João 8

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesus yagal Jerusalam uyo kupka-nala e, yak abe Oliv Tigiin una ko.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 Seta, kutim mililep kota Yesus iyo asok ulotu am miton una e, unang tinum kwiin tagang iyo tal fufala dolip e, daak ton-nala e, weng kem baga-e-bom kafale-balata,
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 ulo kafalemin tinum so Falosi sino bilip iyo unang maak umi imak dupkaa sa daga-bulu utabip uyo kwep tal imi tibit kun diim daalip molu e,
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 Yesus imi bogobe-nilip e, “Kafalemin kabaa. Unang ko imak dupkaa sa daga-buluta, utam-nulupta, kwep tulup kale,
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 numi weng kem Moses kobesa uyo bogo-nala e, ‘Ibo kanupmin unang boyo tuum tuup ungkwalip kaanuk o,’ agesa kale, kabo, ‘Intaben o,’ agelan-temap o?” agelip kale,
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 bilip imi aget uyo ki, weng ko dagalupta, weng mafak umaak bogola kalaa ageta dep no weng telelmin diim daa-nulupta, dupkem daalum o age-nilipta, kam agelip ko.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 bilip iyo mo-nilip e, weng uyo dagagamin kup kemip e, Yesus iyo fen mo-nala e, bogobela, “Iyo? Dogap kapta fengamin binim umdii, kamaki uyo kapsiik tuum binolapta o,” age-nala e,
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 asok suk mo-nala e, sagaal kwep daak kafin diim dolama e,
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 bilip iyo tinangku-nilip e, tinum usom usom isiik bon tem une-bilipta, alugum maagup una una ke-nilip e, Yesus sino unang so ita kup imkalipta, unang ulusinon Yesus imi tibit kun diim kal molu e,
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 Yesus iyo fen-nala e, unang uyo bogobela, “Kubaa. Kalip ile a? Tinum maagup iyo maak tebeta bogo-nala e, ‘Ungkwalum o,’ kagelin-tem aga o?” agela e,
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 “Tinum iyo maak kam agelin-tem o,” agelu e, Yesus iyo bogobela, “Nagal mungkup, ‘Ungkwalin o,’ kagelan-temaali no kale, unaal a. Kuta minte no unon-temap uyo, maak so fengamin ba o,” agela ko.]
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 Yesus iyo asok Falosi iyo bogobe-nala e, “Kafin diim unang tinum imi yogon dong uyo nita kale, waantap ita daang begep-namip umdii, nimi dong uyo imi aget tem uyo ilagenepmuta, iyo mililep tem nan-temaala kale, ilagenin diim tinum ke suun kup nan-tema o,” agela e,
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Falosi isiik bogobe-nilip e, “Kabo kalapmi sang kup bagan-balap boyo, tii felepke-buluta, baganbaalap kale, kapmi weng boyo tuluun weng ba o,” agelip e,
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 Yesus isiik minte bogobe-nala e, “Niyo utamta, ku-tele ti-sii kalaa age som minte, ku-tele unon-temi kalaa age no kebi kale, nalami sang kup bagan-bii boyo aafentap kuba. Kale minte ibo utamta, dogap-tele ti-se kalaa nagelin-tem e minte, nimi unon-temi uyo ibo utabaalip no kuba.
14 Jesus respondeu:
15 Ibo kafin diim kasel imi tinum im-kugumin kuguup uyo ipkumal itafi-bomta im-kugum-nuubip kale minte, niyo ipmi tinum itafimin bomi kuguup uyo niyo kanum-nuubaali binim.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 Kuta kanube niyo im-kugumi umdii, nita kup ba kale, Aatum nimdala ti-sii yagal igalak balata, ulim nuyo im-kuguman-temup kale, nimi im-kugumin uyo ki fen tol kup im-kuguman-temi ko.
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Kale ipmi ulo Moses tebe dola kobesa uyo bogo-nulu e, ‘Kanube tinum alop iyo weng maagup bogola bogola kelan-temip uyo, weng telelmin tinum yagal tolong do-nalata, bomi aget uyo fomtuup fugunak o,’ agesu ko.
