Mateus 26

Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Di obe wɔ kamɛ di Yesu ntooloo ni asaa ya mmle amuu otuo yi, aatɔkɔ basaateketetɛ nɔɔ alɛ,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Biye bilɛ ditoobu ayi anyɔ bubale ni Okpi Diisi Ofe Dii nwu nkpo. Babayɔ Otii Obi nwu nkpo manta mampɛ mankaasa di kowoso suoto.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ninfɛ di olebatatɛ banɔɔfo ku okpoo banɔɔfo balaasi di Oletatɛ Nɔɔfo Kaiafa leyo nɛ.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ni baalaabla disibu mmle okle babamufũ ni Yesu di lɛwofa kamɛ manlo nwɔ ni nɛ.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ni baabuɛ baatɔkɔ bawo alɛ, “Ditanwa alɛ buɔbla lɛsaa le mmle di ayi ya buole ni kamɛ. Se diele nkpo, batii manya ɔblɔ mantaka wo di suoto.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Di obe nwu nkpo kamɛ yi, Yesu lakyɛ Simon wɔ niafiɛ ni ofiɛ sɛɛle leyo di Betania.
6 — ausente —
7 Yesu lawɛ di Betania okpoo diɛ Simon wɔ niafiɛ ni ofiɛ sɛɛle leyo. Ɔbe wɔ di Yesu lasiɛ aatoole ni alesaa, ɔsanko onwii lawa nfa. Aaklee difuɔ kylɔkylɔ lebo ninwii di nnɔnyi kɔnɔkɔnɔ be niefũ ni kɔya osie kanya lasiɛ ni kaamɛ. Ni aanyɛɛnɛ nnɔnyi nwu nkpo aakpete di Yesu disi nɛ.
7 — ausente —
8 Obe wɔ baasaateketetɛ nɔɔ lanya ni nle mmle yi, ditaayɔɔ ma kafutu, ni baakaalɛ alɛ, “Be lɛsaa oso ɛɛlalaasa nnɔnyi be mmle, nkpo okle?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Baafuo nnɔnyi be mmle osunsũ ku kɔya kplɛ, man-yɔ koto nwu nkpo manta bapiitɛ fiɛ!”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Yesu lanu ɔlaa wɔ baatoobuɛ nii, ni aatɔkɔ ma alɛ, “Be oso biokpee ɔsanko wɔ mmle kubuɛ? Lɛsaa biene ninle nle mmle ɛɛbla ɛɛtɛɛ nii nɛ.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Bapiitɛ nsi ye kaamɛ obe lele. Kafɔɔ ami, diele obe lele kamawɛ ye kaamɛ.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Nnɔnyi be mmle di ɔsanko wɔ mmle lɛyɔ eekpete mi ni di suoto yi, ololaa eelolaa mi ɛɛta okookaabee nii.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Nwaako kɔtɔkɔ ye nlɛ, kakɔ lele beeyie ɔlaa biene wɔ mmle lɛkya di kayi ka mmle kamɛ yi, lɛsaa le di ɔsanko wɔ mmle lɛbla nii, bababuɛ nwu man-yɔ mannyuma nwɔ.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Ninfɛ di basaateketetɛ lefosi banyɔ nwu nkpo onwii lɛma wɔ baatɔɔlɛɛ ni Yuda Iskariot ladie aasifi olebatatɛ banɔɔfo nfũ nɛ.
