João 13

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kale Pasova ifin am ko age iman tigimin am uyo daanin-tem bom-suluta, Yesus iyo utamata e, nimi kafin diim komi kupka-nili Aatum finang unon-temi uyo mep tulu kalaa agela ko.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Kale kwiinu e, Yesus so ilami okumop man sino iman unan-kalip ko. Kale siin uyo Saatan iyo tebe ilami aget fugunin uyo Keriot kayaak tinum Saimon imi man Judas imi kobelata, iyo aget fugun-bom-nala e, Yesus dupkem daalan o agan-nak-be kale,
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Yesus iyo utamata e, Aatum iyo kanumin kanumin uyo alugum kwaapnela mek nimi sagaal diim abesu kalaa age-nala e minte, God yagal nimdala tal nuubi kale, kota asok God imi finang unon o angbi kalaa age-nalata,
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 kota iman uyo kupkaa fen-nalata, ogok kemin tinum imi kuguup uyo ku-nilita o age-nalata, imi saket uyo dalaa kupkan ke-nalata, tagol maak ku ilami magal kun tem kal de ko-nala e,
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 ok maak sang daa kwaala daak dis tem unuta bole, imi okumop man imi yaan diim tol so albip iyo diing daabe-nala e, tagol ku tala-em tam tam tal
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Saimon Fita imi diim tal tama e, iyo bogobela, “Kamogim kabo nimi yaan bo diing daapnelan-temap aga o?” agela e,
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Yesus isiik bogobela, “Kamano koyo nimi kanu-bii koyo tele utabaalap kuta, aaltam kota tele utaman-temap o,” agela e,
7 Jesus respondeu:
8 Fita iyo bogobela, “Kabo atin nimi yaan ko diing daapnelan-temaalap binim o,” agela e, Yesus isiik bogobela, “Kabo nimkalap diing daapkelin-tem keli umdii, nagal kamkali maak so nimi okumop man kelan-temaalap o,” agela e,
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Saimon Fita iyo bogobela, “Kanubelu bole, Kamogim kabo nimi yaan uta kup ba kale, nimi sagaal sino dubom so diing daapnelal o,” agela e,
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Yesus iyo bogobela, “Tinum dogap kapta ok sam ugolap umdii, kabo atin tambaliim kup kelan-temap kale, tol tem tolon-temap uyo, asok alugum ugolan-temaalap kale, kapmi yaan uta kup diing daalan-temap ko. Kale alugum ibo tambaliim kuta, maagup ita kup tambaliim ba o,” agela ko.
10 Aí Jesus disse:
11 Kale Yesus iyo siin kota utamata e, tinum iyo beta nimkem daalan-tema kalaa agesata bole, Yesus iyo bogo-nala e, “Alugum ibo tambaliim kuta, maagup ita kup tambaliim ba o,” agela ko.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Yesus iyo bilip imi yaan diing daabe kupka-nalata, imi saket uyo kwaak kali-nalata, yak ilami iman kupkaa unba uyo asok no ton-nala e, dagala, “Ibo nimi kuguup ipmi diim kanubeli uyo tele utamip a?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Ibo bogopne-nilip e, ‘Numi kafalemin o, Kamogim o,’ agan-nuubip kale, boyo nagal kale, bota tambaliim kam agan-nuubip ko.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Niyo ipmi kamogim e minte kafalemin tinum no kale, kamano kagal niyo ipmi yaan diing daabeli kale, mungkup ipkil ipmi ipkumal imi yaan uyo diing daga-emin o ageta ko.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 Nimi kuguup ipmi kanubeli ulutap ipkil kanumin o age-nilita, nimi kuguup boyo ipmi kafalepmi utamip ko.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Niyo dam weng bogobelan-temi kale, ogok kemin tinum iyo dogobeta win tibin ke ita ita ke-nalata, imi kamogim iyo kubagana dupka-nama binim e minte, kalaan tinum iyo dogobeta win tibin ke ita ita ke-nalata, tinum daala talba iyo kubagana dupka-nama binim no ko.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Kale nimi kuguup kanubeli umi sang bogobeli uyo utamipta e, dam weng kalaa age-nilipta, ipkil bo kanumip umdii, kota deng tebeman-temip ko.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 “Nagal ibo tele itam-nilita, ulu-sii kale, nimi weng bogo-nili, ‘Maagup ita tambal ba o,’ ageli boyo ki, alugum ipmi sang bogolaali kale, ipmi tinum maagup imi sang uta kup bogoli ko. Kale God imi suuk kon tem weng uyo bogo-nulu e, ‘Tinum nisino iman unan-bomup beta tebe asok nimkaa nimi waasi keba o,’ agesu kale, weng boyo ki tol mitam tolon-temu kale,