17 Na
18 Niyo nalami sang uta kup suun baga-e-bii e minte, Aatum nimdala ti-sii yagal mungkup nimi sang uta kup baga-e-be no o,” agela e,
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 iyo daga-nilip e, “Kapmi kaalap iyo dogap kal alba o?” agelip e, Yesus isiik bogobe-nala e, “Ibo nitamsaalip e minte, nimi Aatum iyo atamsaalip no ko. Ibo nitamsip nimnam, ibo Aatum iyo atamsip no o,” agela ko.
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 Kale Yesus imi weng ko baga-e-be boyo ulotu am miton umi mani tet abumin am kutam kal weng kem baga-e-be ko. Kale bilip iyo, aafulum o agan-bilip kuta, Aalap God iyo utamata, nimi Man imi kaanan-tema am uyo daanin-tem albu kalaa age-nalata, fegelebela imola dupkalip ko.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 Am maak daanu e, Yesus iyo asok bogobe-nala e, “Son-temu uyo, niyo imkaa unon-temi kale, ibo fen-bom nitaman-temaalip e minte, ibo ilipmi fengmin iluum uyo kabiluta, kuso kaanan-temip kale, ibo nimi unon-temi boyo ibo te no tolon-temaalip o,” agela e,
21 Jesus disse outra vez:
22 Juda kasel imi kamogimal iyo en-bom-nilip e, “Keyo intaben o ageta bogo-nala, ‘Nimi unon-temi boyo ibo te no tolon-temaalip o,’ agela a? Bota yagal sok angkolan-temuta, bagan-be bele o?” agan-kalip e,
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 Yesus isiik bogobe-nala e, “Ibo kafin diim tinum kale minte, niyo kafin diim tinum ba e minte, ibo tiil tinum kale minte, nita isal tinum no ko.
23 Jesus continuou:
24 Ibo bogobe-nili, ‘Ibo ilipmi fengmin iluum uyo kabiluta, kuso kaanan-temip o,’ ageli kale, ibo, beyo God imi Man ulaa daala ti-se ita kalaa nagelin-tem kelip bole, ibo fengmin so kaanan-temip o,” agela e,
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 isiik bogobe-nilip e, “Kabo waanta o?” agelip e, Yesus iyo bogobela, “Magam tem ilota nalami sang baga-em talan-nak-bii iyo nita kuba.
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 Ipmi kuguup mafak kanum-nuubip bomi sang uyo kwiin tagang baga-e-bom-nili e minte, ipmi kuguup uyo kup-kugu-bom yege-bom no keman agin kuta, kamano koyo kanubelan-temaali kale, tinum nimdala ti-sii beyo fen tol kup tinum kale, bemi weng uyo alugum niyo tolong do-nilita, nita kafin diim kasel imi baga-e-bii o,” agela ko.
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Iyo utamta, boyo ilami Aalap God imi sang bagan-be kalaa agelin-tem kelip e,
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Yesus iyo bogobela, “Son-temu nala ibo Mo Tibil imi Man niyo at diim daa nim-kiit mo nangkolip kaanan-temi kota, nitamipta e, nimi ogok ko kanu-bii boyo nalasinon kanubaali e minte, nalami aget fugunin ba no kale, Aatum ita weng uyo bagane-balata, baga-e-be kalaa nagelan-temip no ko.
28 Por isso Jesus disse:
29 Aatum ulaa nimdala ti-sii imi, ‘Bota kanumal o,’ nagan-be uta kup niyo suun kup kanu-bilita, nimi deng taban-nuuba kale, iyo nimkabaala binim kale, iyo niso suun kup bom-balata, kanu-bii o,” agela ko.
