Mateus 15

Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ninfɛ di Farisi batii bawo ku kufiofa asaa batuotɛ bawo lakye Yerusalem baawa Yesu nfũ babakaalɛ nwɔ alɛ,
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 “Be oso di basaateketetɛ lɛfɔ diloole afiofa ya di saa bakofo loo lediɛ bɛɛtɛ wo ni? Diekye mánfoto nnɛɛ lɛma fiɛ manle alesaa fɛ mmle di ɔsaabla loo kotuo nii.”
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya alɛ, “Be oso di aye kafɔɔ biesĩ Yaa kufiofa ole, bitikanko saa bakofo loo ɔsaabla nkpaamaa?
3 Jesus respondeu:
4 Yaa lebuɛ alɛ, ‘Bu teefɔ ku yaafɔ. Otii lele niɛkpaani ote ee ɔya, dikpe ni beelo nwɔ.’
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Kafɔɔ biotuo bilɛ, nse otii owo nkpe lɛsaa alɛ ɔɔyɔ ankyakaako ote ee ɔya, eebuɛ alɛ, ‘Lɛyɔ lɛsaa le mmle nlɛ kɔta Yaa’ yi,
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 diesinfĩ alɛ otii nwu nkpo kabu ote ee ɔya. Di nle mmle ɔbla suoto yi, biesĩ Yaa kufiofa ole, bitikanko bawa lee nwu nkpo ɔsaabla nkpaamaa.
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 Aye balaatɛ! Nwaako, ɔlaa wɔ di Yaa Ɔlaa Buɛtɛtɛ Yesaia labuɛ aatɛ ni di suoto lee ntɔɔwa kaanya. Aabuɛ alɛ.
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 ‘Batii ba mmle kanya fukiti ko man-yɔ mantansɛɛ,
8 “Deus disse:
9 Kasakasa bɔɔbla mi ɔkpɛ.
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Ninfɛ di Yesu lalɛɛ batii dikudi nwu nkpo aawako ɔkyɛ nɔɔ ni aatɔkɔ ma alɛ, “Bikyɔɔ atoko, bienu kasɔ!
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 Diele alesaa ya di otii nnle ankpee ni kaafutu kamɛ ninta alɛ ankpɔnɔnfɔ. Kafɔɔ sɛlaa se nindie sinkye ni otii kanya kamɛ ninta otii nkpɔnɔnfɔ.”
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Ni baasaateketetɛ nwu nkpo lawa ɔkyɛ nɔɔ babatɔkɔ nwɔ alɛ, “Faye falɛ sɛlaa se feebuɛ ni lebuo Farisi batii nwu nkpo suoto osi kanya?”
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Yesu ladiki kanya aabuɛ alɛ, “Kowoso lele di Teemi wɔ ninkpe ni di osi diɛsɔ yi, abasifi kũ an-yu.
13 Jesus respondeu:
14 Nkpo oso bitankpee ma kanya. Banumbiɛtɛ bale bɔɔkpaa banumbiɛtɛ wo lɛma. Nse numbiɛtɛ kafɔɔ kɔkpaa numbiɛtɛ wo nɔɔ yi, akyuu lɛma anyɔ, babanɔɔ mambuo diibiɔ kamɛ.”
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 Petro latɔkɔ nwɔ alɛ, “Diki lɛkpa nwu nkpo fɛɛpɛ ni kasɔ di alesaa ya ninkponɔfɔsa ni otii suoto fata wo.”
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Ni aye kafɔɔ batii ba ninoonu sɛlaa kasɔ biekple bile?
16 Jesus disse:
17 Biye bilɛ lɛsaa lele di otii lekpee kaanya kamɛ, kafutu kamɛ ninsifi, nni kamaa, ankyɛ ni an-yu.
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 Kafɔɔ sɛlaa se nindie sinkye ni otii kanya kamɛ yi, otii otu kamɛ sinkye. Sɛlaa nwu ninle asaa ya ninta alɛ otii nkpɔnɔnfɔ nɛ.
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 Diekye disibu kpile le ninta alɛ otii nlo ni otii, ku lɛsɔnɔkpee ku seteeteelaa ku kayu ku sɛlaa kuafunu ku ditiikpɔnɔnfɔsa yi, otii otu kamɛ ankye.
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 Asaa ya mmle ninta otii nkpɔnɔnfɔ nɛ. Kafɔɔ nse otii lele alesaa ananfoto kɔnɛɛ fɛ mmle di Farisi batii kotuo ni yi, nni nkpo nínkpɔnɔnfɔsa otii.”
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 Yesu ladie ninfa, ni aasifi ntɛɛ be niɛtɛɛtɛɛ ni sekpoo kplɛ se ninle ni Tiro ku Sidon nɛ.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 Ni di Kana ɔsanko onwii ninkpe ni nintɛɛ nwu nkpo lawa Yesu nfũ, aafaa aatikiti nwɔ lekoto alɛ, “Saate nii, Ɔka Dawid Obi! Nyɛɛ nyaami! Ninwuna kpile ninwii kɔkpɛko obi nii sankobi, asi diibuo kamɛ osie kanya!”
