Lucas 15

Kitab Bogu Pasad talu' nog Mikpongon (SUC) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ongon gondow non, sonuk ni Isus momali, modakol og polongabatanan nog buis bu og gotowanan kituꞌ nog iningolanan nilan nog bolodusaon, miglumpuk ilan monginongog nog gustalan ni Isus.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Tibua, og parasiuanan bu polopanadanan nog botad nog bansa Hudyu, mikpokumodumod ilan nog, “Og gotow koni tumolimaꞌ ma nog gotow nog bolodusaon bu madap ma kuman dianilan!”
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Dadi, miktaluꞌ si Isus dianilan binianan sog pononggiꞌan.
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Sopolati non, og sala kotow dianiu, ngon og bilibilianan non sogatus kodakol, saka mibolong og solabuk dun. Olo ma gidoy og ginangon non? Gonatan non nododaꞌ og siam puluꞌ bu siam bilibilianan non koyon sog pongoksaban nilan mangka non ponontongoy og solabuk bilibili non kituꞌ asta motongow non.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Bu bila mitongow non na, loliagon nododaꞌ tokodoy ion dun
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 mangka non bolungoy muliꞌ. Bila matong ion sog baloy, polumpukon non og pakasibataꞌanan non bu sumbaloyanan non mangka ion poktaluꞌ dianilan nog, ‘Moksamasama ita niu mogloliag poꞌ mitongow u na og bilibili u kituꞌ nog mibolong.’
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 “Toluꞌon ku dianiu, domikian dosop nog maꞌ nituꞌ landuꞌ og daꞌdaꞌan dituꞌ sog glangit sabap sog sala kotow og bolodusaon moglilaꞌ nog dusa non, gabaꞌ nog siam puluꞌ bu siam kotow kituꞌ nog baluꞌ nilan midulus ilan na nog daꞌidun na balan nilan moglilaꞌ nog dusa nilan.”
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Tubus nion, miguksug nosop si Isus nog len pononggiꞌan nog, “Ongon og sala kotow glibun nog togo sin nog sopuluꞌ lad, mibolong og solad sin dun. Olo ma gidoy og ginangon nog glibun koyon? Tumutud ion nog suluꞌ mangka non siligoy og baloy non koyon bu ponontongoy mahatul og sin non koyon asta motongow non.
8 Jesus continuou:
9 Bu bila mitongow non na, mangka non polumpukoy og pakasibataꞌanan non bu sumbaloyanan non mangka ion poktaluꞌ dianilan nog, ‘Moksamasama ita niu mogloliag poꞌ mitongow u na og sin ku kituꞌ nog mibolong.’
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 “Toluꞌon ku dianiu nog, domikian dosop nog maꞌ nituꞌ ongon daꞌdaꞌan dia sog sunguꞌan nog moloikatanan nog Mikpongon nog sala kotow bolodusaon og moglilaꞌ nog dusa non.”
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Tubus nion, miguksug nosop si Isus nog len pononggiꞌan nog, “Ongon gotow nog togo bataꞌ duaꞌ kotow nog lunsan laki.
11 E Jesus disse ainda:
12 Ongon gondow non, og kongudan koyon, pingambat non bahagiꞌ non dia sog gamaꞌ non. Dadi, pigbahagiꞌ nog gamaꞌ non koyon dianilan og pogongonon nilan.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Daꞌ ion kobon, og kongudan koyon piksaluy non og glam nog bahagiꞌ non koyon mangka ion awaꞌ. Minangoy ion dituꞌ sog molayuꞌ nog bonua mangka non solapoy moktulaꞌ og sin non koyon.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 “Dangan mitipot non na poktulaꞌoy og glam nog sin non koyon, og bonua koyon nog dinotongan non, misugat nog minit nog gutom. Dadi, kilogonan ion.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Migbubut ion mogonong dia sog sala kotow sog bonua koyon. Dadi, dinondag ion mangoy dituꞌ sog kudal nog babuyanan. Bu og ginangon non dituꞌ og mokpokanpokan nog babuyanan koyon.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Kobal nog kigutoman ion tokodoy, moleg na tanan ion bosia kuman nog kan nog babuyanan koyon asta ombosug. Poꞌ daꞌidun mogbogoy dianon nog ponganon nog minsan mikaꞌan siꞌoy.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 “Sintak non nion, mipikil non og glopangan non bu kilobotan non nog og glam nog sosoligan nog gamaꞌ non mikpoksawadsawad tanan og ponganon nilan. Saka ion agonagon na unusan.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Dadi, long non dun, ‘Golom u na ini uliꞌ dituꞌ sog gamaꞌ u mangka u poktaluꞌ nog, Amaꞌ, mikodusa u tidu dianika bu kosolag non sog Mikpongon.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Dadi, diꞌ u na patut nog ingolanan u pa nog bataꞌ mu. Sugaꞌid non, imung mu na akon mamaꞌ nog sosuguꞌon mu koyon.’