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Kale tinum kwiin tagang iyo Yesus imi weng ko kam agela uyo tinangku-nilip e, imi aget uyo fupkela ko imi ilak dolip ko.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 Kale Yesus iyo Juda kasel imi ilak dolip iyo bogobe-nala e, “Ibo nimi ilak uyo do nimi okumop man kepnelip kale, kanube ibo nimi weng bo suun kup waafulin kup nip umdii, ibo atin nimi okumop man aligaap kepnelan-temip minte,
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 ibo, nimi tuluun weng boyo atin fen kalaa agelan-temip bota, talaa imdalita, tambaliim nan-temip o,” agela e,
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 isiik bogobe-nilip e, “Nuyo numi afalik Abraham imi man ilop kale, nuyo tinum iyo maak tebe sok de imolata, imi ogok umaak waafusaalup kuba. Kabo bogo-nalap, ‘Talaa imdalita, tambaliim nan-temip o,’ agan-balap bo intaben o?” agelip e,
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 Yesus isiik bogobe-nala e, “Niyo tuluun weng baga-e-bii kuba. Ibo ipmi fengmin kuguup suun kup waafusip boyo, ibo fengmin bota tebe imdaak tama sok de imolin kesu kuba.
34 Jesus disse a eles:
35 Tinum sok de dosip iyo kalabus am kal suun kup nan-temaala kale, daaginon-tema kale minte, kalabus tiin molin imi man ita suun kup aalap iso nan-tema ko.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 Kale kanube fen God imi Man niyo talaa imdali umdii, ibo atin tambaliim nan-temip ko.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 “Kale niyo itamita e, ibo ipmi afalik Abraham imi man ilop kalaa agebi kuta, ibo nimi weng bagan-bii boyo kubaget daabaalip kale, nangkolum o agan-bilip ko.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Niyo ipmi weng ko baga-e-bii boyo Aatum so ulim maagup bom-nulupta, utamsi kale, baga-e-bii ko. Kale minte ipmi kuguup kanu-bilip bota ipmi aalap ita kafale-balata, kanum-nuubip o,” agela ko.
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Kale Juda kasel isiik bogobe-nilip e, “Numi aalap iyo Abraham ita kup o,” agelip e, Yesus isiik bogo-nala e, “Umbae. Ibo fen Abraham imi man ilop nimnam, ibo imi kuguup tambal kemsa uta kup waafusip kuta,
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 ibo fen-bom, nangkolum o agan-bilip kale, alugum ogok ke-bom kanu-bii boyo ki God imi aafen weng uta ku-nilita, baga-em tebesi ko. Kale ipmi kuguup ko kanu-bilip boyo Abraham iyo boyo kanu-biisaala binim kale,
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 ibo ilipmi aalap imi kuguup uta ku-nilipta, kanu-bilip kuba,” agela e, isiik bogobe-nilip e, “Umbae. Nuyo sa man ba kale, numi Aalap iyo God maagup beta kup kalaa agebup kale, nuyo imi fen man kuba,” agelip ko.
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 Yesus isiik bogobe-nala e, “God iyo fen ipmi aalap nimnam, ibo nitamipta, niyo Aatum sino ulim maagup nuubupta, nimdala ti-sii kalaa age-nilipta, nimi aget kopne no ke-nimip kuta, kopnesaalip kuba. Niyo nalami aget fugunin uta kup tisaali kale, God ita nimdala ti-sii kuba.
42 Jesus disse a eles:
43 Kale intaben o age-nilipta, nimi weng bo tele tolong dolin-tem a? Nimi weng bo tinangkulaalup o age-nilipta, tolong kamibip kuba.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 “Ipmi aalap iyo Tinum Mafagim ita kale, ibo imi man kale, ibo, imi aget fugunin uta kup waafulum o agan-nuubip ko. Magam tem ilota beyo unang tinum an-nuubata ko. Beyo suun kup kuguup mafak umi aget kup fugun-boma kale, kuguup tambal umaak waafusaala binim ko. Beyo bisop bagamin miit kayaak e minte, bisop bagamin tinum bilip imi aalap no kale, beyo bisop bogolan-tema uyo, ilami suun kuguup uta kup waafulan-tema ko.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 Kuta niyo fen tuluun weng uta kup bagan-nuubi kale, bomi kalan uta ibo, tinangkulaalup o age-nilipta, ‘Beyo bisop weng bagan-be o,’ agan-nuubip ko.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Kale waantap ipta nitamipta, bo kuguup mafak ke-be o nage-nimip uyo nimkem daalin-tem aga? Kale niyo weng bo tuluun weng kup bagan-bii boyo, ibo intaben o ageta tinangkulin-tem ke-bilip a?
