1 Coríntios 12
GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH
1 Duubal ibe. Nimi aget fugun-bii uyo, ibo, God imi Sinik imi titil migik migik bomi aget uyo kubak kili dek kili ke-bom ilum ilum kem-nimip o agan-bii kale, tinangku-silipta.
1 Meus irmãos, quero que vocês saibam a verdade a respeito dos dons que o Espírito Santo dá.
2 Ipkil utamsip kale, siin uyo ibo Kristen kelin-tem bom-bilip uyo ipkumal iyo imtamo yang daalip men amem uyo aman duga-e-bilipta, men amem isiik imi weng umaak yan ke-biisaalip ko.
2 Vocês sabem que, quando ainda eram pagãos, vocês eram desviados, de várias maneiras, para a adoração dos ídolos, os quais não têm vida.
3 Kale kanu-bii-silip kalaa age-nilita, ipmi weng dagabip boyo yan kebelan o ageta kale, kanube tinum iyo maak tebe bogo-nala, “God imi Sinik ita weng koyo bogopneba o,” agela umdii, kabo kanube itafi-bomta, dam bagan-be kalaa, bisop bagan-be kalaa age utamap uyo kanumin kale, kanube God imi Sinik iyo tinum maak imi diim uyo bom-nala weng kupka-emin binim kema umdii, tinum beyo tii bogo-nala, “Yesus iyo mafak kale, maagalo ke win binim kelan-tema o,” agon-tema kale minte, tinum God imi Sinik Tambal iyo tebe imi diim alba ita kup tii bogo-nala, “Yesus beyo tambaliim e minte, Kamogim no o,” agelan-tema ko.
3 Por isso precisam compreender que ninguém que diz “Que Jesus seja maldito!” pode estar falando pelo poder do Espírito de Deus. E que ninguém pode dizer “Jesus é Senhor”, a não ser que seja guiado pelo Espírito Santo.
4 Kale God imi Sinik iyo unang tinum nuyo titil uyo ugulumi migik kobe kobe kela ogok migik migik uyo yagalami waafula waafula kem-nuubup kuta, God imi Sinik iyo maagup ita kup alba ko.
4 Existem tipos diferentes de dons espirituais, mas é um só e o mesmo Espírito quem dá esses dons.
5 Kale minte nuyo yak Kamogim imi ogok migik migik uyo kem-nuubup kuta, numi Kamogim iyo maagup ita kup alba ko.
5 Existem maneiras diferentes de servir, mas o Senhor que servimos é o mesmo.
6 Minte numi ogok kemin umi kuguup uyo yak ugulumi migik migik uyo albu kuta, God maagup beta tebe alugum nuyo titil uyo kupka-e-balata, te tam-nulupta, alugum ogok boyo kem-nuubup ko.
6 Há diferentes habilidades para realizar o trabalho, mas é o mesmo Deus quem dá a cada um a habilidade para fazê-lo.
7 Kale God imi Sinik imi aget fugunin uyo, Kristen unang tinum maagup maagup bilip iyo titil uyo kupka-e-bilita, ipkumal iyo alugum dong daga-emin o age-nalata, imi titil uyo alugum maagup maagup nuyo kupka-em-nuuba ko.
7 Para o bem de todos, Deus dá a cada um alguma prova da presença do Espírito Santo.
8 Kale God imi Sinik iyo tebe tinum iyo ulu-nala e, tam maak iyo titil kobela ita tebe aget fugunin tambal uyo ipkumal iyo kupka-e-bala e minte, aa maak iyo titil kobela God imi kuguup umi sang uyo baga-e-bala unang tinum iyo tele utama-bom no ke-bilip e minte,
8 Para uma pessoa o Espírito dá a mensagem de sabedoria e para outra o mesmo Espírito dá a mensagem de conhecimento.
9 maak iyo God imi Sinik iyo tebe dong dogobela atin utamata, God iyo nimi aman duga-e-bii koyo fen yan kepnelan-tema kalaa agan-bala e minte, maak iyo God imi Sinik maagup bemi titil uta ku unang tinum mafak ilin kugan unsip iyo telela imola tambalana-bilip e minte,
9 Para uma pessoa o mesmo Espírito dá fé e para outra dá o poder de curar.
10 maak iyo mitam God imi Sinik imi titil uta ku mirakel ko age kuguup ugulumi migik migik uyo ke-bala, minte maak iyo mitam titil uta ku God imi weng kupka-emin uyo dagaa ku yang kanu-bala, minte maak iyo utamata, boyo Sinik Tambal kalaa, sinik mafak kalaa agan-bala, minte maak iyo abiip maak imi weng utamamin binim uyo baga-bala, maak iyo weng migik migik uyo tinangku fupkela kup-kiit mo ipkumal iyo baga-e-bala no kem-nuubip kale,
10 Uma pessoa recebe do Espírito poder para fazer milagres, e outra recebe o dom de anunciar a mensagem de Deus. Ainda outra pessoa recebe a capacidade para saber a diferença entre os dons que vêm do Espírito e os que não vêm dele. Para uma pessoa o Espírito dá a capacidade de falar em línguas estranhas e para outra ele dá a capacidade de interpretar o que essas línguas querem dizer.
