Atos 10
GOD IMI WENG (TLF) vs NVT
1 Kale tinum maak abiip Sisaria kal alba bemi win uyo Konilius kale, beyo waasi dinan-kalin tinum ilimi kup 100 imi tiin molin kale, waasi dinan-kalin tinum bilip iyo Itali umi waasi dinan-kalin tinum o agan-nuubip umi atuk kale,
1 Morava em Cesareia um oficial do exército romano chamado Cornélio, capitão do Regimento Italiano.
2 beyo ulotu kemin tinum kale, iso ilami am maagup nin so ulimal iyo God imi deng uyo taban-nuubip kale, tagalim tebe-bom-nala e, Juda kasel unang tinum mufekmufek iibanbip imi kupka-e-bom-nala e minte, suun kup God imi aman duga-e-bom no kem-nuuba ko.
2 Era um homem devoto e temente a Deus, como era também toda a sua família. Dava aos pobres esmolas generosas e sempre orava ao Senhor.
3 Kale am maak daanu e, ataan te yak kuunu kota, Konilius iyo ilam ko age maak do-nalata, kem tele atamata e, God imi ensel maak tal am e tala kalaa agela e, ensel iyo bogobe-nala e, “Konilius kabaa o,” agela e,
3 Certa tarde, por volta das três horas, teve uma visão na qual viu um anjo de Deus vir em sua direção e dizer: “Cornélio!”.
4 atama-bom finan-bom bogobe-nala e, “Kamogim kabaa. Intaben o?” agela e, bogobe-nala e, “God iyo katamata e, beyo nimi aman dugane-bom-nala e minte, mufekmufek iibanbip imi kupka-e-bom no kem-nuubap kalaa kage-nalata, kapmi deng uyo tebe-bom kuguup tambal maak kopkelan o agan-be ko.
4 Temeroso, Cornélio olhou fixamente para o anjo e perguntou: “Que é, senhor?”. E o anjo respondeu: “Suas orações e esmolas subiram até Deus, e ele as guarda na memória.
5 — ausente —
5 Agora, envie alguns homens a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
6 — ausente —
6 Ele está hospedado com Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar”.
7 Kale ensel iyo bogobe daagina e bole, Konilius iyo ilami ogok kemin tinum alop so e minte waasi dinan-kalin tinum maagup maak no ninggil iyo olabela ko. Kale waasi dinan-kalin tinum beyo God imi ulotu ke-emin tinum e minte, Konilius isino bom-nala dong daga-emin tinum no ko.
7 Assim que o anjo foi embora, Cornélio chamou dois servos de sua casa e um soldado devoto de seu grupo de auxiliares.
8 Kale ninggil iyo tal tamip e, Konilius iyo alugum ensel imi weng uyo bogobe-nala e, imdala abiip Jopa unip ko.
8 Ele lhes contou o que havia acontecido e os enviou a Jope.
9 Kale ninggil iyo no iip silipta, kutim no abiip mep so abe-silipta, kota ataan tal dubim e tuluta, Fita iyo, God imi aman duga-eman o age-nalata, tam am dong tem abiin maak uyo tam bii,
9 No dia seguinte, quando os mensageiros de Cornélio se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar. Era cerca de meio-dia,
10 iman tep tebebeluta, iman umaak unelan o agan-be kuta, iman uyo kenin-tem kale, fuu-bilip bom-nalata, Fita iyo ilam ko age maak kem utamata e,
10 e ele estava com fome. Enquanto a refeição era preparada, entrou num êxtase.
11 abiil tigiin uyo tem kalo kolu e, mufekmufek maak uyo ilim abiin kon afalik ulutap umi magaang milii keng kal waafula waafula ke-nilip bilit bilit kwep daak kafin diim daalip kale,
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol ser baixado por suas quatro pontas.
12 kanumin kanumin nuuk, kong, atiim, inap, uun umi Juda kasel imi, “Amem o,” agan-nuubip uyo ilim men tem kulagal albu kalaa agela ko.
12 No lençol havia toda espécie de animais, répteis e aves.
13 Kale kota God imi weng maak kwaala tulu uyo Fita imi bogobe-nala e, “Fita kabaa. Kabo fen-nalapta, yak tolop tolop boyo aa-bom fuu-bom unan-kalal o,” agela e,
13 Então uma voz lhe disse: “Levante-se, Pedro; mate e coma”.
14 Fita isiik bogobe-nala e, “Kamogim kabaa. Juda kasel numi ulo uyo bogo-nulu e, ‘Amem o,’ agesu kale, siin uyo niyo bomaak unesaali kale, kogal mungkup bomaak ino fuu unelan-temaali o,” agela e,
14 “De modo nenhum, Senhor!”, respondeu Pedro. “Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura e imprópria.”
