,’ agelap aga?
52 Disseram-lhe os judeus: Agora vemos que és possuído de um demônio. Abraão morreu, e também os profetas. E tu dizes que, se alguém guardar a tua palavra, jamais provará a morte...
53 Numi afalik Abraham iyo kaansa kale minte, kapmi aget fugunin uyo, Abraham iyo kubaganata, nita nita ke-sii o ageta kam agan-balap aga? Kale minte profet iyo kaansip no kale, kabo dogonupmin tinum kapta weng bo bagan-balap o?” agelip e,
53 És acaso maior do que nosso pai Abraão? E, entretanto, ele morreu... e os profetas também. Quem pretendes ser?
54 Yesus isiik bogobe-nala e, “Kanube niyo nalami win kufo-nimi uyo, tinum unang bilip iyo nimi weng uyo tinangku-nimip binim ko. Kale nimi win kufunemin iyo naga ba kale, Aatum ita kup kale, ilata ipmi bogo-nilip, ‘Numi God o,’ agan-nuubip beta kup kuta,
54 Respondeu Jesus: Se me glorifico a mim mesmo, a minha glória não é nada; meu Pai é quem me glorifica, aquele que vós dizeis ser o vosso Deus
55 ibo be tele atamsaalip kale, nita atamsi ko. Kale minte niyo bogo-nili, ‘Beyo atamsaali o,’ agomi bole, niyo iliptap ke bisop bagamin tinum ke-nimi kuta, niyo be tele atam-nilita, imi weng so kuguup so waafusi ko.
55 e, contudo, não o conheceis. Eu, porém, o conheço e, se dissesse que não o conheço, seria mentiroso como vós. Mas conheço-o e guardo a sua palavra.
56 Ipmi afalik Abraham iyo sugamiyok kutop uyo, beyo tolon-tema o nage-nalata, fen-nuubata, nitamata, ti-se kalaa age-nalata, deng afalik tebemsa o,” agela ko.
56 Abraão, vosso pai, exultou com o pensamento de ver o meu dia. Viu-o e ficou cheio de alegria.
57 Kale Juda kasel imi kamogimal isiik bogobe-nilip e, “Abraham iyo sugamiyok kaansa kale minte, kabo tinum bisel ke kolin-tem albap koyo, ‘Abraham atam-sii o,’ agan-balap aga o?” agelip e,
57 Os judeus lhe disseram: Não tens ainda cinqüenta anos e viste Abraão!...
58 Yesus isiik bogobe-nala e, “Niyo tol weng baga-e-bii kuba. Niyo sugami miin kale, sugamiyok kutop uyo Abraham iyo dolin-tem bom-buluta, niyo nuubita o,” agela ko.
58 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: antes que Abraão fosse, eu sou.
59 Agela e bole, daak tuum ku-nilip e, angkolum o agan-kalip e, God iyo tebe Yesus iyo uksulata, atamin-tem kelipta, ulotu am miton uyo kupkaa tam iina ko.
59 A essas palavras, pegaram então em pedras para lhas atirar. Jesus, porém, se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.