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 Ni aalaakaalɛ ma alɛ, “Be bibatɛɛ nse lediki Yesu lɛta ye?” Ninfɛ baaka koto fututu afosi atiɛ baatɔɔ nɛ.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Diayɔ di obe nwu nkpo kamɛ diasifi nii, Yuda latoomiɛ osuku wɔ suoto abafe andiki Yesu anta nii.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Diɛ Bloblo wɔ Ninantaka ni Dii ole kamɛ, di dii kasale suoto yi, basaateketetɛ nwu nkpo lawa Yesu nfũ babakaalɛ nwɔ alɛ, “Ɔfɛ foomiɛ falɛ bulaawa Okpi Diisi Ofe Dii ole alesaa nwu buta fɔ?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ni aakpee ma osuɔtɔ onwii nfũ aatɔkɔ ma alɛ, “Bitɔɔkyɛ okpoo kamɛ biɛlaatɔkɔ nwɔ bilɛ, ‘Saatuotɛ alɛ, “Obe nii ntoowo. Ami ku basaateketetɛ nii, leyo lɛfɔ bubale Okpi Diisi Ofe alesaa nwu nkpo.” ’ ”
18 Ele respondeu:
19 Nkpo oso basaateketetɛ nwu nkpo labla fɛ mmle okle di Yesu latɔkɔ ma nii, baalaawa Okpi Diisi Ofe alesaa nwu nkpo baase.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Di obe wɔ kɔɔtɔɔfɔ lawo nii, Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ lefosi batii banyɔ nwu nkpo lasiɛ kaasɔ alɛ boole alesaa.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Obe wɔ boole ni alesaa nwu nkpo, Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Nwaako kɔtɔkɔ ye nlɛ otii onwii kaamɛ lee madiki mi anta.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Ɔlaa nwu nkpo lakpanko basaateketetɛ nwu nkpo di otu kamɛ osie kanya ni baakyako nwɔ ɔkaalɛ onwii onwii alɛ, “Saate, nwaa n-ye nlɛ diele ami falaka, sɛɛ ami dile?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya alɛ, “Otii wɔ niekpee ni kɔnɛɛ kaasɛfɛ ku ami, nimadiki mi anta.
23 Jesus respondeu:
24 Ami, Otii Obi nwu nkpo, makpi fɛ mmle okle di Kɔkpana Klekle Kukũ labuɛ nii. Kafɔɔ otii wɔ nimadiki ami, Otii Obi nwu nkpo, anta nii, ayɔɔsa. Nse bia batanlofo nwɔ, nse dilɛ nwɔ dilenke!”
24 Pois o
25 Ninfɛ di Yuda wɔ niadiki nwɔ aata ni kafɔɔ lakaalɛ nwɔ alɛ, “Saatuotɛ, nwaa n-ye nlɛ diele ami falaka, sɛɛ ami dile?”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Di obe wɔ di Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ nsi boole ni alesaa yi, ni aayɔ bloblo nɛ. Ni aapɛ Yaa sɛfa, aafee nwɔ, aayɔ aata basaateketetɛ nɔɔ, aatɔkɔ ma alɛ, “Bifũ bile. Nle mmle ninle suoto nii sina nɛ.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Ninfɛ aayɔ opũ, ni aapɛ Yaa sɛfa, aayɔ aata ma aabuɛ alɛ, “Bamuu lee bifũ binyi.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Nle mmle ninle ntɔ nii be bɛɛyɔ beese ni kaanya di Yaa kanya ninii le eenii ni ku batii nɛ. Beewii mi kaasɔ di batii kpinwu disi alɛ Yaa kayɔ sikpile lɛma ankyɛ ma.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Nwaako kɔtɔkɔ ye nlɛ, namasinnyi nta be mmle okle diidii diɛlaase di dii le di ami ku aye bubanyi ni nta fɔle di Teemi sɛka kalekɔ nwu nkpo kamɛ.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Ninfɛ baasa onu onwii baatansa Yaa, ni baadie baasifi Nnɔnyi Awoso Kobokote suoto nɛ.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Nfa nfɛ di Yesu latɔkɔ basaateketetɛ nɔɔ alɛ, “Miɛ kakyɛ yi, bamuu lee bibatoso mindiɛ mi nimbu lete nii. Diekye Kɔkpana Klekle Kukũ labuɛ alɛ,