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 nimi aget uyo, mitam tolon-temu uyo, ibo utamipta e, suuk kon weng uyo aafen bogosu kalaa, beyo yagal kalaa nagelin o age-nilita, mitam tilin-tem bom-sulu kota, bomi sang uyo bogobeli ko.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 “Niyo dam weng bogobelan-temi kale, tinum dok ita nimi tinum daali no tolon-tema beyo, ‘Suguul ke talap o,’ age-nala bemi weng uyo tinangkama umdii, beyo nimi weng tinangkamin tinum iyo kulba e minte, dok ita God nimdala ti-sii nimi weng uyo tinangkama umdii, beyo God imi weng tinangkamin tinum iyo kulba no o,” age-nala e, Yesus iyo bogola ko.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Yesus iyo bo kam age-nala e, aget kiim fugun-bom-nala e, do weng ba kale, kem weng bogola, “Niyo dam weng bogobelan-temi kale, ipmi tinum maak ita tebe-nalata, nimkem daala nangkolan-temip o,” agela e,
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 okumop man igil aget yamyam uyo fugun-bom-nilip e, “Beyo waami sang bagan-be o?” age-nilipta, kek fen ipkum iyo atama atama kemip kale,
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 okumop man maagup Yesus imi bubul ita Yesus imi felep ilo kal tonba kale,
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Saimon Fita iyo kul kusom togobela meng mep so tala e, Fita iyo bogola, “Dagata, waami sang bagan-be kalaa agelal o,” agelata,
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Yesus imi bubul beyo suk mo yak Yesus imi tolong tem weng dagala, “Kamogim kabaa. Dok ita o?” agela e,
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Yesus iyo bogola, “Iyo? Niyo bret iyo maak fagaa dep daak ason ok tem dup-kubu-nili tinum dobeli aafula umdii, beta o,” age-nala e, daak bret anung du-nala e, dep daak ason ok tem kulagal dup-kubu-nalata, Keriot kayaak tinum Saimon imi man Judas dobelata,
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 aafula e, kota Saatan tebe Judas imi aget fugunin uyo kufak daabela kale, Yesus iyo bogobela, “Intap nulan o agelap uyo yuut kelapta o,” agela ko.
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 Alugum ton-bom iman unan-bilip iyo Yesus imi weng bogobela uyo tinangkulip kuta, tinum iyo maak Yesus iyo dagata, intaben o ageta bo bagan-be kalaa agelaalip ko.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Kale Judas beyo ninggil imi tuumon men uyo tiin molin kale, okumop man maak imi aget fugunin uyo, “Yesus iyo bogobe-nala e, ‘Kabo no iman tigi-bon-temup umi mufekmufek mo kulep talaal o,’ agela ko,” agelip e minte, maak ita, “Beyo bogobe-nala e, ‘Kabo no mufekmufek mo-nalapta, bulup man imi kobe-nalapta, talaal o,’ agela ko,” age no kelip ko.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Kale Judas beyo bret iyo aafu-nalata, maak fagaa mililep tam iina ko.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Judas iyo imkaa una e, Yesus iyo bogola, “Kamano kota Mo Tibil imi Man niyo, win so kelan o angbi kale, unang tinum iyo nitam-nilipta, God imi tok uyo bagaman-temip kale,
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 nitam-nilip God imi tok bagaman-temip uyo, God yagal nimdep tam isal katop-tele te top unon-tema kale, kanupnelan-tema uyo yuut kelan-tema ko.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 “Man miin ibaa. Kamano kota niyo ipsino kagal siit ilugota imkalita, ibo nimi fenan-temip kuta, nimi weng siin Juda kasel imi kamogimal imi bogobe-sii uyo kota ipkil mungkup bogobelan-temi kale, nimi ko unon-temi uyo ibo te no tolon-temaalip ko.
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Kamano kota nimi kamaa kuguup maak kobelan-temi uyo kulbu kale, ibo ipkumal aget kobina tala kemin a. Nimi ipmi aget kobe-sii ulutap, ipkil mungkup ipkumal iyo aget kobina tala kemin a.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Ibo ipkumal aget kobina tala kemip umdii, alugum kek kek iyo utamipta e, bilip iyo Yesus imi okumop man kalaa agelan-temip o,” age-nala e, Yesus iyo bogola ko.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Saimon Fita iyo bogobela, “Kamogim kabo dok iinap o?” agela e, Yesus isiik bogobela, “Nimi unon-temi boyo kamano koyo kabo bagang-kale-nalapta, nimi daang begepne-nalapta, unon-temaalap kale minte, kutop iinon-temu kota, kabo nimi daang begep-naman-temap o,” agela e,
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Fita iyo bogobela, “Kamogim kabaa. Intaben o age-nilita, kamano kota kapmi daang begepkelan-temaali a? Kanube nangkolip min, nangkolin-tem kelip kuta, kapso alop nin kup tibi kuba,” agela e,
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Yesus isiik bogobela, “Kabo, ‘Kanube nangkolip min, nangkolin-tem kelip kuta, kapso alop nin kup tibi o,’ agan-balap aga? Umbae. Niyo tuluun weng bogopkelan-temi kale, tinangku-salapta. Mililep kota uun kakaluk aalap iyo olalin-tem bom-salata, kabo bogo-nalap e, ‘Beyo nimi duup ba o,’ nage yakyak bii, ilep asuno fagalan-temap o,” agela ko.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.