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 Kafɔɔ Yesu ditadiki kanya. Ninfɛ di basaateketetɛ nɔɔ lawa babatɔkɔ nwɔ alɛ, “Tososɔɔ aatɔɔkyɛ, diekye atikanko wo, ootĩisa wo atoko.”
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya aatɔkɔ ɔsanko nwu alɛ, “Israel batii ba ninte ni fɛ bafoso ba nieyu nii, mma ɔkyɛ di Yaa lekpee mi nɛ.”
24 Jesus respondeu:
25 Kafɔɔ ɔsanko wɔ mmle lapɛ akunkyi di Yesu nkpaatũ aatikiti nwɔ lekoto alɛ, “Saate nii, kyakaakoe!”
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 Yesu ladiki kanya alɛ, “Diɛlɛ alɛ baayɔ babisɔ alesaa manfuki man-yu baweewee lɛma.”
26 Jesus disse:
27 Ninfɛ di ɔsanko nwu nkpo ladiki kanya alɛ, “Saate nii, nwaako kulɛ. Kafɔɔ baweewee kafɔɔ nkpe osuku manle alesaa kɔbɛfɛɛ ko ninkpa ni di saate lɛma opunu suoto kumpɛ ni kaasɔ.”
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Obe wɔ di Yesu lanu ni ɔlaa wɔ mmle yi, ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “O ɔsanko, ofũ onu lɛfɔ lemuɔ lo! Lɛsaa le foomiɛ ni yi, diwa kaanya dita fɔ.” Nkpo oso di obe nwu nkpo kamɛ tutuutu, ni di obi nɔɔ sankobi nwu ofiɛ layɔɔ nwɔ nɛ.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Yesu ladie ninfa aalaafe di Galilea Lekpo kotoko, ni aalaadu kabokotee kanwii ɔlɔɔkɔ, ni aakata ka aasifi aalaasiɛ nɛ.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 Batii dikudi kpinwu lawa nwɔ ɔkyɛ, ni baakpaa batii ba niefefee basi ni kaasɔ ku mba ninoofuo ni ɔkyɛ nwaa ku banumbiɛtɛ ku bamumu ku bafiɛtɛ bamba kpinwu baawako baabatɛ di anu nɔɔ, ni aayɔɔsa ma sifiɛ nɛ.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Obe wɔ di batii nwu nkpo lanya bamumu kɔkakatɛ nii, batii ba ninoofuo ni ɔkyɛ nfɛ nkyɛ ni nwaa, batii ba niefefee basi ni kaasɔ ntoosie nii, banumbiɛtɛ kafɔɔ nfɛ kɔnya ni yi, diabla ma yaaa. Ni baatansa Israel Yaa nɛ.
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 Yesu lalɛɛ basaateketetɛ nɔɔ aawako ɔkyɛ nɔɔ, ni aatɔkɔ ma alɛ, “Batii ba mmle nwu nkpo ɔlaa konu mi kafutu, diekye batɔɔwɛ di ɔkyɛ nii ayi atiɛ amu kafɔɔ lɛsalɛsaa nnaa ma baale nii. Noomiɛ nlɛ ndiki ma osuku baatɔɔkyɛ leyo ku kɔka. Nse diele nkpo, babalaatokpi kɔka di osuku.”
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 Ni di basaateketetɛ nɔɔ lakaalɛ nwɔ alɛ, “Fɛ bubawɛ alesaa ɔfaafuu wɔ mmle kamɛ munta banankpantii ba mmle manle mammiɛ?”
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 Ni di Yesu lakaalɛ ma alɛ, “Bloblo akudi asɛ bikle?”
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ batii nwu nkpo alɛ basiɛ kaasɔ.
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 Ninfɛ di Yesu layɔ bloblo akudi akuɛnsĩ ku kɔkpaku nwu nkpo, ni aapɛ Yaa sɛfa nɛ. Ninfɛ aabɛbɛɛ alesaa nwu nkpo aata basaateketetɛ nɔɔ, ni baasaateketetɛ nwu nkpo kafɔɔ baayɔ baasɛ batii dikudi nwu nɛ.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Bamuu lɛma baale baamiɛ. Obe wɔ baasaateketetɛ lasiisa ni kufui kufui ko niabu nii, baawɛ nkyikyɛ nkuɛnsĩ pɔ.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 Batii ba niale ni alesaa nwu nkpo labla basuɔtɔ nkpe nna. Bataka basanko ku babisɔ baakpee kaamɛ.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 Ninfɛ di Yesu ladiki batii dikudi nwu nkpo osuku baasifi, ni aabuo di oklo kamɛ aasifi Magadan ntɛɛ nwu kasɔ suoto nɛ.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.