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Kafɔɔ nse beekple bɛɛsɛnkɛsɛɛ bɛɛwako nkpa kamɛ yi, male ye katũ nsifi Galilea.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Ninfɛ di Petro latɔkɔ Yesu alɛ, “Mintɛ bawo nii bamuu matoso mandiɛ fɔ yi, ami diidii namatoso ndiɛ fɔ!”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ Petro alɛ, “Nwaako kɔtɔkɔ fɔ nlɛ, kakyɛ ka mmle fiɛ di kɔɔkɔ mabo nii, fababuɛ sitiɛ simu falɛ faaye mi.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Petro ladiki kanya alɛ, “Nse bia olo alɛ booloe munko fɔ yi, diidii namabuɛ nlɛ ninye fɔ.” Basaateketetɛ bule bamuu kafɔɔ labuɛ nkpo.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Nfa nfɛ di Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ nwu nkpo lasifi lɛba le bɔɔlɛɛ ni Getsemane. Ni aatɔkɔ ma alɛ, “Bisiɛ ninfũ ninkyɛ sitũ naapɛ ɔlaa nta Yaa.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ni aakpaa Petro ku Sebedeo babi banyɔ nwu nkpo aakyakaa di suoto nɛ. Ditaklɛ ni aabuo nyaami, aakyako otũtũkũ di suoto nɔɔ kamɛ nɛ.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Ni aatɔkɔ ma alɛ, “Konu dibuo di otu nii kamɛ osie kanya fɛle kukpi ninkle mi. Aye bisiɛ ninfũ bietoonyunkoe.”
38 e disse a eles:
39 Ninfɛ aakyɛ sitũ kɛɛkɛ nɛ, ni aapɛ akunkyi aafuusa anu kaasɔ aapɛ ɔlaa alɛ, “Teete, nse diaalɛ yi, faata dibuo opũ wɔ mmle nwu nkpo kufe mi. Kafɔɔ diele mmle okle komiɛ nii, kafɔɔ bla di dibiesaa lɛfɔ suoto.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ni aakple aawa basaateketetɛ nɔɔ batiɛ nwu nkpo nfũ nɛ, aabanya ma baatɔɔkyɔsĩi. Ninfɛ aakaalɛ Petro alɛ, “Ni bilaafuo osiɛ otoonyunkoe lebombo ninwii pɛ?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Bita anu lee ate kesekese biɛpɛ ɔlaa bita Yaa alɛ bilaabuo di ɔsɔ onyu kamɛ. Ninwuna komiɛ ɔbla, kafɔɔ suoto sina nnaa osie.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Nni sɛmaa Yesu lakple aasifi lɛnyɔɔfa aalaapɛ ɔlaa aata Yaa alɛ, “Teete, nse dibuo le mmle dilabawaalɛ mi dife, dikaatɛ alɛ lefe ni kaamɛ, dile fɔ dibiesaa yi, faata diwa kaanya.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Obe wɔ aakple aawa ni basaateketetɛ nɔɔ nwu nkpo nfũ, aabanya ma baatɔɔkyɔsĩi, batafuo bia anu otikiti.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Yesu lakple aadiɛ ma aatɛ, aasifi aalaapɛ ɔlaa aata Yaa ditiɛfa aabuɛ sɛlaa se okle aabuɛ abafe nii.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ninfɛ aakple aawa basaateketetɛ nɔɔ nwu nkpo nfũ, aabakaalɛ ma alɛ, “Sɛkyɔsĩ biɔkyɔsĩi mintɛ ɔnyɛɛ nkpo nɛ? Binyu! Obe nwu ntoowo alɛ baayɔ ami Otii Obi nwu nkpo mankpee di bakpileblatɛ nnɛɛ kamɛ.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Bitaka buosifi. Binyu, otii wɔ nikodiki mi anta ni ntɔɔtɛɛtɛɛ.”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Yesu lakple aayila aatɔɔkakatɛ ko ma fiɛ di Yuda wɔ ninle ni lefosi batii banyɔ nwu nkpo onwii lɛma lawa. Batii dikudi le di olebatatɛ banɔɔfo ku kufiofa batuotɛ ku okpoo banɔɔfo ladiki ni latikanko nwɔ baatɔɔwa. Baaklee nwosoku ku mpamii.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Otii wɔ niadiki Yesu aata ni latɔkɔ ma aatɛ alɛ, “Otii wɔ kamaminiko mbla ni atuu yi, nnwɔɔ ninle nwɔ biowolaa ni nɛ. Biemufũ nwɔ.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Di Yuda lanya ni Yesu, ni aakyɛ ɔkyɛ nɔɔ aalaatɔkɔ nwɔ alɛ, “Saatuotɛ, atoko ɔkyɛ ole disiɛko fɔ.” Ninfɛ aaminiko nwɔ aabla nwɔ aatuu nɛ.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya alɛ, “Siɛwo, lɛsaa le oso fɛɛwa ni ta dipɛsɛwa!”
