Atos 15
God Ami Alokso Weng (TIF) vs NVT
1 Judiya kayaak iyo Provins Judiya kaa kela tal abip Antiok tal-ilom Kristen tunum imi bakayim-bam bokoya-lomdip: Nikil kipyo, ibi Moses ami kukup kaata, kuluu-lomdip kawil-fakal iyo bokoyipla, Ita kipni angtiil ipnaal ayo bo-kukan-tiiyin disa kesip namti, dok kano-lom God kaa, ibi im-taldang almi miit tem kaa tiilokoma disa yo, ke-bilipla,
1 Chegaram a Antioquia alguns homens da Judeia e começaram a ensinar aos irmãos: “A menos que sejam circuncidados, conforme exige a lei de Moisés, vocês não poderão ser salvos”.
2 Pol sole, Banabas so, alep imi katii-yin-bamdip weng aal dikimipya, Yesus ami aket kolin unang tunum iyo Pol sole, Banabas so, Antiok tunum malo ma iso, iyo ulela im-tii-lom bokoya-lomdip: Jerusalam uniwa, Yesus kalaan tunum so, Kristen kiimi kamok kamok malo isole, kipso, angtiil ipnaal bo-kukan-tiimin kaami weng ayo dotuulin o, yikip.
2 Paulo e Barnabé discordaram deles e discutiram energicamente. Por fim, a igreja decidiu enviar Paulo e Barnabé a Jerusalém, acompanhados de alguns irmãos de Antioquia, para tratar dessa questão com os apóstolos e presbíteros.
3 Kemin, Kristen unang tunum iyo nikil yim-baalip yak aba din Provins Fonisia aye, Provins Sameria aye, kem yak aba tam Jerusalam unum o, kalalip nikil iyo un-bomdipla, Kristen ma iyo itamip namti, bokoya-lomdip: Unang tunum miit kusnum malo ma ili aket fal-siki-lom Yesus ami lak ayo dakaan-talan-umbip o, kalipla, Kristen iyo weng sandiwa fiyaap duumip ko.
3 A igreja, portanto, enviou seus representantes a Jerusalém. No caminho, eles pararam na Fenícia e em Samaria para visitar os irmãos e contaram que os gentios também estavam sendo convertidos, o que muito alegrou a todos.
4 Kulaa, nikil iyo tal Jerusalam tilipla, Kristen unang tunum so, kalaan tunum so, Kristen kiimi kamok kamok iso, ili yaap-kup weng umuuyale, weng foko, iyo Pol sole, Banabas so, imi mafek mafek yaapkan God ata dong dokoyila, kanumsip kaami sang kaayo bakayip.
4 Quando chegaram a Jerusalém, foram bem recebidos pela igreja, pelos apóstolos e presbíteros, e relataram tudo que Deus havia feito por meio deles.
5 Lale, Falosi ma Yesus daang bakasip iyo tola bokolip: Alep kipni bakayila-tal-unemip ayo, weng anung ayo ma dik-daa-keliwa, tunum miit kusnum imi bokoya-lomdip: Kipni kawal kiiyo bokoyipla, ita kipni angtiil ipnaal ayo ukan tiiyale, Moses ami Lo ayo kutal-fuku kelipla, God ata taba-lomda kipni ban kemin ayo keyak o, kala bakayila-tal-unemin o, yakan-kaamip ko.
5 Contudo, alguns dos irmãos que pertenciam à seita dos fariseus se levantaram e disseram: “É necessário que os convertidos gentios sejam circuncidados e guardem a lei de Moisés”.
6 Kemin, Yesus kalaan tunum iso, Kristen imi kamok kamok kusnum iso, iyo weng kala talalmum o, kalalip tala-tala-ke,
6 Os apóstolos e presbíteros se reuniram para decidir a questão.
7 weng yaapkan ayo taken bii kulaaliwa, Pita asiik tam tola bokoya-lomda: Nak-tum kusal kipyo, kipkal utamsip taa, Siin kaali, God ayo iltipni iipyak tem kulu nali ulduu-lomda: Kapta nami weng tangbal ayo kulii-din unang tunum miit kusnum imi bakayila-tal-une-balapla, iyo weng sandiwa, nami lak kaayo, dakaamik o, kalase. Kemin,
7 Depois de uma longa discussão, Pedro se levantou e se dirigiu a eles, dizendo: “Irmãos, vocês sabem que, há muito tempo, Deus me escolheu dentre vocês para falar aos gentios a fim de que eles pudessem ouvir as boas-novas e crer.