11 ise Sinik maagup beta tebe mufekmufek kwiin tagang boyo kafale-balata, kanum-nuubip kale, ilami aget fugunin uta kanupmin titil migik migik boyo unang tinum iyo maak imi kobe kobe kem-nuuba ko.
11 Porém é um só e o mesmo Espírito quem faz tudo isso. Ele dá um dom diferente para cada pessoa, conforme ele quer.
12 Kale niyo, God imi Sinik imi tebe titil migik migik kuga-em-nuuba bomi sang uta felep yak tinum numi dam komi diim tota bogobelan o ageta kale, tinum numi dam koyo maagup kuta minte, dam umi atuk atuk uyo kwiin tagang kale minte, atuk atuk kwiin tagang kuta, bomi kwego dego kesu uyo dam maagup uta kup kale, Yesus Krais imi ilak dolin unang tinum nugol mungkup kanube albup ko.
12 Cristo é como um corpo, o qual tem muitas partes. E todas as partes, mesmo sendo muitas, formam um só corpo.
13 Kale nugol mungkup Sinik Tambal maagup imi tolop diim alugum nuyo ok sam uyo ugo-nulupta, mitam dam maagup ulutap ke-sulup kale, Juda kasel so, tinum miit migik so, tinum sok de imolip tinum maak imi bisop ogok kemin so, sok de imolin binim so alugum nuyo maagup kanube-sulup kale, God yagal tebe Sinik Tambal maagup beta kup alugum nuyo dobe-se ko.
13 Assim, também, todos nós, judeus e não judeus, escravos e livres, fomos batizados pelo mesmo Espírito para formar um só corpo. E a todos nós foi dado de beber do mesmo Espírito.
14 Kale nugol utamsup kale, dam boyo atuk maagup uta kup ba kale, bomi atuk uyo kwiin tagang kale,
14 Pois o corpo não é feito de uma só parte, mas de muitas.
15 yaan uyo bogo-nulu e, “Niyo sagaal keluta, niyo dam komi atuk ba o,” agelu umdii, yaan bomi weng ko kam agelu boyo tinangkamin ba kale, boyo dam komi atuk maak iyo kulbu e minte,
15 Se o pé disser: “Já que não sou mão, não sou do corpo”, nem por isso deixa de ser do corpo.
16 tolong milii ugol bogo-nulu e, “Niyo tiin keluta, niyo dam komi atuk ba o,” agelu umdii, tolong milii bomi weng ko kam agelu boyo tinangkamin ba kale, boyo dam komi atuk maak iyo kulbu no ko.
16 Se o ouvido disser: “Já que não sou olho, não sou do corpo”, nem por isso deixa de ser do corpo.
17 Kale kanube dam uyo tolong tem binim alugum maagup tiin uta kup kelu umdii, dogobeta weng uyo tinangkulan-tema a? Minte kanube dam uyo muluum tem binim alugum maagup tolong tem uta kup umdii, dogobeta mufekmufek tang uyo kuun-bulu utaman-tema a?
17 Se o corpo todo fosse olho, como poderíamos ouvir? E, se o corpo todo fosse ouvido, como poderíamos cheirar?
18 Kuta boyo dam umi kuguup uyo kulbaalu kale, boyo God ilami aget fugunin uta kanubelan o age-nalata, alugum dam umi atuk atuk boyo kwep yak daa kwegi degi ke-nalata, dam maagup telela kosa ko.
18 Assim Deus colocou cada parte diferente do corpo conforme ele quis.
19 Kale kanube dam umi atuk atuk uyo atuk maagup uta kup kelu umdii, fen bomi dam aligaap uyo dogap kulbu a?
19 Se o corpo todo fosse uma parte só, não existiria corpo.
20 Kuta boyo ageta ba kale, dam komi atuk atuk uyo kwiin tagang kuta minte, dam uyo maagup uta kup kale mungkup, Kristen nuyo God imi Sinik imi titil ugulumi migik migik uyo kula kula ke-sulup kuta, nuyo mitam alugum maagup ke-sulup ko.