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Dadi, migbuat ion mangka uliꞌ dituꞌ sog gamaꞌ non.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Tibua, miktaluꞌ og bataꞌ non koyon, ‘Amaꞌ mikodusa u dianika kosolag non sog Mikpongon. Dadi, ondiꞌ u na patut nog ingolanan u pa nog bataꞌ mu akon.’
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 “Tibua, ondaꞌ ion tobaloy nog gamaꞌ non. Sugaꞌid non, dinondag non og sosoligananan non mangoy nog molongas nog gimolaan non mangka posolugoy dianon, mangka posolugoy nog pinolok, ilan nog pongyapak.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Tubus nituꞌ, dinondag non ilan mangoy malap nog nati nog sapiꞌ kituꞌ nog piglombuꞌ nilan mangka nilan sumboliꞌoy poꞌ moglokologyaꞌan ilan.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Poꞌ long nog gamaꞌ non koyon, ‘Og bataꞌ u koni minatoy na, tibua, mitubuꞌ. Bu miobon na ion ombolong, tibua, numun kituꞌ mitongow na.’ Dadi, miktolipun ilan dodaꞌ mokpogloliag.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 “Solian nilan koyon moglamilami, og bataꞌ non kituꞌ nog gulangbataꞌ dituꞌ pa sog binalan. Dangan minuliꞌ ion, pinipini non matong sog baloy nilan koyon, kisobuꞌan ion nog midongog non og glomian bu og mogigal.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Dadi, sinabi non og sala kotow kisonggulan nilan mangka ion ponginongogan bog olo og piginang nilan koyon dion.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Tinumabal og kisonggulan nilan koyon, ‘Og kongudan mu kituꞌ minuliꞌ na dion. Dadi, sabap sog daꞌdaꞌan nog gamaꞌ mu nog minuliꞌ bu ombaꞌis da glawas non, dinondag non ami moksumbaliꞌ nog nati nog sapiꞌ kituꞌ nog pikpolombuꞌ mangka poglokologyaꞌan.’
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 “Dadi, linolingitan tokodoy dun og bataꞌ non koyon nog gulangbataꞌ bu ompok na tanan ion mogdangan sog baloy nilan koyon. Tibua, inangoy ion pogomuꞌomuꞌoy nog gamaꞌ non nog sumolod na.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Sokaliꞌ miktaluꞌ og bataꞌ non koyon, ‘Tontong mu poloꞌma, Amaꞌ. Daꞌ a sunoy bog sanu ton u na mokpulipon dianika. Bu ondaꞌ u sibon ponusi sog glam nog glegan mu. Tibua, daꞌ nika tanan akon sibon bogoyoy nog minsan siꞌoy og nati nog kambing bagun ami mokopogloliag nog pakasibataꞌanan ku.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Tibua, og bataꞌ nika koyon nog pigbusaꞌ non og gakod nika dia sog kolibunanan kituꞌ nog ponungkagon, dangan minuliꞌ ion dini, kododaliꞌ mu tanan monumbaliꞌ nog nati nog sapiꞌ nog pikpolombuꞌ mu!’
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 “Dadi, tinumabal og gamaꞌ non koyon, ‘Ika, og bataꞌ u, ondaꞌ a sibon pokulog dianakon. Bu og glam nog pogongonon ku ika dosop og gapuꞌ non.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Saꞌan sumboy ita moglokologyaꞌan bu poglololiag poꞌ sabap sog kongudan mu koyon nog minatoy na, tibua, numun kituꞌ mitubuꞌ. Bu miobon na ion ombolong, tibua, numun koni mitongow na.’”
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.