8 God ali unang tunum alik imi aket tem kaayo, atamsa. Kemin, almi aket fukunin kaata: Kusnum unang tunum kayak kayak nami lak dakaabip kaali ti, tangbal kemin, nali Juda iyo kukuyiliya utamik o, kalalaya sawaayak kawu alami Sinik Tambal kuyinsa alaltap kanolin kusnum kayak kayak imi kuyase.
8 Deus conhece o coração humano e confirmou que aceita os gentios ao lhes dar o Espírito Santo, como o deu a nós.
9 God ali nokol nulmi weng kusnum ma kuyimba-kup, yakal ilmi weng kusnum ma kuya kesa disa. Kemin, kaa weng maakup kaata-kup kuya-lomda itama yi, Kiili, nami lak kaata-kup duulip, kala, kalalaya, imi ban kemin kamboyase te!
9 Não fez distinção alguma entre nós e eles, pois purificou o coração deles por meio da fé.
10 Kemin, Juda numi lotu kemin umi lo kutal-fuku-yaamin kaali, fiitmin o. Sawaayak numi awil-fakal iso, nuso, nuli dok kano-lomdup taang-kala kutal-fukulalup disa; ipkal kamala kulu lo weng ayo Yesus ami lak duulin unang tunum imi kuya-lomdip kutal-fukulin o, yikiwa ili fiitbi mafak-nokomip. Kemin ale, kanimin o, kala kipkal God ami alokso weng kaa boko-lomda: Kulaalin o, kalase ayo kelalipla boko-lom: Ee, ibi kaa kanumin o! kalbip o? Disa.
10 Então por que agora vocês provocam a Deus, sobrecarregando os discípulos gentios com um jugo que nem nós nem nossos antepassados conseguimos suportar?
11 Nuli utamupla yi, Kamokim Yesus ali numi olen-daaya-lom taandaya, numi ban kemin kukan-tiiyilaya, yaap-kup ke-sulup. Kala-sulup kemin, aa kiikal ti yaap ke-lokomip o, kala Pita ayo kanum bakama ko.
11 Cremos que todos, nós e eles, somos salvos da mesma forma, pela graça do Senhor Jesus”.
12 Kanum bakayala, alik iyo duluma iliple, Banabas sole, Pol so, alep imi weng bakayip kaali, alep imi weng kaali, din tunum miit kusnum imi fanang din unipla, God ata dong dokoyila, mirakel akal almi kusnum ayo talalsip kaami sang kaata bakayim-bilip, weng san-kaamip.
12 Todos ouviram em silêncio enquanto Barnabé e Paulo lhes relatavam os sinais e maravilhas que Deus havia realizado por meio deles entre os gentios.
13 Kemin, alep iyo bakayimbi keliwa, Yesus ami niing Jems asiik bokoyila ko: Nak-tunum kusal kipyo, nami weng kala, weng san iliwa,
13 Quando terminaram de falar, Tiago se levantou e disse: “Irmãos, ouçam-me!
14 Saimon Pita ami weng kipni bokoya: Kaa God ali kamasi unang tunum miit kusnum imi olen-daaya-lomda, iip maakup maakup ulelnala, alami tunum unang alik-daap ke-silip kaami sang kabak-ata bokoya. Kemin,
14 Pedro lhes falou sobre como Deus visitou primeiramente os gentios para separar dentre eles um povo para si.
15 Sawaalak kawu God ami tunum profet imi weng bokosip kaali ti, Saimon ami weng tap kemin, imi sukon kabak-ali dola-lomdip:
15 E isso está em pleno acordo com o que disseram os profetas. Como está escrito:
16 Dukum ali boko-lom: Sawaalak kaa King Devit ami man loop ma asiik unang tunum kiiyo, tiin-mola tiin-mola ke-bisip. Lale, kamala kulaata am balala tabasu tap kele, disa kelu kewip. Kemin, biiliya, asuk taldiya kawu am dinamin tap ke, Devit ami man loop ata ma ulduulila, ata unang tunum kii tiin molokoma.