15 God iyo weng uyo maak so bogobe-nala e, “Alugum mufekmufek God tebe, ‘Afat o,’ ageba uyo kabo, ‘Amem o,’ agan-kalin ba o,” agela kale,
15 Mas a voz falou novamente: “Não chame de impuro o que Deus purificou”.
16 kanupmin weng boyo bagan-bii ilep asuno fagalata, maak fagalin tap tebe-nilipta, ilim abiin kon afalik uyo dilila kwep tam abiil tigiin unip ko.
16 A mesma visão se repetiu três vezes. Então, subitamente, o lençol foi recolhido ao céu.
17 Kale Fita iyo aget yamyam uyo fugun-bom-nala e, “Ilam doli umi magam bota intaben sang umaak o?” agan-bom bom-salata, tinum ninggil Konilius imdala tilip iyo tal-nilip e, tinum iyo daga-nilip e, “Saimon imi am uyo dogap kal albu o?” agelip e, bogobelipta, tal te daak amitem mep so kugol mo-nilipta,
17 Pedro ficou perplexo, pensando em qual seria o significado da visão. Nesse momento, os homens que Cornélio tinha enviado encontraram a casa de Simão. Eles se aproximaram do portão
18 ol-bom daga-nilip e, “Tinum maak imi win uyo alop Saimon e minte Fita no kale, kagal alba aga o?” agelip kale,
18 e perguntaram se estava hospedado ali Simão, também chamado Pedro.
19 Fita iyo ilam dola umi aget uyo fugun-bom bom-bala e, God imi Sinik ita tebe bogobe-nala e, “Kabaa. Tinangku-salapta. Tinum asuno maak kapmi fen-bilip bilip iyo itamal a.
19 Enquanto Pedro ainda refletia sobre a visão, o Espírito lhe disse: “Três homens vieram procurá-lo.
20 Nagal imdali tilip kale, agaal unbap boyo kupkaa fen daak-nalapta, ‘Unon bele ki, kupkalan o?’ agan-kalomap kale, ninggil unin o,” agela ko.
20 Levante-se, desça e vá encontrar-se com eles. Não hesite em acompanhá-los, pois eu os enviei”.
21 Kale bole Fita yagal daak-nalata, tinum ninggil imi bogobe-nala e, “Ipmi tinum fen talan-bilip iyo nita kuba. Ibo intap finang tilip o?” agela e,
21 Pedro desceu e disse aos homens: “Eu sou quem vocês procuram. Por que vieram?”.
22 bogobe-nilip e, “Konilius iyo waasi dinan-kalin tinum ilimi kup 100 imi tiin molin tinum kale, beyo fen tinum tambal e minte, God imi deng tebemin tinum no kale, alugum Juda kasel iyo bemi tok uyo bagan-nuubip kale, amsinta God imi ensel maak tal bogobe-nala e, ‘Weng kwaalap no Fita imi diim abeluta, tal kalapmi am tal-nalata, imi weng umaak bogopkelata, tinangkulal o,’ kagelata, Konilius iyo imdala tulup o,” agelip ko.
22 Eles responderam: “Cornélio, um oficial romano, nos enviou. Ele é um homem devoto e temente a Deus, respeitado por todos os judeus. Um santo anjo o instruiu a chamar o senhor à casa dele para que ele ouça sua mensagem”.
23 Kale Fita iyo bogobe-nala e, “Mitam tilipta, ninggil suumta o,” agelata, tam tamipta, ninggil silip nala e, tam Fita iyo kan kela e, ninggil iso unip kale, Yesus imi ilak dosip Jopa kugol nin tinum maak iyo Fita iso ninggil unip ko.
23 Então Pedro convidou os homens para se hospedarem ali aquela noite. No dia seguinte, foi com eles, acompanhado de alguns irmãos de Jope.
24 Kale ninggil iyo no iip silipta, ilep abe-bilipta, Konilius iyo utamata e, mep so tolon-temip kalaa age-nalata, ilami igalak so duup-afin so imi bogobe-nala e, “Ibo tal am e tilipta, fenupta o,” agelata, tala tala kelipta, fen-bilip kale,
24 Chegaram a Cesareia no dia seguinte. Cornélio os esperava e havia reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Fita iyo tal Sisaria umi abiip mat ku tamata bole, Konilius iyo no Fita imi tibit diim no-nala e, kamok imi weng umka-emin kuguup uyo kanumin kale, katuun duung fegela daak Fita imi miit tem kube suk mo kalaak fen imi deng tebema kuta,
25 Quando Pedro chegou à casa, Cornélio veio ao seu encontro e prostrou-se diante dele, adorando-o.
26 Fita iyo tebe Konilius iyo dufo bogobe-nala e, “Niyo kafin diim tinum kale, nugum kabo suk mo kalaak fenamin ba kale, fenal o,” agela ko.