20 De fato, existem muitas partes, mas um só corpo.
21 Kale tiin uyo tebe bagang-kaleta, sagaal umi bogobe-nulu e, “Kubo binim kuta, niyo tii tambaliim nan-temi kale, nimkaa daaginaal o,” agelu e minte, dubom ugol mungkup yaan umi bogobe-nulu e, “Kubo binim uyo, niyo tii tambaliim nan-temi kale, nimkaa daaginaal o,” agelu no keman-temaalip binim kale,
21 Portanto, o olho não pode dizer para a mão: “Eu não preciso de você.” E a cabeça não pode dizer para os pés: “Não preciso de vocês.”
22 numi dam komi atuk maak umi aget uyo fugun-bom bogo-nulup, “Boyo titil binim o,” agan-nuubup kuta, atuk boyo binim umdii, numi dam koyo tambaliim nan-temaalu e minte,
22 O fato é que as partes do corpo que parecem ser as mais fracas são as mais necessárias,
23 numi dam komi atuk maak umi aget uyo fugun-bom bogo-nulup, “Boyo mafak so o,” agan-nuubup kuta, nuyo atuk boyo tambaliim tiin molup bomu e minte, numi dam komi atuk maak umi aget uyo fugun-bom bogo-nulup, “Utamamin ba kale, boyo fitom o,” agan-nuubup kale, bota nuyo ilim ku tambaliim kup migi-bom katina-bom no kem-nuubup kuta minte,
23 e aquelas que achamos menos honrosas são as que tratamos com mais honra. E as partes que parecem ser feias recebem um cuidado especial,
24 numi dam komi atuk atin tambal kup tebesu uyo tele tiin mom-nuubaalup ko. Kale boyo God yagal tebe alugum dam umi atuk boyo kwego kwego ke-nalata, telela ko kwep daasa kale, numi dam atuk iip maak maak iyo win binim ke te afak tem iinsip kalaa age-nala e, yagal imdep mitam daa win tibin kelip imkasa kale,
24 que as outras mais bonitas não precisam. Foi assim que Deus fez o corpo, dando mais honra às partes menos honrosas.
25 God imi aget fugunin uyo, dam uyo duul duul kem-numu kale, kanubelita, alugum atuk atuk iyo ipkumal iyo tambaliim kup tiin mola tiin mola kelin o age-nalata, telela imdep mitam daa win tibin kelip imkasa ko.
25 Desse modo não existe divisão no corpo, mas todas as suas partes têm o mesmo interesse umas pelas outras.
26 Kale kanube dam atuk uyo maak kaal fuyap uyo kulu umdii, dam alugum uyo kaal fuyap boyo kulan-temu e minte, kanube dam atuk uyo maak mitam win so kelu umdii, alugum maagup deng tebe-bom keman-temip ko.
26 Se uma parte do corpo sofre, todas as outras sofrem com ela. Se uma é elogiada, todas as outras se alegram com ela.
27 Kale alugum ibo mungkup Yesus Krais imi dam kale, maagup maagup ibo imi dam atuk ko.
27 Pois bem, vocês são o corpo de Cristo, e cada um é uma parte desse corpo.
28 Kale God imi tebe Kristen unang tinum ulan-nuuba iyo ki,
28 Na Igreja, Deus pôs tudo no lugar certo: em primeiro lugar, os apóstolos ; em segundo, os profetas ; e, em terceiro, os mestres. Em seguida pôs os que fazem milagres; depois os que têm o dom de curar, ou de ajudar, ou de liderar, ou de falar em línguas estranhas.
29 Kale ibo Kristen unang tinum kaa albip iyo itamin. Bilip iyo alugum maagup Krais imi kalaan tinum bele, God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum bele, kafalemin tinum bele, mirakel telelamin tinum bele,
29 Nem todos são apóstolos, ou profetas, ou mestres. Nem todos têm o dom de fazer milagres,
30 unang tinum mafak ilin telela imola mitam tambalanamin tinum bele, tinum abiip maak maak imi weng utamamin binim umi weng bagamin tinum bele, weng fupkela kup-kiit mo bagamin tinum kalaa agan-bilip a? Umbae. Bilip iyo yagalami titil migik kula kula kemin kuta,
30 nem de curar doenças, nem de falar em línguas estranhas, nem de explicar o que essas línguas querem dizer.
31 ibo, fomtuup atin ki titil tambal uta kulum o agan-bom-nilipta, bomi aget kup ugaa kwaaga-bom-nilipta o ageta ko.
31 Por isso se esforcem para ter os melhores dons. Porém eu vou mostrar a vocês o caminho que é o melhor de todos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.