16 ‘Depois disso voltarei e restaurarei a tenda caída de Davi. Reconstruirei suas ruínas e a restaurarei,
17 Kemin kano-lomdi, Juda kasel kiita-kup disa; tunum kusnum kusnum aye, tunum miit kusnum ma nami no, kala ulelsi ita, Dukum nami fen-bam nitamin o, kalaliya kanolokomi kayi! kala-lomda,
17 para que o restante da humanidade busque o Senhor, incluindo os gentios, todos os que chamei para serem meus. O Senhor falou,
18 Dukum ayo kanum bokosa. Kemin, sawaayak kaa ali kabak-ami sang kaata numi awil-fakal imi bakayim-bisa no,
18 aquele que tornou essas coisas conhecidas desde a eternidade’.
19 Nami aket fukunin kaali, nuli tunum miit kusnum imi aket fal-siki-lom God ami lak duu-silip kii, weng tem so ma kukuyim-bulup, utamiwa yi, Yi! kulaa fiitmin o, kala tabuulamup disa yo, kalokomip kemin, kaa kukuyin disa yo kala-somla.
19 “Portanto, considero que não devemos criar dificuldades para os gentios que se convertem a Deus.
20 Kemin, nusiik sukon kala dola unang tunum kusnum imi kuya-lom: Tunum ili taba-lom ima uyo awem men kukaayin-bamdip wiis-saanbip, kaami ima kaa ibi inin daale aa, sadikimin daa, taloop kalum o fukulip saakna aye, kiim aa, kaa inin disa yo, kalalupla dola kuyum o, kalbi. Kemin,
20 Ao contrário, devemos escrever a eles dizendo-lhes que se abstenham de alimentos oferecidos a ídolos, da imoralidade sexual, da carne de animais estrangulados e do sangue.
21 sawaayak Juda malo ma iyo din abip kusnum dukum kawu, tiina-tiina-ke-bomdipla, God ami iintang am daan-yaaba kaa suunkup din lotu am tam unipla, Moses ami sukon ayo tik-tiilip iyo weng san-kaa-bam ale, Moses ami weng ayo bakayim-bam kukuyim-bilip, weng san-kaa-bam utamsip. (Kemin, weng kala bokoyokomup kaa, utam kaal-ke kutal-fukulokomup kaali ti, yaap ke-lokomup) kalin o, kalalaya, Jems ata kanum bakayila ko.
21 Pois essas leis de Moisés são pregadas todos os sábados nas sinagogas judaicas em todas as cidades há muitas gerações”.
22 Yesus ami kalaan tunum so, Kristen imi kamok kamok kusnum iso, Kristen unang tunum alik ita, aket fukun-daa bokolip ko: Yaap kelu kemin, numi tunum alep ma iyo ulela yim-baalup din unipla, Pol sole, Banabas so, nikil ita Antiok unin o, kala ilmi tunum alep imi win-kup kufoyila-yaabip ita kemin, Judas ami win kusnum ma kaali, Basabas sole, Sailas so, alep ita ulela-lomdip, sukon ma dola kuya yim-baalip unip.
22 Então os apóstolos e presbíteros e toda a igreja em Jerusalém escolheram representantes e os enviaram a Antioquia da Síria, com Paulo e Barnabé, para informar sobre essa decisão. Os homens escolhidos eram dois líderes entre os irmãos: Judas, também chamado Barsabás, e Silas.
23 Sukon kabak-ami weng kaa kalanum boko-lom dolbip: Nak-tum kusal kaa tiinsip o? Yesus almi kalaan tunum so, kamok kamok malo ma iso, Kristen nuta sukon kaa, unang tunum miit kusnum abip Antiok kasel aye, Provins Siria kasel aa, Provins Silisia kasel Kristen ke-silip kipni dola kuyum o, kalup kemin,
23 Esta foi a carta que levaram: “Nós, os apóstolos e presbíteros, e seus irmãos em Jerusalém, escrevemos esta carta aos irmãos gentios em Antioquia, Síria e Cilícia. Saudações.
24 nuli weng selupla, Numi tunum ma din-ilomdip weng bakayim-bilip, ibi aket yaapkan fukun-bam babonbip kala, kalbup. Lale, kaliili nuta yim-baalup din umbip disa te!
24 “Soubemos que alguns homens, que daqui saíram sem nossa autorização, têm perturbado e inquietado vocês com seu ensino.
25 — ausente —
25 Portanto, depois de chegarmos a um consenso, resolvemos enviar-lhes alguns representantes com nossos amados irmãos Barnabé e Paulo,
26 — ausente —
26 que têm arriscado a vida pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo.
