Atos 20

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kale Efesis tinum imi atul weng uyo bagan-bii kupkalipta, Fol iyo weng kwaala no tamuta, Yesus imi ilak dolin unang tinum iyo tala tala kelip e, kuntuk saane-bom baga-em-siit-nala e, weng umobe-nala e, imkaa daage no Provins Masedonia no abe
1 Quando acabou a confusão, Paulo mandou chamar os irmãos e falou com eles para animá-los. Então se despediu deles e foi para a província da Macedônia.
2 bomi abiip maak maak boyo tiine-bom-nala e, Kristen iyo dong daga-e-bom weng baga-e-balata, titil kup fagalip e, imkaa no Provins Akaya kugol bii,
2 Atravessou aquelas regiões, animando muito com as suas mensagens os cristãos. Aí chegou à província da Acaia,
3 kayop asuno dakan ke-nala e, kota sip tem ilep tol kup Provins Siria unon o agan-bom bom-salata, “Juda kasel iyo bantap weng tegen-bom-nilip e, ‘Angkolum o,’ agan-bilip o,” agelip tinangku-nalata, imi aget uyo fuguno-nala e, “Sip tem ilep uyo kupkaa kafin diim ilep no asok Masedonia usiik no abe-nilita, Provins Siria unon o,” agela kale,
3 onde ficou três meses. Quando já estava pronto para ir à província da Síria, soube que os judeus estavam fazendo planos contra ele. Então resolveu voltar pela Macedônia.
4 tinum ban kal so Fol so ninggil unip kale, ban kal iyo Beria tinum Pirus imi man Sopata yagal, Tesalonaika tinum Aristakus so Sekundus so alop igil, Debe tinum Gayus yagal, Timoti yagal, Provins Esia tinum Tikikus so Trofimus so alop igil no kale, Provins Akaya uyo kupkaa Provins Masedonia tono tam tam abiip Filipai nota, Luk iyo alba kalaa nage-nilip e,
4 Foram com ele as seguintes pessoas: Sópatro, filho de Pirro, da cidade de Bereia; Aristarco e Segundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e também Tíquico e Trófimo, que eram da província da Ásia.
5 ban kal iyo Fol so Luk so alop nuyo imkaa isiik sip tem ilep no abiip Troas kugol numi fen-bilip kale,
5 Eles foram na frente e nos esperaram na cidade de Trôade.
6 nuyo Filipai kugol Pasova umi bret fitimin binim uyo unan-bii kupka-nulup e, kota Filipai uyo kupkaa sip tem ilep abe-bom bii, am ogal ke-nulup e, no Troas kugol ninggil iyo no itamupta, kugol bii, am ban kal kelup ko.
6 Depois da Festa dos Pães sem Fermento , nós partimos da cidade de Filipos. Cinco dias depois nos encontramos com eles em Trôade e ficamos ali uma semana.
7 Kale Sarere mililep kota nuyo maagup, komiyon uyo unelum o age-nulupta, tala tala kelup kale, Fol iyo, amsapta un-bon-temi o age-nalata, weng uyo baga-emin kup ke-balata bii, am tiip tiip fan-bo ko. Kale am kutam kal albup boyo am timitim kale,
7 No sábado à noite nós nos reunimos com os irmãos para partir o pão . Paulo falou nessa reunião e continuou falando até a meia-noite, pois ia viajar no dia seguinte.
8 tala tala ke iit abiin asuno diim kal tonbup kale, ilaam kwiin tagang uyo kefo-bii kupkalip kenan-buluta, albup kale,
8 Havia muitas lamparinas acesas na sala onde nós estávamos reunidos, a qual ficava no terceiro andar da casa.
9 man tinum maat maak bemi win uyo Yutikus kale, beyo solop tem ko age winduwa tem kugol tonba kale, Fol iyo weng maak so baga-em abe-balata, imun tolom-nala e, fomtuup ugat age agaal unom fii age bii-nala e, kumen unanbu daak kafin diim abela e, dufolum o age-nilipta, daakta dufolipta e, kaana kalaa agelip ko.
9 Um moço chamado Êutico estava sentado numa janela. E, como Paulo continuasse falando durante muito tempo, o sono do moço foi aumentando. De repente, ele dormiu e caiu da janela. Quando o levantaram, estava morto.