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Aatum God ilami man aligaap bilip ita God imi weng uyo tinangkulan-temip kale minte, ipta God imi man ba kale, imi weng uyo tinangkulaalup o agan-nuubip o,” age bogobela ko.
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Juda kasel kamogimal iyo Yesus imi bogobe-nilip e, “Kapmi Moses ulo kopkesa uyo waafusaalap boyo, kabo Samaria tinum kale, waafusaalap umaak e? Sinik mafak iyo maak du molata, kabo kam agan-balap umaak e?” agelip e,
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 Yesus isiik bogobe-nala e, “Umbae. Niyo sinik mafak binim kale, niyo Aatum imi win kufu-e-bilita minte, ipta, nimi win uyo kubaganuta o nagan-bilip ko.
49 Jesus respondeu:
50 Nimi aget fugun-bii uyo, unang tinum iyo nimi win bo kufunemin o aganbaali kale minte, Aatum ita, nimi Man bemi win bo kufu-emin o nagan-be kale, Aatum ita kup nimi win kufunebaalip bilip iyo im-kugu yega dobelan-tema ko.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 Kale niyo tuluun weng kaa bogobelan-temi kale, waantap ita nimi weng kafale-bii boyo tinangku waafulan-temip bilip iyo atin kaan binimanan-temaalip binim o,” agela ko.
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Kale Juda kasel imi kamogimal isiik bogobe-nilip e, “Kamano kota katam kugulupta, kabo sinik mafak du mola albap kalaa agelup kuba. Abraham iyo kaansa e minte, God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum iyo kaan kaan kesip no kale, kapta bogo-nalap, ‘Waantap ita nimi weng kafale-bii boyo tinangku waafulan-temip iyo atin kaan binimanan-temaalip binim o,’ agelap aga?
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 Numi afalik Abraham iyo kaansa kale minte, kapmi aget fugunin uyo, Abraham iyo kubaganata, nita nita ke-sii o ageta kam agan-balap aga? Kale minte profet iyo kaansip no kale, kabo dogonupmin tinum kapta weng bo bagan-balap o?” agelip e,
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 Yesus isiik bogobe-nala e, “Kanube niyo nalami win kufo-nimi uyo, tinum unang bilip iyo nimi weng uyo tinangku-nimip binim ko. Kale nimi win kufunemin iyo naga ba kale, Aatum ita kup kale, ilata ipmi bogo-nilip, ‘Numi God o,’ agan-nuubip beta kup kuta,
54 Ele respondeu:
55 ibo be tele atamsaalip kale, nita atamsi ko. Kale minte niyo bogo-nili, ‘Beyo atamsaali o,’ agomi bole, niyo iliptap ke bisop bagamin tinum ke-nimi kuta, niyo be tele atam-nilita, imi weng so kuguup so waafusi ko.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 Ipmi afalik Abraham iyo sugamiyok kutop uyo, beyo tolon-tema o nage-nalata, fen-nuubata, nitamata, ti-se kalaa age-nalata, deng afalik tebemsa o,” agela ko.
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Kale Juda kasel imi kamogimal isiik bogobe-nilip e, “Abraham iyo sugamiyok kaansa kale minte, kabo tinum bisel ke kolin-tem albap koyo, ‘Abraham atam-sii o,’ agan-balap aga o?” agelip e,
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 Yesus isiik bogobe-nala e, “Niyo tol weng baga-e-bii kuba. Niyo sugami miin kale, sugamiyok kutop uyo Abraham iyo dolin-tem bom-buluta, niyo nuubita o,” agela ko.
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Agela e bole, daak tuum ku-nilip e, angkolum o agan-kalip e, God iyo tebe Yesus iyo uksulata, atamin-tem kelipta, ulotu am miton uyo kupkaa tam iina ko.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.