26 Mas Pedro o levantou e disse: “Fique de pé! Eu sou apenas um homem como você”.
27 Kale alop iyo weng bagan siit-nilip e, daage tam am tam abomu, unang tinum kwiin tagang iyo afeta ko-bom albip kalaa age itam-nilip e bole,
27 Os dois conversaram e depois entraram na casa, onde muitos outros estavam reunidos.
28 Fita iyo bogobe-nala e, “Ipkil Juda kasel numi kuguup uyo utamsip kale, nuyo yagalami tinum miit maak iso alop nin min, no atamup alop ton siit-nulupta, dupkaa telemin min boyo amem kuta, God iyo kafalepne bogopne-nala e, ‘Kabo yagalami tinum miit migik imi sang uyo bogo-nalap e, “Amem kale, felep-namuta, tinum bemi mep so yang unon-temaali o,” agan-kalin ba o,’ age-maansa kale,
28 Pedro lhes disse: “Vocês sabem que nossas leis proíbem que um judeu entre num lar gentio como este ou se associe com os gentios. No entanto, Deus me mostrou que não devo mais considerar ninguém impuro ou impróprio.
29 kabo olapnebap kota, ‘Niyo unon bele ki, kupkalan o?’ agebaali kale, tal-maansi ko. Kale niyo weng maak dagalan o ageta kale, intaben o ageta olapnebap o?” agela e,
29 Por isso, vim assim que fui chamado, sem levantar objeções. Agora digam por que vocês mandaram me buscar”.
30 Konilius isiik bogobe-nala e, “Bii am kalbinim keli kwek umi am kanube ataan te yak kuunu kota, niyo am katam kal bom-nilita, God imi aman duga-e-bom-nili e, atamita e, tinum ilim dong so migilin maak tal nimi tibit diim kal moba kalaa ageli e,
30 Cornélio respondeu: “Quatro dias atrás, eu estava orando em casa por volta deste mesmo horário, às três da tarde. De repente, um homem vestido com roupas resplandecentes apareceu diante de mim.
31 bogopne-nala e, ‘Nugum kabaa. God iyo kapmi aman duga-em-nuubap uyo tinangka-bom-nala e, kapmi Juda kasel unang tinum mufekmufek iibanbip bilip imi misiim kupka-em-nuubap uyo katam-nalata, kuguup tambal maak kopkelan o agan-be kale,
31 Ele me disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e se lembrou de suas esmolas.
32 mep Jopa kugol tinum maak alba bemi win uyo alop Fita e minte Saimon no kale, beyo kong kaal telelmin tinum maak iso alop albip kale, bemi win uyo asegim Saimon no kale, bemi am uyo yol ok daang diim kugol albu kale, kabo tinum maak imdalap no-nilip Fita iyo bogobelipta, Konilius kapmi finang talak o,’ agela e bole,
32 Agora, envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar’.
33 maak fagalin tap tinum ninggil iyo imdali kapmi finang no tilipta, kabo nimi weng uyo tinangku-nalapta, talap kale, suguul ke talap kale, kamano koyo alugum nuyo tal God imi tiin diim uyo albup kale, alugum Bisel imi weng bogopke-nala, ‘Bilip imi bogobelal o,’ ageba boyo bogobelapta, tinangkulum o,” age Konilius iyo Fita imi bogobela ko.
33 Assim, mandei buscá-lo de imediato, e foi bom que tenha vindo. Agora estamos todos aqui, esperando diante de Deus para ouvir a mensagem que o Senhor mandou que você nos trouxesse”.
34 Kale Fita iyo weng kufo bogobe-nala e, “Ibaa. Nagal utamita e, aafen kale, God iyo aget fuguno-nala e, ‘Yak tinum miit maak igi ba kale, mek miit maak ita kup o,’ agan-nuubaala kale,
34 Então Pedro respondeu: “Vejo claramente que Deus não mostra nenhum favoritismo.
35 alugum miit maak unang tinum waantap waantap ita God imi ilak uyo duga-bom-nilip e minte, kuguup tambal uyo waafu-bom no kemip umdii, God iyo tebe bilip imi deng uyo tebeman-tema kalaa agebi ko.
35 Em todas as nações ele aceita aqueles que o temem e fazem o que é certo.
36 Ipkil utamsip kale, God iyo Israel kasel numi bogobe-nala e, ‘Yesus Krais beyo alugum unang tinum imi Kamogim maagup kale, unang tinum waantap ita Kamogim bemi ilak uyo dola umdii, Kamogim iyo tebe telela dolata, bemi aget tem uyo bilili age-nalata, tambal kup nan-tema o,’ age-nalata, God iyo weng tambal koyo kwaala ti-suu kale,
36 Esta é a mensagem de boas-novas para o povo de Israel: Há paz com Deus por meio de Jesus Cristo, que é Senhor de todos.