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ni baatii ba niawɛ ni di Yesu ɔkyɛ, onwii lɛma ladiki kapamii nɔɔ di kotofo kamɛ aasafɔ Oletatɛ Nɔɔfo kpɛmblatɛ kotoko aakpa nɛ.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Kplesa kapamii lɛfɔ fakpee ninfũ feediki ni. Batii ba niɛyɔ ni kapamii yi, kapamii kanya manka.
52 Aí Jesus disse:
53 Sɛɛ bieye bilɛ kafuo Teemi ɔlɛɛ nkaalɛ lɛkyakaako, nfanwu ankyesee mi batɔkyɛntɛ nɔɔ ba ninkpe ni kaatoo, mba ninlenke akudi lefosi anyɔ?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Kafɔɔ nse bɛɛwa bɛbakyakaakoe, ni lɛyibabla fiɛ di ɔlaa wɔ Kɔɔkpana Klekle Kukũ lebuɛ ɛɛtɛ alɛ diawa ni, kawa kaanya?”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Nni kamaa, ni di Yesu lamunikĩi aakaalɛ batii dikudi nwu nkpo alɛ, “Be oso di mpamii ku nwosoku bikle biɛwa mi omufũ fɛle kpileblatɛ nɔɔfo nle? Lasiɛ di Yaa Olekatakɔ nwu nkpo dii biala latuo batii asaa, kafɔɔ bitatɔkɔ bilɛ biomufũ mi.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Asaa ya mmle amuu lɛwa kaanya alɛ diata alɛ sɛlaa se di Yaa ɔlaa babuɛtɛtɛ lakpana ni di Kɔkpana Klekle Kukũ kamɛ kawa kaanya.” Ninfɛ di basaateketetɛ nɔɔ bamuu latoso baadiɛ nwɔ nɛ.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ninfɛ di batii ba niamufũ ni Yesu lakpaa nwɔ baasifiko Oletatɛ Nɔɔfo Kaiafa leyo nɛ, nfũ di kufiofa batuotɛ ku okpoo banɔɔfo lasi nii.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Petro latikanko nwɔ sɛɛmaa fanfa aalaabuo Yaa Oletatɛ Nɔɔfo nwu leyo kaflɔnkɔ di bawo kalɛɛkɔ. Aakyɛ aalaasiɛ di asaa banyuntɛ ɔlɔɔkɔ aatoonyu mmle okle di ɔsaabla nwu nkpo mate kunfe nii.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Olebatatɛ banɔɔfo ku bakantɛ nwu nkpo niawɛ ni ninfa bamuu lamiɛ alɛ boobudi kanya mantika di Yesu suoto mmle okle baafuo nwɔ ni olo.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Kafɔɔ batawɛ ɔlaa kuonwii di suoto nɔɔ, nu batii kpinwu ladie baabudi nwɔ kanya.