10 Kanubelipta bole, Fol iyo daak-nala e, suk mo daak duptal migi-nala e, bogobe-nala e, “Amem-nimip kale, kaa tigi mo fena ke atamin o,” agela kale,
10 Então Paulo desceu, abaixou-se, abraçou o moço e disse: — Não se assustem, pois ele está vivo.
11 asok iit-nilip e, komiyon uyo une-nilip e, suun kup weng uyo baga-e-balata bii, am daan kolu e, imkaa daagina ko.
11 Em seguida Paulo subiu de novo, partiu o pão e comeu. Falou ainda muito tempo, até de manhã, e depois foi embora.
12 Kale man tinum maat imi duup-afin iyo atamipta, beyo kafan so alba kalaa age-nilipta, deng kup tebe-bom-nilip e, duptamo am iinip ko.
12 Aí levaram o moço, vivo, para a casa dele, e isso os deixou muito animados.
13 Kale Fol iyo ipkumal numi bogobe-nala e, “Niyo sip tem ilep uyo kupkaa kafin diim ilep no abiip Asos no tolon o agan-bii kale, ibo sip tem ilep no Asos no-nilipta, nitam nimtamolipta, unum o,” agela e, dupkaa unup ko.
13 Nós fomos na frente e embarcamos no navio que nos levou até o porto de Assôs, onde devíamos esperar Paulo. Ele mandou que fizéssemos isso porque queria ir por terra até lá.
14 Kale Fol iyo no Asos kugol bom-balata, nuyo tal dep-nulupta, sip tem ilep no abiip Mitilini abe-nulup e,
14 Quando ele se encontrou conosco em Assôs, nós o recebemos no navio e seguimos viagem até a cidade de Mitilene.
15 daage no iip kugol sulup nala e, no abiip Kios umi mep so kugol sulup nala e, daage no abiip Samos no-nulup e, sulup nala e, daage no abiip Miletus unup ko.
15 Então partimos dali e, no dia seguinte, passamos perto da ilha de Quios. No outro dia já estávamos na ilha de Samos e um dia depois chegamos ao porto de Mileto.
16 Kale Fol iyo aget fuguno-nala e, “Sip uyo nimtamo yuut unomu bole, Pentikos ko age iman dung am daanin-tem bom-sulu kota, no Jerusalam unomi kalaa age-nilita, niyo Provins Esia kugol bii ilugolan-temaali kale, no abiip Efesis uyo yang abe kupkan ke unom-nilita, yuut unon o,” agan-be ko.
16 Paulo tinha resolvido não parar na cidade de Éfeso para não ficar muito tempo na província da Ásia. Ele estava com pressa, pois queria chegar a Jerusalém, se possível, antes do dia de Pentecostes .
17 Kale ninggil nuyo no Miletus no tamup Fol iyo weng kwaala no abelu Yesus imi ilak dolin unang tinum Efesis albip imi kamogimal iyo bogobe-nala e, “Ibo tilipta, weng umaak bagamum o,” agelata,
17 Em Mileto Paulo mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso para se encontrarem com ele.
18 tal tamipta, bogobela ko. “Ipkil nimi kuguup uyo utamsip kale, siin niyo tal Provins Esia kagal ipso suun kup nuubita, imkaa un-sii uyo,
18 Quando eles chegaram, Paulo disse: — Vocês sabem como foi que passei todo o tempo que estivemos juntos, desde o primeiro dia em que cheguei à
19 Juda kasel iyo bantap weng tegen-bom-nilip e, dufak daalum min, angkolum o agan-bii kwiin tagang faga-nilip e, weng mafak so kuguup mafak so uyo kupkane-bilipta, bong fagan-bii-sii kuta, niyo Kamogim Yesus imi bon tem kiit fenin man kale, nalami tok uyo bagamin binim ke-bom nimi kaal ilak dugamin binim ke-bom-nili e minte, nugumal Juda kasel tebe Kamogim Yesus imi umik ugobebip umi kalan uta aget mafaganepneluta, ame-bom no ke-bom-nilita, suun kup Kamogim Yesus imi weng uta fomtuup baga-e-bii-sii kale,
19 Fiz o meu trabalho como servo do Senhor, com toda a humildade e com lágrimas. E isso apesar dos tempos difíceis que tive, por causa dos judeus que se juntavam contra mim.