27 Judas sole, Sailas so, alep iyo din-ilomdip sukon tem weng kala dolbup uyo, asuk imi bon tem weng so, kipni bokoyila kelin o, kalalupla, yim-baalup talbip kayi!
27 Estamos enviando Judas e Silas para confirmarem pessoalmente o que aqui escrevemos.
28 — ausente —
28 “Pois pareceu bem ao Espírito Santo e a nós não impor a vocês nenhum peso maior que estes poucos requisitos:
29 — ausente —
29 abstenham-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados, e de praticar a imoralidade sexual. Farão muito bem se evitarem essas coisas. “Que tudo lhes vá bem.”
30 Kristen iyo nikil yim-baalip din Antiok aba Kristen unang tunum iyo afetu im-tii-lomdip sukon ayo kuyipla
30 Os mensageiros partiram de imediato para Antioquia, onde reuniram os irmãos e entregaram a carta.
31 tik-tii-lomdip, sukon kabak-ami yam-titil-saanin weng kaami fiyaap kaata duulipla,
31 Houve grande alegria em toda a igreja no dia em que leram essa mensagem animadora.
32 Judas sole, Sailas so, alep ili God ami profet kemin alep yakal weng yaapkan Kristen imi bakayim-bilip, iyo Yesus ami lak dakaamin kaayo, titil-fokolipla,
32 Então Judas e Silas, ambos profetas, encorajaram e fortaleceram os irmãos com muitas palavras.
33 alep iyo Antiok kawu bombii ilaniliwa, Kristen iyo asuk yim-baalip unin o, kala bokoya-lomdip, Jerusalam kaptam Kristen ita alep yim-baalip talbip. Kemin, alep ipta numi weng kalawaali, kulii-din weng umuuyin o, kalipla,
33 Permaneceram ali algum tempo, e depois os irmãos os enviaram em paz de volta à igreja de Jerusalém.
34 [Sailas ata boko-lomda: Ee, nali unokomi disa; nali kalawu ili no kalaya, Judas ata-kup unak o.]
34 Silas, porém, resolveu permanecer ali.
35 Pol sole, Banabas so, alep iyo Antiok kaptamu bom-bilip, alep isole, Kristen kusnum yaapkan iso, nikil bomdiwa, Kamokim Yesus ami weng kaata unang tunum imi bakayim-bam kukuyip ko.
35 Paulo e Barnabé ficaram em Antioquia. Eles e muitos outros ensinavam e pregavam a palavra do Senhor naquela cidade.
36 Alep ilomdiwa, Pol ata Banabas ami bokola: Kapyo, alep asuk din abip ma ma kaami kamasi Kamokim Yesus ami weng bakayila-tal-unebi tal-sulup kaayo, dindup Kristen iyo itam yaap bilip e, mafak bilip e, kalum o, akala,
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: “Voltemos para visitar cada uma das cidades onde pregamos a palavra do Senhor, para ver como os irmãos estão indo”.
37 Banabas ali Jon-Mak so, nikil unum o, kala. Lale,
37 Barnabé queria levar João Marcos,
38 Pol ayo aket fukunbi boko-lomda: Daa; tunum kaa yak Provins Pamfilia kawu kano kelala, alep nulufin okok kem-tal-unemsup kemin, ali ku kala daaluwa, unum o, akala,
38 mas Paulo se opôs, pois João Marcos tinha se separado deles na Panfília, não prosseguindo com eles no trabalho.
39 alep iyo weng aal dikimsi, akal almi liip kusnum aba-una-una-kelipla, Banabas ayo Jon-Mak dap-tamala yak sip tem aba yak bokon Saiprus unipya,
39 O desentendimento entre eles foi tão grave que os dois se separaram. Barnabé levou João Marcos e navegou para Chipre.
40 Pol akal Sailas alep unum o, kaliwa, Kristen iyo bokolip: Kamokim kaata, masiim kawu dong dokoya tangbal-kup unokomip o, yakan kaa-bilip, alep
40 Paulo escolheu Silas e partiu, e os irmãos o entregaram ao cuidado gracioso do Senhor.
41 din Provins Siria aba, Provins Silisia aba ken um-bom Kristen unang tunum iyo weng bakayim-bamdip, yam-titil-saan yakyak ken-unip ko.
41 Então ele viajou por toda a Síria e Cilícia, fortalecendo as igrejas de lá.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.