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 bababuɛ alɛ, “Otii wɔ mmle labuɛ alɛ, ‘Kamabiɛ Yaa Olekatakɔ ka mmle, ninni kamaa, mayɔ ayi atiɛ nse ni letofo.’ ”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Ninfɛ di Oletatɛ ɔnɔɔfo lataka aayila aakaalɛ Yesu alɛ, “Feenu ɔlaa wɔ beebuɛ ni di suoto lɛfɔ? Ɔmɛnlaa ninkpe fɔ fambuɛ?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Kafɔɔ Yesu lamaasa kanya, atabuɛ ɔlaa kuonwii.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya alɛ, “Ɛɛ! Nwu fatoobuɛ fɛ mmle kute ni nɛ. Kafɔɔ kɔtɔkɔ ye nlɛ, diɛyɔ di nua diesifi nii, bibanya Otii Obi nwu nkpo nsi di Yaa wɔ ninlenke ni oletanɛɛkyɛ. Bibanyɔɔ kafɔɔ eekye osi ɔɔwa di alokonkyɛ kamɛ!”
64 Jesus respondeu:
65 Obe wɔ di Oletatɛ Nɔɔfo lanu ni ɔlaa wɔ mmle, ni aabɛ awu nɔɔ aabuɛ alɛ, “Bienu! Ebuɛ mbusuo ɔlaa! Diesinfĩ alɛ otii kuonwii kayila ɔlaa owo kamaa!
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Lɛ biɛnya?”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Ninfɛ baatufa sita baakpete nwɔ di anu, ni baapɛ nwɔ nɛ. Bawo kafɔɔ lapɛ nwɔ nnɛɛ di atokosi.
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 Ni baakaalɛ nwɔ alɛ, “Afɔ ninle Kristo nwu nɛ? Tɔkɔ wo, otii wɔ niɛpɛ fɔ ni!”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Kafɔɔ Petro lasiɛ kaayi di leyo nwu kaflɔnkɔ fiɛ di Olebatatɛ ɔnɔɔfo kpɛmblatɛ ɔsankobi onwii lawa abatɔkɔ nwɔ alɛ, “Afɔɔ fatikanko Yesu wɔ niekye ni Galilea kasɔ!”Mateo 26:69|src="CN01818c.tif" size="col" loc="Mat 26:69" copy="David C. Cook"
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Kafɔɔ Petro lasĩ di batii nwu nkpo bamuu anu aabuɛ alɛ, “Ninye ɔlaa kuonwii nkyeko ɔlaa wɔ foobuɛ ni suoto.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Ninfɛ aadie aalaayila di kaflɔnkɔ nwu nkpo kayokontũ nɛ. Ninfɛ di kpɛmblatɛ ɔsankobi bamba lanya Petro, ni aatɔkɔ basuɔtɔ ba niayila ni ninfa alɛ, “Osuɔtɔ wɔ mmle kafɔɔ latikanko Yesu Nasaret Otii nwu nkpo.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ninfɛ di Petro lakple aasĩ aaka di asaa aabuɛ alɛ, “Ninye osuɔtɔ nwu nkpo kama!”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Ditaklɛ saa, ni di basuɔtɔ ba niayila ni ninfa lawa Petro nfũ babatɔkɔ nwɔ alɛ, “Nwaako, afɔɔ, onwii lɛma fale. Diekye mmle okle fɔɔkakatɛ nii, ditoodiki dietuo klekle.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Ninfɛ di Petro labuɛ alɛ, “Lɛka nlɛ nwaako kobuɛ! Yaa ananfi mi kootoko nse ɔlaa kɔlaa! Ninye osuɔtɔ wɔ mmle.”
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Ninfɛ di Petro lanyuma alɛ Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Fiɛ di kɔɔkɔ mabo nii, fabasĩ mi sitiɛ fambuɛ falɛ, faaye mi.” Nkpo oso aadie aasifi kayi aalaawi kaku osie kanya.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.