20 niyo ipmi atul uyo finan-bom-nilita, sining agesaali kale, intap intap weng ipmi dong daga-emin weng umaak albu kalaa age baga-e-bom-nili e minte, ipmi tala tala kelip uyo kafale-bom-nili e minte, ipmi am maak am maak uyo tiine-bom
20 Vocês também sabem que fiz tudo para ajudar vocês, anunciando o evangelho e ensinando publicamente e nas casas.
21 kafale-bom-nili e minte, Juda kasel so Grik kasel so ipmi maagup fomtuup bogobe-nili e, ‘Ibo fengmin uyo kupkaa aget fupkela ko-nilipta, God imi ilunom-nilipta, numi Kamogim Yesus imi ilak dolin o,’ age-nilita, baga-e-bom no ke-bii-sii ko.
21 Eu disse com firmeza aos judeus e aos não judeus que eles deviam se arrepender dos seus pecados, voltar para Deus e crer no nosso Senhor Jesus.
22 “Kale ibo utamin. Kamano koyo God imi Sinik iyo tugu nimdep ila Jerusalam uni kale, intap intap umaak Jerusalam kugol bom-bili mek nimi diim abon-temu uyo niyo utabaali kale,
22 Agora eu vou para Jerusalém, obedecendo ao Espírito Santo, sem saber o que vai me acontecer lá.
23 niyo maagup maak uta kup utamsi kale, alugum abiip maak maak uyo tiine-bilita, God imi Sinik Tambal yagal nimkem daa bogopne-nala e, ‘Kabo tinum iyo tebe kuguup mafak uyo kupkake-bom-nilip e minte, sok de kamka-bom no keman-temip o,’ age bagane-balata, yakyak tiinan-nak-bii kuta,
23 Sei somente que em todas as cidades o Espírito Santo tem me avisado que prisões e sofrimentos estão me esperando.
24 Kamogim Yesus iyo ogok maak kopne bomi sang uyo bogopne-nala e, ‘Kabo nimi weng tambal uyo unang tinum imi bogobe-nalap e, “God iyo unang tinum imi aget uyo kupka-e-bom-nala e minte, kuguup tambal uyo kupka-e-bom no kem-nuuba o,” agelal o,’ age-se kalaa age-nilita, niyo nimi aget fugunin uyo, ‘Nimi kaal diim uyo finanopnebaalu kale, nangko-nimip kuta, ilimi kale, nangko-nimip kuta, niyo ogok God imi kopne-se uyo telelam tam tam top atin ditang agelu kupkalita o,’ agan-bii ko.
24 Mas eu não dou valor à minha própria vida. O importante é que eu complete a minha missão e termine o trabalho que o Senhor Jesus me deu para fazer. E a missão é esta: anunciar a boa notícia da graça de Deus.
25 “Kale ipkil utamin. Siin uyo ipmi iibak tem uyo bom-nili e, God imi daam tem kutam bilip imi tiin mo-boma umi sang uyo baga-em tiinan-bii-sii kuta, kamano koyo niyo utamita e, ibo maak so nitaman-temaalip kalaa age-nilita,
25 — Eu tenho estado entre vocês, anunciando o Reino de Deus , e agora sei que vocês não vão me ver mais.
26 — ausente —
26 Por isso, com toda a certeza eu afirmo hoje que, se algum de vocês se perder, eu não sou o responsável.
27 — ausente —
27 Pois não deixei de lhes anunciar todo o plano de Deus.
28 Kale God imi Sinik Tambal iyo tebe-nala e, ibo ulaa imdu bogobe-nala e, ‘Ibo Kristen bilip iyo tinum sipsip tiin mo-bomip ulutap ke-nilipta, tiin molin o,’ age-se kale, bilip iyo Yesus imi ilak dolin unang tinum kale, beyo kaana ilami isak uta singkam daaluta, bilip imi ilim bobe-se kale, tiin molin ibo alugum bilip imi kuguup so ilipmi kuguup so uyo tele tiin mo utama-bom-nilipta, God imi weng uyo baga-e-bom kafalemin kup kemin o ageta ko.
28 Cuidem de vocês mesmos e de todo o rebanho que o Espírito Santo entregou aos seus cuidados, como pastores da Igreja de Deus, que ele comprou por meio do sangue do seu próprio Filho.