37 Jon Baptis iyo ok sam ugamin umi sang uyo unang tinum imi bogobelata, Yesus imi kuguup kanum talan-bii-se boyo ibo utamsip kale, beyo no Provins Galili tono, yak Provins Yuudiya tono, abiip maak maak kugol ilami kuguup uyo kafalem tiinemsa kale,
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, começando na Galileia, depois do batismo que João proclamou.
38 God iyo tebe ilami Sinik Tambal iyo Nasaret kayaak Yesus imi dobe-nala e, minte, kuntuk mobe no ke daala tal-bom-nalata, God iyo iso bom-balata, abiip maak maak uyo tiine-bom-nalata, unang tinum iyo telela imka-bom-nala e minte, alugum Saatan tebe ifak dagan unsa iyo telela imka-bom no kem tiinan-bii-se ko.
38 Sabem também que Deus ungiu Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Então Jesus foi por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 Kale Yesus iyo Provins Yuudiya abe-nalata, umi abiip miton Jerusalam so umi abiip maak maak so ku-tele tiine-bom-nalata, alugum kanumin kanumin uyo telelam tiine-balata, ilami okumop man nuyo tiin fala utam-sulup kale, bomi sang uta unang tinum imi baga-em tebesup ko. Kale waasi bilip iyo dep yak at diim kal dubiit mo angkolip kuta,
39 “E nós somos testemunhas de tudo que ele fez em toda a Judeia e em Jerusalém, onde o mataram. Penduraram-no numa cruz,
40 am alop ke-nalata, am asuno diim kota God iyo tebe dufolata, fen tigi molata, atam-sulup kale,
40 mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e permitiu que ele fosse visto,
41 alugum unang tinum iyo atamsaalip kale, nuta kup God tebe ulaa imdulata, atam-sulup kale, atamupta e, God iyo bogobe-nala e, ‘Ipmi utamip bomi sang uyo unang tinum imi baga-emin o,’ agelata, koyo ipmi baga-e-bii kale, fen tigi molata, beyo nusino iman aa min ok aa unan-bii-sulup kale,
41 não por todo o povo, mas por nós que fomos escolhidos por Deus de antemão para sermos suas testemunhas. Nós fomos os que comemos e bebemos com ele depois que ele ressuscitou dos mortos.
42 numi bogobe-nala e, ‘Ibo nimi weng uyo kwep tiine-bom-nilip e, unang tinum iyo tele bogobe-nilip e, “God iyo bogo-nala e, ‘Biilan-temu uyo, Yesus beta tiin kafan albip so kaansip so iyo tele itama-bom im-kugu-bom yegeman-tema o,’ age-se o,” age-nilipta, baga-em tiinemin o,’ age-se ko.
42 E ele nos mandou anunciar sua mensagem em toda parte e testemunhar que Deus o designou juiz dos vivos e dos mortos.
43 Kale alugum God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum bilip iyo bemi sang uyo bogo-nilip e, ‘Alugum waantap ita God imi ulaa dula kamok kesa tinum imi ilak uyo dolip umdii, God iyo bemi win tolop diim o age-nalata, bilip imi fengmin uyo kupkapman-tema o,’ agan-bii-silip o,” age-nalata, Fita iyo baga-ema ko.
43 É a respeito dele que todos os profetas dão testemunho, dizendo que todo o que nele crer receberá o perdão de seus pecados por meio de seu nome”.
44 Kanube Fita iyo weng boyo baga-em-salata, God imi Sinik Tambal iyo tal-nalata, alugum God imi weng tinangkulip imi diim uyo tala kale,
44 Enquanto Pedro ainda falava, o Espírito Santo desceu sobre todos que ouviam a mensagem.
45 — ausente —
45 Os discípulos judeus que acompanhavam Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo também fosse derramado sobre os gentios,
46 — ausente —
46 pois os ouviram falar em outras línguas e louvar a Deus. Pedro perguntou:
47 “Ibaa. God imi Sinik Tambal iyo siin numi diim ti-se ulutap mungkup, unang tinum kalip imi diim tala kalaa agelip kale, waantap ita, ‘Ok sam ugamin ba o,’ agon-temaalip o,” age-nala e,
47 “Pode alguém se opor a que eles sejam batizados agora que, como nós, também receberam o Espírito Santo?”.
48 mangkal ninggil imi bogobe-nala e, “Ibo Yesus Krais imi win uyo kufo-nilipta, ok sam ugolin o,” agelata, ok sam ugo-nilip e, kota bogobe-nilip e, “Kabo nuso sinan unom ilugo-nalapta o,” agelipta, siit ilugo-se ko.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois, pediram que Pedro ficasse com eles alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.