29 Nimi utabi uyo, siit-nili imkaa unita, dungkiil atul kup tebesip ko age tinum mafak iyo tebe tal Kristen ipmi iibak tem iinom-nilipta, sipsip ko age Kristen ibo ifak daalan-temip kalaa agebi kale,
29 Pois eu sei que, depois que eu for, aparecerão lobos ferozes no meio de vocês e eles não terão pena do rebanho.
30 ilipmi iibak tem kwegal tinum iip maak maak iyo tebe-nilipta, nuyo Kristen bilip iyo tugu imdep meng daalupta, numi daang begebelin o age-nilipta, bisop weng uyo baga-e-bilip yang iinon-temip kale,
30 E chegará o tempo em que alguns de vocês contarão mentiras, procurando levar os irmãos para o seu lado.
31 ipkil tele utama-bom-nilipta a. Kale niyo tiin ak tele-bulu ame-bom-nilita, ibo alugum maagup maagup kafale-bom weng kem baga-emin kup ke-bom mililep so taap so kota waafu-bii, atol asuno dakan ke-sii kale, bomi aget uyo fugun-bom-nilipta o ageta ko.
31 Portanto, fiquem vigiando e lembrem que durante três anos, de dia e de noite, eu, chorando, não parei de ensinar cada um de vocês.
32 “Kale minte God iyo aman duga-e-bom bogobe-nili e, ‘Bisel kabo Efesis kasel Kristen iyo tiin molapta, bilip iyo kapmi weng uyo tinangka-bom bom-bilipta, kabo kuguup tambal uyo kupka-e-bom tiin molal o,’ agan-bii kale, God imi weng tambal boyo bagang-kale ibo kuntuk mobelan-temu kale, beyo tii ibo imdep unang tinum telela imola tambalansip imi iibak tem tolata, mangkal ibo suun kup tambaliim nan-temip ko.
32 — E agora eu os entrego aos cuidados de Deus e da palavra da sua graça. Pois ele pode ajudá-los a progredir espiritualmente e pode dar-lhes as bênçãos que guarda para todo o seu povo.
33 Kale nitamipta e, tinum beyo imi mani min, ilim umaak tingine-bom dagan tiinan-bii-sii kalaa nagesip aga?
33 Não cobicei nem a prata, nem o ouro, nem as roupas de ninguém.
34 Ipkil nitamsip kale, niyo sel am biginamin ogok waafulin kalaa nagesip kale, nimi sagaal alop kota ogok uyo waafu-bom-nilita, niso tinum niso albip iso numi mufekmufek iibanu uyo saan-bii-sii kale,
34 Pelo contrário, vocês sabem que eu trabalhei com as minhas próprias mãos e consegui tudo o que eu e os meus companheiros de trabalho precisávamos.
35 alugum nimi kanumin kanumin telela-bii kupka-sii boyo ibo kafale-bom bogobe-nili e, ‘Ipso niso titil faga-nulupta, ogok ke-bom-nulupta, unang mafak ilin umolip min, mufekmufek duumatanip min iyo dong daga-emum o,’ age-nilita, kafalebeli utam-silip kale, Kamogim Yesus yagal bogo-nala e, ‘Kanube tinum maak mufekmufek maak ipkum imi misiim kobela umdii, tinum kobela kula beyo deng tebeman-tema kale minte, tinum kobela beta deng afaligen kup tebeman-tema o,’ age-se kale, ipso niso bemi weng bogo-se bomi aget uyo fugun-bom-nulupta o,” age-nalata, Fol iyo kam agan-kala ko.
35 Em tudo tenho mostrado a vocês que é trabalhando assim que podemos ajudar os necessitados. Lembrem das palavras do Senhor Jesus: “É mais feliz quem dá do que quem recebe.”
36 Kale Fol iyo weng boyo bogobe kupkala e, Fol iso bilip iso maagup katuun duung fegela daak tonip God iyo aman duga-e-balata,
36 Quando Paulo acabou de falar, ajoelhou-se com os irmãos e orou.
37 ame-bom-nilip e, duptal migi weng umobe-nilip e,
37 Então todos choraram muito e abraçaram e beijaram Paulo.
38 bilip iyo bemi bogo-nala, “Ibo maak so nitaman-temaalip o,” agela bomi kalan uyo fomtuup du-filin-bom-nilip e, aget mafaganepmu e, dep tam sip tem daalip ko.
38 Estavam tristes, especialmente porque ele lhes tinha dito que nunca mais iam vê-lo. Então eles o acompanharam até o navio.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.